Pređi na sadržaj

Orel

Koordinate: 52° 58′ 00″ S; 36° 05′ 00″ I / 52.966667° S; 36.083333° I / 52.966667; 36.083333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Orel
rus. Орёл
Pogled na Orel
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugCentralni federalni okrug
OblastOrlovska oblast
Osnovan1566.
Status grada1566.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2019.311.625
 — gustina2.571,16 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate52° 58′ 00″ S; 36° 05′ 00″ I / 52.966667° S; 36.083333° I / 52.966667; 36.083333
Vremenska zonaUTC+3 (MSK)
Aps. visina149—231 m
Površina121,21[1] km2
Orel na karti Rusije
Orel
Orel
Orel na karti Rusije
Ostali podaci
GradonačelnikVasilij Novikov
Poštanski broj302000 – 302499
Pozivni broj+7 4862
Registarska oznaka57
OKATO kod54401
Veb-sajt
www.orel-adm.ru/

Orel, ili Orjol (rus. Орёл), grad je u Rusiji i administrativno središte Orlovske oblasti. Grad se nalazi uz obalu reke Oke. Ime grada u doslovnom prevodu sa ruskog znači „orao”.

Prema popisu stanovništva, 2010. godine u gradu je živelo 317.854 stanovnika, a 2019. godine 311.625.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Orel je osnovan 1566. kao tvrđava na tadašnjoj južnoj međi Moskovske kneževine. 1611. godine, Poljaci su ga opustošili i opet izgradili. Rastom i širenjem Moskovske kneževine, grad je gubio na značenju, pa budući da se nalazi usred plodne zemlje crnice, sve više oslanjao na poljoprivredu. U 19. veku, železnica i ulice su dosegle Orel, pa je snabdevao Moskvu pšenicom i brašnom.

Industrijalizacija je nastupila za doba boljševičke vlasti. U Drugom svetskom ratu, tokom 1942. i 1943. godine Orel je bio poprište velikih bitaka.

U periodu iza Drugog svetskog rata izgrađene su čeličane i industrija precizne mehanike.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Orel je u području umerene kontinentalne klime (Kepenova klasifikacija klime Dfb) s toplim, donekle vlažnim letima i umereno hladnim zimama.

Orel ima prosečno 1852 sunčanih sati godišnje.

Klima Oerla
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 8,0
(46,4)
9,4
(48,9)
18,2
(64,8)
29,0
(84,2)
32,8
(91)
35,4
(95,7)
38,7
(101,7)
39,5
(103,1)
30,7
(87,3)
26,3
(79,3)
16,0
(60,8)
9,6
(49,3)
39,5
(103,1)
Srednji maksimum, °C (°F) −3,7
(25,3)
−3,6
(25,5)
2,3
(36,1)
12,2
(54)
19,5
(67,1)
22,9
(73,2)
24,9
(76,8)
23,7
(74,7)
17,3
(63,1)
10,1
(50,2)
1,9
(35,4)
−2,7
(27,1)
10,4
(50,7)
Prosek, °C (°F) −6,4
(20,5)
−6,7
(19,9)
−1,4
(29,5)
7,2
(45)
13,9
(57)
17,4
(63,3)
19,4
(66,9)
18,0
(64,4)
12,1
(53,8)
6,1
(43)
−0,7
(30,7)
−5,1
(22,8)
6,2
(43,2)
Srednji minimum, °C (°F) −9,0
(15,8)
−9,9
(14,2)
−4,7
(23,5)
2,6
(36,7)
8,4
(47,1)
12,2
(54)
14,1
(57,4)
12,7
(54,9)
7,6
(45,7)
2,7
(36,9)
−2,8
(27)
−7,7
(18,1)
2,2
(36)
Apsolutni minimum, °C (°F) −33,5
(−28,3)
−37,2
(−35)
−37,8
(−36)
−18,9
(−2)
−5,0
(23)
−0,4
(31,3)
3,9
(39)
−2,2
(28)
−5,0
(23)
−13,0
(8,6)
−26,4
(−15,5)
−35,0
(−31)
−37,8
(−36)
Količina padavina, mm (in) 43
(16,9)
37
(14,6)
33
(13)
43
(16,9)
42
(16,5)
69
(27,2)
76
(29,9)
59
(23,2)
60
(23,6)
54
(21,3)
42
(16,5)
43
(16,9)
601
(236,6)
Izvor: Pogoda i Klimat

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 317.854 stanovnika, 15.456 (4,64 %) manje nego 2002.

Kretanje broja stanovnika
1897.1926.1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.
70.00076.000110.564151.521232.216304.971336.862333.310[2]317.747

Partnerski gradovi

[uredi | uredi izvor]

Gradovi pobratimi (2019):

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]