Prijeđi na sadržaj

Naturhistorisches Museum

Izvor: Wikipedija
Naturhistorisches Museum
Glavna fasada muzeja
Osnovan 10. august 1889.
Lokacija Ringstrasse, Beč
 Austrija
Tip muzeja prirodoslovni
Izlošci minerali, fosili, skeleti
Javni prijevoz metro
Direktor Christian Koeberl
www.nhm

Naturhistorisches Museum (hrvatskosrpski: Prirodoslovni muzej) je jedan od najvećih svjetskih muzeja te vrste u centru Beča na Ringstrasse preko puta Kunsthistorisches Museuma.[1] Muzej je nastao od kolekcije Hof-Naturalien-Cabinet, koju su habsburgovci osnovali u 18. vijeku, i držali u Hofburgu.

Karakteristika muzeja

[uredi | uredi kod]

Naturhistorisches Museum u svojih 39 izložbenih dvorana ima na hiljade izložaka koji prikazuju bogatstvo života na zemlji, od plemenitih minerala, rijetkih fosilnih nalaza velikih dinosaurusa do jedinstvene prahistorijske Willendorfske Venere na polukatu. Čitav prvi kat posvećen je golemoj raznolikosti životinjskog svijeta na zemlji.[1]

U depoima muzeja čuva se oko 25 milijuna primjeraka biljnih i životinjskih vrsta i ljudskih artefakata koje obrađuje više od 60 zaposlenih naučnika. Njihova glavna područja istraživanja obuhvaćaju širok raspon tema, od samog početka našeg Sunčevog sistema do evolucije životinja i biljaka i na kraju ljudi i njihovih prahistorijskih tradicija i običaja.[1]

Muzej svojim posjetiocima nudi stručna vodstva, i izložbe i radionice na različite teme.[1]

Historija izgradnje zgrade i osnivanja muzeja

[uredi | uredi kod]
Dvorana s dinosaurusima

Ideja o osnivanju muzeja i gradnju posebne palača za tu namjenu pojavila se još 1857. kad su srušeni bedemi oko užeg centra grada i kad se na njihovom mjestu počela graditi Ringstrasse, ali je prošlo još deset godina dok konačno nije raspisan natječaj za gradnju muzejskih palača 1867 za Naturhistorisches Museum i susjedni Kunsthistorisches Museum.[2]

Willendorfska Venera

Na natječaju su sudjelovali tadašnji najpoznatiji bečki arhitekti, kako se žiri mjesecima nije mogao dogovoriti o pobjedniku natječaja, 1868. pozvan je tadašnji ekspert za gradnju muzeja njemački arhitekt Gottfried Semper, kao savjetnik.

Na kraju je intervenirao sam car Franjo Josip I. koji je odlučio da Semper napravi konačne izvedbene planove za obje palače na osnovu idejnog projekta Karla Hasenauera.

Semper je predvidio dvije simetrične neobarokne muzejske palače preko puta carske palače Hofburg i velikog trga Heldenplatz. Između palača postavio je veliki trg Maria Theresia Platz s monumentalnim spomenikom carice Marije Terezije. Muzejske zgrade su ostale onakve kakve je zamislio Hasenauer, kao palače s velikim unutrašnjim dvorištem i centralnom traktom nad kojima se uzdiže velika kupola visine 60 m. Taj monumentalni prostor je ulazni dio muzeja. Radovi na muzejskim zgradama započeli su 1871.[2], a dovršeni su dvadeset godina kasnije kad je muzej otvoren za javnost 10. august 1889.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 The Museum (engleski). Naturhistorisches Museum. Pristupljeno 3. 7. 2012. 
  2. 2,0 2,1 The Museum (engleski). Kunsthistorisches Museum. Pristupljeno 3. 7. 2012. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]