Skradin

Skradin
grb
Država	Hrvatska
Županija	Šibensko-kninska
Gradonačelnik	Antonijo Brajković (HDZ)
Naselja	21 gradsko naselje
Površina	184,2 km2
Površina središta	1,1 km2
Koordinate	43°49′N 15°55′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	3349
– gustoća	18 st./km2
Urbano	508
– gustoća	462 st./km2
Odredišna pošta	22222 Skradin
Pozivni broj	+385 (0)22
Autooznaka	ŠI
Stranica	grad-skradin.hr
Skradin Skradin na zemljovidu Hrvatske

Skradin je grad u Hrvatskoj.

Geografija

Smješten je 18 km sjeverno od Šibenika, na desnoj obali rijeke Krke. Naselja koja ulaze u sastav grada Skradina su Bićine, Bratiškovci, Bribir, Cicvare, Dubravice, Gorice, Gračac, Ićevo, Krković, Lađevci, Međare, Piramatovci, Plastovo, Rupe, Skradin, Skradinsko Polje, Sonković, Vaćani, Velika Glava, Žažvić i Ždrapanj.

Stanovništvo

Sam grad Skradin po popisu iz 2011. godine ima 588 stanovnika, a područje grada 3.825 stanovnika.

Pregled broja stanovnika po godinama
1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.
4997	5711	5865	6055	7019	7663	8454	8634	9316	10135	10294	9585	8716	8027	3986

Grad Skradin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	4997	5711	5865	6055	7019	7663	8454	8634	9316	10135	10294	9585	8716	8027	3986	3825	3349
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastao iz stare općine Šibenik. U 1869. i 1921. sadrži dio podataka grada Drniša. U 1869. sadrži dio podataka općine Kistanje, a iste godine dio podataka sadržan je u općini Lišane Ostrovičke u Zadarskoj županiji. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Skradin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	798	1648	918	804	934	800	650	681	790	928	1018	889	791	726	619	588	508
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselja Bićine, Gračac, Skradsko Polje i Sonković. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi  akte u okviru djelokruga Grada, te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Grada Skradina. Gradsko vijeće Grada Skradina ima 13 vijećnika. Hrvatski državljani pripadnici srpske manjine imaju pravo na 3 člana vijeća iz reda svojih pripadnika. Način rada Gradskog vijeća uređuje se Poslovnikom Gradskog vijeća, u skladu sa Zakonom i Statutom.

Stari dio grada

Povijest

Prva spominjanja

Moderno naselje Skradin ima svoje korijene u drevnoj povijesti, u željeznom dobu, no prvi spomen Skradina kao naselje nalazimo u djelu „Historia Naturalis“ Plinija Starijeg iz 1. st. posl. Kr. gdje imenuje Scardonu kao važniji granični grad Liburnije na rijeci Titius (današnja rijeka Krka). Grad u svojim djelima također spominju pisci Strabon i Klaudije Ptolomej. Ilirskim i kasnije rimskim naseljavanjem svjedoče bogata arheološka nalazišta na lokalitetima Rokovača, Đardin i Maraguša.

Rimsko razdoblje (168. g. pr. Kr. – kraj 5. st. posl. Kr. )

Rezultati tridesetogodišnjih sustavnih arheoloških istraživanja u Rokovači potvrdili su kako se u toj zelenoj uvali osim rimskih sarkofaga još nalazilo lučko postrojenje Horea s ornamentikom kamenog mozaika, što nedvojbeno govori da je Scardona u rimsko doba bila značajna trgovačka luka. Lokalitet Đardin sa svojim bogatim arheološkim nalazima (zlatni ukrasi, narukvice, ogrlice, prstenje od jantara, stakleni predmeti, medicinski i kozmetički pribor, itd.) ukazuje na to da su u rimsko doba u Scardoni živjeli pripadnici visokog staleža, a u Maraguši visoki vojni časnici od 1.-do 5. st. posl. Kr.

