Metamorfizam
| Metamorfizam | |
|---|---|
 | |
Metamorfizam (od grčko-latinskog metamorphōsis - transformirati, promjenti oblik[1]), je termin iz geologije za skup fizikalnih i kemijskih procesa koji se odvijaju zbog djelovanja topline, povišenoga tlaka i kemijski aktivnih otopina, na osnovu kojih nastaju dalekosežne promjene u stijenama u dubini zemljine kore.[2]
To je mineraloško i strukturno prilagođavanje čvrstih stijena u fizikalnim i kemijskim uvjetima različitim od onih u kojima su se te stijene formirale kod svog nastanka. Promjene koje nastaju u površinskim uvjetima kao što je zbijanje obično su isključene.[3]
Najvažniji faktori kod metamorfizma su temperatura, tlak i fluidi. Jednako su značajne promjene u kemijskoj okolini koje rezultiraju sa dva metamorfna procesa;
- mehanička dislokacija u kojoj se stijene deformiraju, ponajviše kao rezultat diferencijalnog napora i
- kemijska rekristalizacija kad mineralni sastav postaje neuravnotežen, radi promjene temperature i tlaka i novih formi mineralnog sastava.
U zavisnosti od relativnog utjecaja mehaničkih i kemijskih promjena, mogu se pojaviti tri vrste metamorfizma, to su;
- Dinamički metamorfizam ili katakliza je rezultat uglavnom mehaničke deformacije sa malom ali dugotrajnom promjenom temperature.[3] To je proces povezan sa snažnim djelovanjem lokaliziranog napora usmjerenog prema drobljenju stijene, mrveći ju ponegdje do praha uz nastajanje milonita.[2]
Sklopovi nastali takvim metamorfozama kreću se od breča, koji se sastoji od krhotina razbijenih i rubnih stijena, do finozrnatih, granuliranih ili praškastih stijena, sa jasno vidljivom folijacijom i lineacijom. Velika već postojeća zrna minerala mogu se deformirati zbog napora.[3]
- Toplinski ili kontaktni metamorfizam, kod kog je jedini aktivni faktor - toplina, bez nekog većeg utjecaja tlaka[2], kad je diferencijalni napor mali.[3]
Zajednički fenomen za taj proces povezan je sa intruzijom (izljevom magme) zato se i zove kontaktni[2] Kod njega postoji nekoliko metamorfnih zona, koncentrično raširenih od epicentra intruzije. Kako imaju različitu temperaturu, od visoke blizu centra, do male na granici stijene domaćina, i njihov mineralni sastav odražava temperaturni gradijent.Kako je masa podvrgnuta tom djelovanju relativno mala i tlak je blizu konstantne, tako stvorene stijene imaju jednolika zrnca zbog nedostatka napora i najčešće su finozrnate zbog kratkog trajanja metamorfizma.[3]
- Regionalni metamorfizam je rezultat generalnog povećanja (najčešće povezanih) temperature i tlaka na velikom prostoru.[3]U tom procesu koji je redovito povezan sa orogenezom, odnosno sa intruzijom magme se kristaliziraju novi minerali, .[2]
Stupnjevi ili intenziteti metamorfizma, zbog svog različitog mineralnog sastava, kod kalibriranja u laboratorijskim eksperimentima pokazuju relativnu ili apsolutnu temperaturnu vrijednost. Regionalni metamorfizam može se razvrstati u različita stanja tlaka i temperature, bazirana na promatranim sekvencama mineralnih sklopova. Kojiput može imati ekstremno stanje, kad se javlja djelomično taljenje stijena, takvo stanje zove se anateksija.[3]
Kod tog procesa može se pojaviti i metasomizam, koji uključuje dodavanje ili oduzimanje komponenti iz originalnog sastava.[3]
Postoje i druge vrste metamorfizma, kao što su;
- Dijaftoreza ili retrogradni metamorfizam, koji nastaje kao rezultat smanjenja temperature i tlaka u mineralnom sastavu stijene[3], u tom procesu se od stijena višega metamorfnoga stupnja formiraju stijene nižega stupnja.[2]
- Hidrotermalni metamorfizam ili Autometamorfizam[2]
, kod kojeg se promjene dešavaju kad pored visokog tlaka i temperature, još ima i vode koja utječe na dobivene minerale i brzinu reakcije.[3]
- Polimetamorfizam je efekt više od jednog metamorfnog procesa.[3]
- ↑ „Metamorphism” (engleski). Merriam Webster. Pristupljeno 14. 11. 2017.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 „metamorfizam” (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 14. 11. 2017.
- ↑ 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 „Metamorphism” (engleski). Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 14. 11. 2017.
