Kraljevi Brege
Kraljevi Brege su bili vladari oblasti srednjovjekovne Irske pod imenom Brega, a koja je uključivala područja kasnijih grofovija Meath, Louth i Dublin. Područje je uključivalo Hill of Tara, odnosno brdo gdje su se tradicionalno krunili veliki kraljevi Irske. Na istoku je bilo omeđeno Irskim morem, na jugu rijekom Liffey , na sjeveru s rijekom Boyne, dok je zapadna granica - sa Kraljevstvom Mide - bila nestalna kroz godine i vijekove.[1]
Njome je vladao klan Síl nÁedo Sláine, odnosno ogranak južne dinastije Uí Néill, koja je to područje pripojila u 6. vijeku. Dinastija Síl nÁedo Sláine se kasnije raspala na dva suparnička ogranka/države - Južna Brega, i Kraljevina Loch Gabhair, kojom je vladao klan Uí Chernaig; te Sjeverna Brega ili Cnogba/Knowth, kojom je vladao Uí Chonaing. Bez obzira na to, mnogi kraljevi Brege su vladali s oba područja, odnosno cijelom Bregom, prije nego što je Brega nestala na početku normanske invazije.
- Masno' označene osobe koje se smatraju Velikim kraljevima Irske.[2]
- Áed Sláine (u. 604) sin Diarmait mac Cerbailla
- Conall Laeg Breg mac Áedo Sláine (u. 612)
- Congal mac Áedo Sláine (u. 634)
- Ailill Cruitire mac Áedo Sláine (u. 634)
- Blathmac (u. 665) i Diarmait (u. 665), sinovi Áed Sláinea
- Conaing Cuirre mac Congaile (u. 662)
- Sechnassach (u. 671) sin Blathmaca
- Cenn Fáelad (u. 675) sin Blathmaca
- Finsnechta Fledach (u. 695) sin Dúnchada, sina Áed Sláineovog
- Congalach mac Conaing Cuirre(u. 696)
- Irgalach mac Conaing Cuirre (u. 702)
- Amalgaid mac Congalaig (u. 718)
- Conall Grant mac Cernaig (u.718)
- Fogartach (u. 724) sin Nialla, sina Cernach Sotala, sina Diarmaitovog
- Cináed (u. 728) sin Irgalacha
- Conaing mac Amalgado (u. 742)
- Indrechtach mac Dungalaig (u. 748)
- Dúngal mac Amalgado (u. 759)
- -Coirpre mac Fogartaig (u. 771)
- Congalach mac Conaing (u. 778)
- Diarmait mac Conaing (u. 786)
- Flann mac Congalaig (u. 812)
- Cernach mac Congalaig (u. 818)
- Cummascach mac Congalaig (u. 839)
- Conaing mac Flainn (u. 849)
- Cináed mac Conaing (u. 851)
- Flann mac Conaing (u. 868)
- Flannacán mac Cellaig (u. 896)
- Máel Finnia mac Flannacain (u. 903)
- Máel Mithig mac Flannacain (u. 919)
- Nepotpun potpis: v. Mac Shamhráin, 2004. Uí Chonaing se ranije naselio oko Tailtiua i Ráith Airthira u dolini Blackwater; tu oblast je preuzeo drugi ogranak Síl nÁeda Sláne,a Síl nDlúthaig nakon što je Ciannachta Breg osvojen za vladavine Cináeda mac Írgalaiga.[3] Titula kralj Ciannachte se prvi put koristi za ovu dinastiju u Annals of Ulster u godini 742. a titula kralj Cnogbe u 818; prije toga ju je koristio sam klan Ciannachta. Raniji kraljevi se smatraju poglavicama klana Uí Chonaing.
- Congal mac Áedo Sláine, (u. 634)
- Conaing Cuirre mac Congaile (a quo Uí Chonaing), (u. 662)
- Congalach mac Conaing Cuirre, (u. 696)
- Irgalach mac Conaing Cuirre(u. 702)
- Amalgaid mac Congalaig(u. 718)
- Cináed (u. 728) sin Irgalacha
- Conaing mac Amalgado, (u. 742) (rí Ciannachta)
- Indrechtach mac Dungalaig, (u. 748) (rí Ciannachta)
- Dúngal mac Amalgado (u. 759)
- Congalach mac Conaing, u. 778 (rí Ciannachta)
- Diarmait mac Conaing (u. 786)
- Flann mac Congalaig (u. 812) (rí Ciannachta)
- Cernach mac Congalaig (u. 818) (rí Cnodba)
- Cummascach mac Congalaig (u. 839) (rí Ciannachta)
- Conaing mac Flainn (u. 849) (rí Brega)
- Cináed mac Conaing, u. 851 (rí Ciannachta)
- Flann mac Conaing (u. 868) (rí Brega)
- Flannacan mac Cellach (predak Congalacha), u. 896 (rí Brega)
- Máel Finnia mac Flannacán, u. 903 (rí Brega)
- Máel Mithig mac Flannacán, u. 919 (rí Cnogba)
- Congalach mac Mael Mithig (rí Cnogba), u. 956
- Nepotpun popis: see Mac Shamhráin, 2004. Titula kralj Južne Brege se ne koristi u Annals of Tigernach sve do 729. a u Annals of Ulster do 751. Raniji vladari se smatraju poglavicama ogranka Uí Chernaig klana Síl nÁedo Sláine.