Skradin u vrijeme seobe naroda (6. st. posl. Kr. – polovica 7. st. posl. Kr)

Potkraj 5. i početkom 6. stoljeća Scardonu pustoše prodori Gota. Međutim i prije dolaska Hrvata, Scardona postaje grad kršćanske vjere i uljudbe. To zapravo znači kako je nakon razdoblja kasne antike, početkom 6. stoljeća Skradin postao biskupsko središte. Naime, skradinski biskup Konstantin sudjeluje na zasjedanju Prvog koncila u Saloni 530. godine. Prodor mnogih plemena i naroda na Dalmaciju u znatnoj je mjeri utjecao na gospodarsko i političko slabljenje Skradina i do urušavanja nekih do tada općih kulturno-civilizacijskih vrijednosti postavljenih za vrijeme rimske vlasti. Ipak, u sljedećim periodima dolazi do pozitivnog pomaka; Skradin zadržava svoj urbani kontinuitet i regionalnu važnost kao biskupsko središte i značajna luka, no upravno-politički primat prepušta susjednom šubićevskom Bribiru, sjedištu starohrvatske župe, a kasnije Šibeniku, prvome hrvatskom gradu na istočnoj obali Jadrana.

Slabljenje Skradina (polovica 7. st. posl. Kr – 1918. g.)

Težnje susjednih država i naroda da ovladaju hrvatskim jadranskim prostorom najbolje dolaze do izražaja krajem srednjeg vijeka, kada dolazi do slabljenja Hrvatsko-ugarskog kraljevstva, potenciranog unutarnjim slabostima s jedne strane te osmanskim osvajanjima i pritiskom Venecije s druge strane. U takvoj konstelaciji snaga Skradin, uz činjenicu da je otrgnut od ostatka hrvatskog prostora (kao i cijela Dalmacija), kao granično područje obilježeno čestim sukobima i pustošenjima, doživljava gospodarsko i kulturno propadanje. Propašću Venecije i nakon kratkotrajne francuske vlasti, Skradin dolazi pod vlast Austrije. Činjenica da se Skradin poslije višestoljetne vlasti Osmanskog carstva i Venecije našao u sklopu države u kojoj je živjela većina Hrvata, jedan je od rijetkih pozitivnih aspekata austrijske vlasti nad ovim područjem. Za vrijeme austrijske vlasti 1830. godine Skradin gubi biskupsko središte bulom pape Leona XII. „Locum beati Petri“, gospodarski i demografski stagnira te ne uspijeva adekvatno iskoristiti svoje gospodarske kapacitete.

Skradin u Jugoslaviji (1918. g. – 1990. g)

Ovi nepovoljni gospodarsko-demografski trendovi nastavljeni su, pa čak i pogoršani, u periodu Prve, monarhističke, i Druge, komunističke, Jugoslavije. To je osobito izraženo u komunističkoj Jugoslaviji kada dolazi do snažnoga industrijskog i turističkog zamaha u većim gradovima na obali (Šibenik, Zadar, Split), što Skradin suočava s negativnim posljedicama ekonomskih migracija, izraženima u najvećoj mjeri gubitkom intelektualnih resursa, kao pretpostavke za gospodarski i kulturni napredak prostora.

Skradin u Domovinskom ratu (1990. g. – 1995. g.)

Borbe u zaleđu Skradina krenule su 24. srpnja 1991. godine napadom pobunjenih Srba na patrolu Policijske uprave Šibenik u selu Plastovu. Dana 11. rujna 1991. počela je odlučujuća bitka za skradinsko zaleđe i stratešku uzvisinu Veliku Glavu koja, po cijenu nemalih žrtava, nije izgubljen ni do vojno - redarstvene operacije Oluje. Obrana Skradina i ove strateško važne uzvisine uvelike je pomogla u obrani Šibenika. U ljetopisu župe Skradin, svezak III. (od 1. siječnja 1990. do 31. srpnja 1992.) župnik i dekan skradinski don Ante Lovrić Caparin zapisao je o razaranju skradinske župne crkve Male Gospe sljedeće:

“7. listopada 1991., ponedjeljak – dan totalnog napada na Skradin. Uz crkvu su pale osobito razorne granate iz haubica i jedna posebno na bočni ulaz župne kuće. Uništena je fasada-pročelje naše crkve s rupama na žbuci sa preko 50 gelera, te oštećena u nišama oba kipa na pročelju, kip sv. Ante i kip sv. Frane.“

“14. prosinca 1991., subota – u 15 i 40 sati direktno je pogođena crkva u ugao sjeverni od krova za orgulje… i veliki materijal krova raspršio se po cijelom trgu pred crkvom. Crkva je više puta bila „ranjena“ granatirana, ali ovo je izravni i sigurno namjerni udarac Katoličkoj crkvi.“

Vrhunac razaranja povijesne jezgre Skradina i stradanja skradinske crkve dogodio se 3. siječnja 1992. godine:

“3. siječnja 1992., petak – u 16 sati teška „kumulativna“ probojna mina udarila je usred krova naše crkve Rođenja B. D. Marije ili popularno kazano „Mala Gospa“. Granata je oštetila krov crkve, otvor na stropu (krovu) bio je veličine jedne prosječne sobe.“

Velikosrpska agresija devedesetih godina 20. stoljeća suočava Skradin s jednom od najtežih epizoda u njegovoj dugoj povijesti; njezine posljedice, u prvom redu materijalna razaranja i migracija stanovništva, usporavaju, ali ne zaustavljaju, očekivani gospodarski napredak. Pozitivni gospodarski trendovi i oporavak gospodarstva na razini države vidljiv je i na primjeru Skradina. Infrastrukturni i gospodarski projekti koje provode vlade Republike Hrvatske i lokalna vlast idu tome u prilog, te su jedan od preduvjeta gospodarskoga, a time i demografskog, napretka Skradina i njegovog pozicioniranja kao mikro regionalnog središta ovog dijela županije.

Tijekom Domovinskog rata, područje Skradina pretrpjelo je značajna razaranja i ljudske gubitke. Prema dostupnim podacima, u razdoblju od 4. prosinca 1992. do 24. prosinca 1993., tijekom napada na Šibenik, Skradin i okolna naselja, smrtno je stradalo 20 civila uslijed nasumičnog granatiranja civilnih objekata. Također, na okupiranim područjima skradinskog i drniškog zaleđa te općina Promina, Ružić i Kijevo, tijekom istog razdoblja, zabilježeno je 35 civilnih žrtava zbog ubijanja, zlostavljanja i uništavanja imovine od strane neprijateljskih postrojbi.

Kultura

Spomenici i znamenitosti

Utvrda Turina nalazi se iznad grada

Skradin je romantični mediteranski grad s uskim popločanim ulicama, prolazima i voltima. Cijela je gradska jezgra zaštićeni spomenik kulture. U njoj se nalaze kuće koje uglavnom potječu iz 18. i 19. stoljeća i ožbukane su na način tipičan za Veneciju i područje njezina utjecaja.

• Turina je srednjovjekovna utvrda izgrađena za vladavine bana Pavla Šubića (1273 – 1312) na mjestu stare liburnske gradine.
• Crkva Porođenja Blažene Djevice Marije sagrađena je na temeljima nekadašnje katedrale koju su razorili Turci. Građena je prema nacrtima vojnog inženjera Francesca Melchiora iz Vicenze. Gradnja je trajala punih deset godina (1747 - 1757). Osim F. Melchiora, u gradnji je sudjelovao i talijanski graditelj Giovanni Battista Lodoli. Skradinski biskup Antun Becić posvetio ju je kao katedralu 1758. godine. To je jednobrodna barokna građevina s bočnim kapelama, a na jugoistočnoj strani završava polukružnom apsidom. Sa sjeverne strane očuvani su ostaci džamije iz turskog razdoblja. U crkvi se nalaze dvije slike Antonija Zuccara s kraja 19. stoljeća te bogata zbirka srebrenih zavjetnih darova. Najvažniji njen dio čine vrijedne orgulje iz 18. stoljeća koje su proglašene državnim kulturnim dobrom. Sagradio ih je talijanski graditelj Francesco Dacci, učenik Nakićeve škole.
• Zvonik (kampanel) je podignut 1782. godine, dvadesetak metar zapadno od crkve. Podnožje zvonika je ukošeno, ima četiri kata s prozorčićima romaničkog oblika, a završava s lađom širokih bifora i zidanom kupolom u obliku lukovice.
• Nadžupsko-opatski dvor često se ističe kao najljepša skradinska građevina. On je muzejska riznica sakralnog i etnografskog blaga jer sadrži cijeli niz vrijednih umjetničkih slika, ulja na platnu iz 17. i 18. stoljeća, te zbirku brokantnog crkvenog ruha i crkvene liturgijske ornamentike, kaleža, relikvijara, monstranca, s visokovrijednom knjižnicom.
• Crkva svetog Jerolima potječe iz 16. stoljeća. Porušena je za vrijeme turske vlasti, a njenu obnovu financirao je car Franjo I.
• Pravoslavna crkva svetog Spiridona sagrađena je 1876. godine, u neogotičkom stilu. Ističe se brojnim ikonama i ikonostasom Spiridona Rapsomanikija s Krfa iz 18. stoljeća.
• Muzej grada Skradina sadrži bogatu zbirku izložaka iz prapovijesti, liburnskog i antičkog doba te kasnoga srednjeg vijeka.
• Nacionalni park Krka

Kulturne manifestacije

• Susret dalmatinskih klapa Skradin jedna je od najstarijih i najpriznatijih klapskih manifestacija u Hrvatskoj. Održava se svake prve subote u kolovozu.
• Glumište pod murvom je kazališni festival na otvorenom koji se održava tijekom ljetnih mjeseci na Trgu Male Gospe. Idejni začetnik festivala je Sergej Mioč. Ulaz na sve predstave je besplatan.
• Stari i mladi naziv je dugogodišnje manifestacije koja se održava u kolovozu. Riječ je o ljetnom karnevalu čiji je središnji događaj nogometna utakmica između starih i mladih Skradinjana. Prvi put je održana 1964. godine.

Kulturne udruge

• Žensku klapu Skradinke osnovano je Stipe Sladić, 1998. godine. Od tada su nastupale diljem domovine, a za svoje pjevačko umijeće nerijetko su nagrađivane. Najvažnije nagrade su: debitantska nagrada na Festivalu dalmatinskih klapa Omiš, 3. nagrada žirija na Večeri dalmatinske pisme u Kaštelima, 3. nagrada publike na festivalu Klape Gospi Sinjskoj te nagrada Večernjeg lista za najbolju izvedbu izvorne pjesme na Susretu dalmatinskih klapa Skradin. Sadašnji voditelj je Ivo Mikuličin, a predsjednica klape je Višnja Pulić.
• Gradska limena glazba Skradin svoj prvi nastup održala je 27. srpnja 1978. godine, pod dirigentskom palicom Borisa Jakovljevića.

Poznate osobe

• Rustem-paša Opuković (? Skradin, oko 1500. – Istanbul, 1561.) bio je veliki vezir Osmanskoga Carstva. Svoj veliki imetak i utjecaj iskoristio je za podizanje mnogobrojnih zadužbina: u Istanbulu je sagradio džamiju, medresu, karavan-saraj, hamam i knjižnicu, a u Sarajevu je podignuo Brusa-bezistan i most preko rijeke Željeznice na Ilidži. Autor je kronike Povijest Osmanske dinastije (Tarih-i Al-i Osman).
• Lujo Marun (Skradin, 1857. - Knin, 1939.) bio je hrvatski arheolog. Zaslužan je za otkrivanje spomenika i natpisa iznimno značajnih za starohrvatsku povijest i kulturu. 1893. osnovao je Prvi muzej hrvatskih spomenika u Kninu o čijem je djelovanju pisao u časopisu Starohrvatska prosvjeta. Njegovi Starinski dnevnici i bilješke donose niz značajnih podataka o arheološkim nalazištima širom Dalmacije.
• Josip Mrkica, hrvatski narodni preporoditelj
• Ivan Sušić, kulturni radnik, novinar
• Filip Dominik Bordini, šibenski i hvarski biskup
• Zdravko Škender, pjevač zabavne glazbe
• Mate Klarić, hrvatski katolički svećenik, arheolog i kulturni povjesničar

Obrazovanje

Prve škole (osnovna škola, zanatska škola za drvodjelce i kovače, gimnazija) u Skradinu osnovane su tijekom kratkotrajne francuske vladavine početkom 19. stoljeća.

• Dječji vrtić Žižula
• Osnovna škola Skradin

Sport

• Boćarski klub "Sonković"
• Nogometni klub SOŠK
• Brdska automobilistička utrka Nagrada grada Skradina održava se od 2007.

Zanimljivosti

Prema pisanju Forbesa, Skradin je omiljeno ljetovalište Billa Gatesa.

Vanjske poveznice

• Turistička zajednica Skradin

Nedovršeni članak Skradin koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.