Prijeđi na sadržaj

Ob

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, v. Ob (razvrstavanje).
Ob
Обь
Lokacija
Države Rusija
GradoviBarnaul, Novosibirsk, Kolpaševo, Nižnjevartovsk, Surgut, Hanti-Mansijsk, Berjozovo, Labitnangi, Salehard
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Altajski kraj (Sibirski federalni okrug)
162 m
Ušće
  – aps. visina
  – vrsta
Obski zaljev (Arktički ocean)
0 m
estuarij
Dužina3 650 / 5 410 zajedno s Irtišem[1] km
Pritokedesne:
Čumiš, Inja, Tom, Čulim, Ket, Tim, Vah, Tromjegan, Pim, Nazim, Kazim, Poluj, Kunovat
lijeve:
Čariš, Alej, Šegarka, Čaja, Parabelj, Boljšoj Jugan, Boljšoj Salim, Vasjugan, Irtiš, Severnaja Sosva, Sob, Ščučja
Hidrologija
Protok
  – srednji

12 500 m³/s
Sliv
  – površina

2 975 000 [1] km²
Ulijeva se uKarsko more
Transport
Plovnostčitavim tokom

Ob (rus. Обь) je rijeka u Rusiji duga 3 650 km, ali ako mu se pribroji Irtiš tad je dug 5 410, i sedma je po veličini rijeka na svijetu.[1]

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Ob je rijeka u centru Rusije, jedna od najvećih rijeka Azije, koja dijagonalno teče kroz Sibir u pravcu sjeverozapada od svog izvora u Altajskim planinama, do svog ušća u Karskom moru u Arktičkom oceanu.
Ob je transportna žila kucavica arterija srca Rusije, koje u tom dijelu strašno varira krajolikom i brojem stanovnika. Donji tok Oba je jalovi kraj, smrznute tundre, ali je kraj u gornjem toku regija od izuzetnog ekonomskog značaja i velikog potencijala za daljnji razvoj.[1]

Ob se formira 26 km jugozapadno od grada Bijska u Altajskom kraju gdje se spajaju rijeke Bija i Katun. Obje rijeke izviru u Altajskim planinama, Bija iz Jezera Teleckoje, dok Katun iz ledenjaka na južnim obroncima planine Beluha.

Karta porječja Oba

Ob ima porječje veliko oko 2 975 000 km², a to je oko polovice sliva koji se ulijeva u Karsko more, tako da je to šesto po veličini porječje na svijetu.[1]

Zapadnosibirska nizina pokriva oko 85 % Porječja Oba, ostatak porječja obuhvaća terasaste ravnice Turgaja u Kazahstanu i niske brežuljke sjevernog Kazahstana koji su dio Kuznjeckog Altaja, Salairski hrbat i jugoistočne obronke Altajskih planina.[1]

U porječju Oba ima više od 1 900 rijeka, ukupne dužine od oko 180 000 km. Sam Irtiš najveća lijeva pritoka, koji je dug 4 250 km, ima porječje od 1 593 000 km², a to je veći prostor od porječja gornjeg i srednjeg Oba, tako da čak 70 % porječja Oba odpada na njegove lijeve pritoke.[1]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Ob River (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. 10. 2012. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]