- Niall mac Cernaig Sotal, (u. 701)
- Maine mac Néill, (u. 712)
- Conall Grant mac Cernaig, (u. 718)
- Fogartach mac Néill, (u. 724)
- Cathal mac Néill, (u. 729)
- Cathal mac Áeda, (u. 737) (rí Desceirt Breagh)
- Cernach mac Fogartaig, (u. 738)
- Fergus mac Fogartaig, (u. 751) (rí Desceirt Breagh)
- Coirpre mac Fogartaig, (u. 771) (rí Brega)
- Niall mac Conaill, (u. 778) (rí Desceirt Breagh)
- Máel Dúin mac Fergusa, (u. 785) (rí Locha Gabor)
- Fogartach mac Cummascaig (u. 786) (rí Locha Gabor)
- Cummascach mac Fogartaig (u. 797) (rí Deiscert Breg)
- Ailill mac Fergusa, (u. 800) (rí Deiscert Breg)
- Cernach mac Fergusa (u. 805) (rí Locha Gabor)
- Conall mac Néill (u. 815) (rí Desceirt Breagh)
- Fogartach mac Cernaig (u. 815) (leth-rí Desceirt Breagh)
- Óengus mac Máele Dúin (u. 825) (rí Locha Gabor)
- Diarmait mac Néill (u. 826) (rí Desceirt Breagh)
- Cairpre mac Máele Dúin (u. 836) (rí Locha Gabor)
- Tigernach mac Fócartai, (u. 865) (rí Locha Gabor, lethrí Breg)
- Diarmait mac Etersceili (u. 868) (rí Locha Gabor)
- Máel Sechnaill mac Néill (u. 870) (leth-rí Desceirt Breagh)
- Tolarg mac Cellaig (u. 888) (leth-rí Desceirt Breagh)
- Máel Ograi mac Congalaig (u. 908) (rí Locha Gabor)
- Fogartach mac Tolairg (u. 916) (rí Desceirt Breagh)
- Beollán mac Ciarmaic (u. 969) (rí Locha Gabor)
- Gilla Mo Chonna mac Fogartach mac Ciarmac (rí Deiscert Breg), u. 1013
- ↑ T. M. Charles-Edwards, Early Christian Ireland (2000), p. 15; James Henthorn Todd, Cogad Gaedel re Gallaib (1867), p. L.
- ↑ Popis temeljen na: Francis J.Byrne, Irish Kings and High Kings, Appendix II; T.M.Charles Edwards, Early Christian Ireland, Appendix II; with gaps filled in by the poem Síl Aeda Sláne Na Sleg found in the Book of Leinster
- ↑ T.M. Charles-Edwards, pg.551-553
- J.H. Moore, Notices of the town of Navan I, in Journal of the Royal Society of Antiquarians of Ireland 23, 1893, pp. 55–63 (parts II and III in JRSAI 1894 and 1895)
- Eoin MacNeill, Colonisation under early kings of Tara, Journal of the Galway Archaeological and Historical Society 16/3-4, 1935, pp. 101–24.
- S. Ma na Midhe, Some notes on Navan, ancient and modern, Riocht na Midhe 1/1, 1955, pp. 53–60
- Byrne, Francis John, Historical note on Cnogba (Knowth), in Excavations at Knowth, Co. Meath, 1962-65 (George Eogan ed.), Proc. RIA C 66, pp. 383–400; Irish Kings and High-Kings, Batsford, London, 1973. ISBN 0-7134-5882-8; A nnote on Trim and Sletty, Peritia 3, pp. 316–19
- D. O Murchadha, Odhbha and Navan, Riocht na Midhe 8/4, 1992–93, pp. 112–23
- Thomas Charles-Edwards, Early Christian Ireland, Cambridge: Cambridge University Press, 2000. ISBN 0-521-36395-0
- Mark Clinton, Settlement Dynamics in Co. Meath:the Kingdom of Loegaire, Peritia 14, pp. 372–401, 2000
- Ailbhe Mac Shamhráin, Church and dynasty in Early Christian Brega: Lusk, Inis Pátraic and the cast of Máel-Finnia, king and saint, Table 8.1, Lineages of Síl nÁedo Sláine, p. 127; in The Island of St Patrick: Church and ruling dynasties in Fingal and Meath, 400-1148, (ed.) Mac Shamhráin, Four Courts, 2004.
- Edel Bhreathnach, The Medieval Kingdom of Brega in The Kingship and Landscape of Tara, ed. Edel Bhreathnach, Four Courts Press, Dublin, 2005
- Book of Leinster, Flann Mainistrech: "Síl Aeda Sláne Na Sleg" at CELT: Corpus of Electronic Texts at University College Cork