RMS Titanic
| |
| Titanic | |
|---|---|
| Karijera: | |
| Zemlja: | Vajt Star Lajn |
| Vlasnik: | Velika Britanija |
| Kapetan: | Edvard Džon Smit |
| U službi od: | 10. april 1912. |
| Sudbina: | Udario u ledeni breg u 23:40,14. aprila 1912. Potonuo 15. aprila 1912, u 02:20; Robert Balard otkrio olupinu 1985. |
| Glavne karakteristike | |
| Deplasman (T): | {{{deplasman}}} |
| Dužina: | 269 metara 882 stope i 9 inča |
| Širina: | 28 metara |
| Gaz: | {{{gaz}}} |
| Pogon: | Dva trokraka bronzana propelera na zadnjoj strani broda. Jedan četvorokraki propeler na centralnom delu korita. |
| Snaga: | 37 MW |
| Brzina: | 40,6 km/h (21 čvor) (24.5 milja/č) |
| Doplov/samostalnost: | {{{doplov}}} |
| Broj putnika : | 1912 - Ukupno 2,208 Prva klasa: 324 Druga klasa: 285 Treća klasa: 708 Posada: 891 Putnici i članovi posade koji su preživeli: Nije precizno
utvrđeno, ali se procenjuje da je reč o 705 ljudi Putnici i članovi posade koji su nastradali: Nije precizno utvrđeno, ali se procenjuje da je u pitanju između 1.502 i 1.523 ljudi |
| Naoružanje: | {{{naoružanje}}} |
| Oklop: | {{{oklop}}} |
„Titanic” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Titanic (razvrstavanje).RMS Titanic [taɪˈtænɪk], drugi od tri putnička broda, koji su trebali dominirati prekookeanskim putničkim saobraćajem. Bio je vlasništvo kompanije Vajt Star Lajn, a izgrađen je na brodogradilištu Narland i Volf. Titanik je bio najveći putnički brod na svetu u to doba. U toku prvog putovanja, Titanik je udario o ledeni breg u nedelju, u 23:40 (brodsko vreme), 14. aprila 1912. godine. Potonuo je dva sata i četrdeset minuta kasnije, u 02:20.
U tragediji je smrtno stradalo preko 1.500 ljudi, što je jedna od najvećih pomorskih katastrofa za vreme mira, te je tim i široko poznata. Titanik je koristio najnapredniju tehnologiju, dostupnu u to doba. Za Titanik se verovalo da je nepotopljiv. Bio je to veliki šok za ljude, jer je Titanik, uprkos naprednoj tehnologiji i iskusnoj posadi, na kraju ipak potonuo uz velika ljudska stradanja. Tačan broj žrtava je nepoznat zato što je kompletan spisak putnika i posade izgubljen.
Dva sata nakon što je Titanik potponuo, RMS Karpatija je došla na mesto nesreće i počela sa spasavanjem preživelih u toku nekoliko narednih časova. U 08:50 časova, Karpatija je zaplovila put Njujorka gde je pristigla 18. aprila 1912. godine.
Olupine broda su 1985. godine pronašli Žan-Luis Mihel i Robert Balard.
Od Southampton-a do New York-a rastojanje je 5.520,72 km
Gradnja
U Londonu 1907. sastali su se J.B.Ismay, predsjednik White Star Linea, i James Pirrie, predsjednik brodogradilišta Harland and Wolff. Odlučili su sagraditi tri prekooceanska broda do tada neviđene veličine. Već u srpnju 1908 potpisan je ugovor o izgradnji triju brodova, Olympic, Titanic i Gigantic (kasnije Britannic) koje će konstruirati Tomas Andrews.
Gradnja Titanika započela je 1909. godine. Brod je bio porinut u more 31. svibnja 1911. Bio je dugačak 269 a širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 46.000 bruto registarskih tona. Dubina gaza bila mu je 10,5 metara, visina od kobilice do komandnog mosta 32 metra,dok je visina do vrha njegovih četriju dimnjaka 56 metara. Maksimalna brzina Titanika bila je 25 čvora. Imao je 30,000KS s tri glave i bio je parobrod. Titanik se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je “najsigurniji brod”.
Proročanstvo katastrofe
Katastrofu Titanika je 14 godina prije predvidio Morgan Robertson u svojem romanu "Futility, or the Wreck of Titan". Roman donosi priču o britanskom putničkom brodu Titan koji, budući da je bio na glasu kao nepotopiv, nije imao dovoljno čamaca za spašavanje. Na putu prema New Yorku jedne je travanjske večeri udario u santu leda i potonuo u sjevernom Atlantiku. Iako je nakon katastrofe pravog Titanika roman ponovo objavljen s malim izmjenama, sličnosti su ostale zapanjujuće. Novi brod imao je 66.000 tona istisnine; Robertsonov je imao 70.000 tona istisnine. Stvarni je bio dugačak 882.5 stopa; fiktivni 800 stopa. Oba su imala 3 elise i brzinu od 24-25 čvorova. Oba su mogla nositi oko 3.000 ljudi i oba su imala čamce za spašavanje tek za jedan dio putnika. Ali nebitno, jer su oba dva bila oslovljena sa 'nepotopiva'.
Titanik kao kulturna baština
Zbog divljih lovaca na potonule brodove i čestog uzimanja predmeta, 18. juna 2004. vlade SAD-a, Kanade, Velike Britanije i Francuske dogovorile su se da će se ostaci Titanika čuvati netaknuti i da će lokaciju zaštiti kao Muzej na otvorenom.
