Donji Kašić
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
| Donji Kašić | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Zadarska |
| Općina/grad | Benkovac |
| Površina | 8,5 km2 [1] |
| Koordinate | 44°09′04″N 15°28′23″E / 44.151°N 15.473°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 69 [2] |
| – gustoća | 8 st./km2 |
| Odredišna pošta | 23420 Benkovac [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)23 |
| Autooznaka | ZD |
  Donji Kašić Donji Kašić na zemljovidu Hrvatske | |
Donji Kašić je naselje u Ravnim kotarima i koje u administrativnom sastavu, pripada gradu Benkovcu.
Kašić se nalazi 20 km sjeveroistočno od grada Zadra i 15 km sjeverozapadno od grada Benkovca a susjedna sela su mu Islam Grčki, Paljuv, Smilčić i Donje Biljane.
Donji Kašić nastaje od dijela stanovništva žegarskih zaseoka koji su se 1647. godine pod vodstvom harambaše Janka Mitrovića (oca Janković Stojana, Ilije i Zaviše) naselili u Ravne kotare, najprije u Budin (bivše naselje na prostoru Podgradine), a 1670. godine naseljavaju Islam, Kašić i Zemunik. [nedostaje izvor]
Prvi put Kašić se spominje 1683. godine kao mjesto održavanja morlačkog zbora kotarskih uskoka (po predanju na mjestu današnje crkve Sv. Ilije) na kojem je donesena odluka o ustanku kotarskih uskoka i oslobađanju Dalmacije od Turaka. Organizator ustanka i prvi vođa morlačkih ratnika Ravnih kotara je bio Ilija Janković, a malo kasnije su mu se posle neuspješnog odvraćanja pridružila i braća, kotarski serdari Stojan Janković i Zaviša Janković, obojica mletački kapetani i kavaljeri Sv. Marka. Ravnokotarani u Kandijskom ratu (1645. – 1669.) sudjeluju u obrani Šibenika i Zadra, kao i u oslobađanju Klisa, a kasnije u Morejskom ratu ( 1684. – 1699.) u oslobađanju Obrovca, Plavna, Ostrovice, Benkovca, Drniša, Skradina, Knina, Sinja, Zadvarja i Makarske. [nedostaje izvor]
Oslobođeni krajevi Dalmacije su najprije Karlovačkim mirom (1699.) a kasnije Požarevačkim mirom (1718.) i novim razgraničenjem između Turske i Mletaka, linijom Mocenigo, pripali Mletačkoj Republici.
| broj stanovnika | 218 | 253 | 196 | 230 | 317 | 545 | 482 | 711 | 750 | 846 | 823 | 810 | 765 | 4 | 63 | 69 | |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
U Kašiću se nalazi parohijska pravoslavna crkva Sv. Ilije sagrađena 1872. godine s pomjesnim crkvenim grobljem, koje pripada stanovnicima Islama Latinskog i Grčkog, Kašića i Veljana. Paroh crkve je protonamjesnik Mile Savičić.
Crkva se obnavlja nakon velikih oštećenja u Domovinskom ratu 1991. – 1995. dobrovoljnim prilozima sadašnjih i raseljenih stanovnika Islama Latinskog i Grčkog, Kašića, Veljana, Zemunika i drugih ravnokotarskih sela. Svake godine, ispred crkve, na dan 2. kolovoza se održava veliki narodni zbor u slavu proroka Sv. Ilije.
Na lokalitetu Mastirine se nalazi arheološki istražena crkva šesterolisnog tlocrta sagrađena u 9. stolječu, posvećena vjerojatno Sv. Mihovilu Arhanđelu. Crkvu je istraživao Stjepan Gunjača u razdoblju 1955. – 57. i rezultati istraživanja publicirao Dušan Jelovina (1982.) i Vedrana Delonga (1988.). Crkva na Mastirinama je jedna od skupini nekoliko šesterolisnih dalmatinskih crkava koje možemo naći u Hrvatskoj u Pridrazi, Škabrnji, Trogiru, Splitu, Brnazima i Zadru i u Rogačićima u Bosni. Ove crkve predstavljaju izraziti regionalni građevinski tip predromaničke sakralne arhitekture u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji.
- Histiografija.hr. Portal hrvatske histiografije. Historijski zbornik 5 (1952) Istorija kotarskih uskoka 1646–1749, sveska I–II, sabrao i objavio dr. Boško Desnica. Autor Branko Sučević.
- Novak, Grga, Prošlost Dalmacije, knjiga prva i druga, Split, 2004.
- Fortis, Alberto, Put po Dalmaciji 1774., priredio Dr. Josip Bratulić 1984.
- Jelovina, Dušan, Starohrvatsko groblje na „Mastirinama“ u selu Kašiću kod Zadra. In Starohrvatska prosvjeta 12, 1982, s. 36-66.
- Delonga, Vedrana, Starohrvatska crkva na "Mastirinama" u Kašiću kod Zadra. In Starohrvatksa prosvjeta 18, 1988, s. 39-89.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- Intervju sa Sašom Malčićem, predsjednik udruge veterana 3. gardijske brigade “KUNE”. SAŠA MALČIĆ: Da je Kašić pao, vjerojatno bi se nastavio prodor neprijateljskih snaga prema Zadru Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. svibnja 2015. (Wayback Machine), Udruga Urbana desnica, 2. travnja 2015.
- Značaj Kašića i 3. gardijske brigade KUNE u VRA Maslenica Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. svibnja 2015. (Wayback Machine), Udruga Urbana desnica, 2. travnja 2015.
- Željko Mužević: "Kobre" u akciji Maslenica, Udruga Hrvatski dragovoljac 91, 8. prosinca 2014.
| |||||||
.gif){kind=small}
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |