Josip Horvat Međimurec
Neutralnost ovog članka ili dijela članka je osporena. Molimo da prije uređivanja članka sporne dijelove razmatrate na stranici za razgovor. |
Josip Horvat - Međimurec | |
Josip Horvat Međimurecispred slike "Kralj Tomislav na prijestolju" - novinska fotografija iz veljače 1941. | |
Rođenje | 18. veljače 1904. Čakovec, Međimurje |
---|---|
Smrt | 2. lipnja 1945. strijeljan u okolici Zagreba mjesto groba nepoznato |
Vrsta umjetnosti | slikarstvo |
Praksa | Zagreb |
Poznata djela | Kralj Tomislav na prijestolju, Krunidba kralja Tomislava, Dvoboj Jurja Zrinskog s turskim begom, Petar Kružić pobjeđuje Turke |
Josip Horvat zvan Međimurec (Čakovec, 18. veljače 1904. - Zagreb 2. lipnja 1945.), bio je hrvatski slikar iz međuradnog i predratnog razdoblja. Horvat je nacionalnu slavu stekao slikom Kralj Tomislav na prijestolju iz 1941. godine, ali i kontroverznim asocijacijama s ustaškim režimom. U periodu NDH, radio je slike koje su promovirale ustaški režim i njegovo zajedništvo s nacističkim režimom, za što biva nagrađen položajem voditelja ratnog slikarstva i činom satnika. Nakon rata, optužen je za kolaboracionizam i strijeljan.
Životopis
Josip Horvat, rođen je 18. veljače 1904. od oca Dragutina Horvata i majke Marije r. Kos u Čakovcu. Pučku školu je završio u Čakovcu, gimnaziju VIII. razreda u Velikoj Kanjiži (Nagykanizsa) i Budimpešti. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Beču (neku od visokih škola u Beču; postojale su u to vrijeme tri) počevši od 1917.
Svoje djelovanje je počeo u Zagrebu 1924. godine. Kako je Antun Ullrich bio mecena mnogih umjetnika u Zagrebu, tako je i Josip Horvat imao atelje u Mesničkoj ulici br. 25 zahvaljujući Ullrichu.
U razdoblju od 1931. godine obolijeva od tuberkuloze kostiju (desne bedrene kosti), kao posljedice zatvaranja u Kraljevini Jugoslaviji, i nakon desetak operacija mu je u prosincu 1942. godine amputirana desna noga. Od tada hoda uz pomoć drvene proteze. Od 1931. do 1941. godine stanuje u ulici Mošinskog br. 31, a od 1941 do 1945. godine u Deželićevoj 55.
Zagrebački industrijalac Antun Res, pripadnik Družbe "Braća Hrvatskog Zmaja" naručuje za svečanu dvoranu na Ozlju ulja na platnu velikih dimenzija s temama iz povijesti Hrvata kao što su "Krunjenje kralja Tomislava", "Smrt Petra Svačića - bitka pod Gvozdom" i sl., a trebao je uraditi i sliku prikaza bitke kod Siska 1593. te sliku prikaza ustanka u Rakovici. Od 5. veljače 1930. godine služi se i nadimkom "Međimurec", kako bi ga razlikovali od novinara i publiciste Josipa Horvata koji je rođen u Čepinu.
Josip Horvat Međimurec stupa u hrvatsku kopnenu vojsku dana 1. kolovoza 1941. Prvi dani u domobranstvu su vezani za pukovnika Peru Blaškovića, koji je također bio član Družbe "Braća Hrvatskog Zmaja", a radno mjesto je dobio zahvaljujući preporukama Emilija Laszowskog. Od 14. ožujka 1942. je u novinarskom odjelu MinOrS-a. Tako i nastaje 8 promidžbenih crteža u "Hrvatskom domobranu" i pet ulja na platnu: "Drugarstvo" (scena gdje domobran nosi preko ramena drugog ranjenog domobrana), "Nijemci u zasjedi", "Straža na Trebeviću" te dva portreta vojnika u odori. Od 1. siječnja 1943. je u odgojnom odjelu MinOrS-a za ratno slikarstvo pri Akademiji likovnih umjetnosti. U odjelu ratnog slikarstva – prosvjetnička bojna bili su i Ivan Kožarić (sada akademik HAZU-a), Stevan Binički, Antun Župan, Dragan Sax, Alfred Petričić, Valerije Michieli, Milan Vulpe, Ivan Švertasek i Matko Peić, a Josip Horvat je bio voditelj ratnog slikarstva u činu satnika (tri trolista u domobranstvu – VII činovnički razred).
Tijekom 1944. godine je započeo rad na izradi slike "Bitka kod Siska 1593." za koju za sada postoje dvije studije i to: Stari grad Sisak - ulje na platnu, Studija prostora - pejzaž - suhi pastel. Slika nikad nije urađena.
Do 1945. godine djeluje u Međimurskom prosvjetnom društvu u Zagrebu.
Smrt
Po ulasku u Zagreb, partizani ga odvode iz Deželićeve 55 i hapse kao kolaboracionista. Pod spomenutim optužnicama, osuđen je na smrt i strijeljan 2. lipnja 1945. godine. Presuda je napisana naknadno, 7. rujna 1945. (160/45.II.), ali izvorni tekst nikada nije pronađen. Mjesto pokopa je nepoznato.
Djela
Ulja na platnu
Dvoboj Jurja Zrinskog s turskim begom, (1936., Hrvatski povijesni muzej); Smrt Nikole Zrinskog u Kuršanečkom lugu kod Čakovca (1928.); Smrt Zrinskog i Frankopana; Jutro; Kralj Tomislav na prijestolju (veljača 1941., Hrvatski povijesni muzej); Baka (portret Elizabete Kluković bake Josipa Horvata); Dama u žutoj haljini; Grički krovovi; Čempresi; Tušakanac; Mošinskog ulica (Današnja Nazorova ulica u Zagrebu, na br. 31); Stara jabuka; Barun Zdenko Turković Kutjevski (1928., privatno vlasništvo) Motiv iz Štrigove; Motiv iz Čakovca; Obala u Trpnju; Ulica u Trpnju; Bura; Nijemci u zasjedi (1942., Hrvatski povijesni muzej); U predvečerje; Ždrilo; Majka; Ulaz u Trpanjsku luku; „Deva“ Trpanj; Južni vjetar; Srpanjsko jutro; „Maještral“; Pred burom; Glava M.D.; Ozalj; Motiv sa Sljemena; Boxi (pas generala Pere Blaškovića); Kosci; Portret A.M.; Iz Trpnja; Rolf (glava psa); Na izvoru; Portret M.H. (Marije Horvat r. Perčec, Josipova žena); Glasnik; Portret M.T.; Na ulici; Studija za kralja Tomislava; Rekvijem posljednjih Zrinskih (1929.) ; Studija za smrt Petra Svačića 1; Studija za Smrt Petra Svačića 2; Pogibija Petra Svačića-bitka na Gvozdu(za svečanu dvoranu u Ozlju); Pećine; Dolazak Hrvata na Kosovo (1930. Hrvatski povijesni muzej); Časna majka Marija Terezija Scherer (1930.); Smrt kneza Zdeslava (Sedeslava, dimenzije ≈167•300 cm, 1928.); Sv. Vid (kapelica u Petruševcu – Zagreb, 1934., Danas župa Sv. Vida, Petruševec-Zagreb); Presveto Srce Marijino (zastava za Samobor, 1934.); Svečanost žetve (Narodni običaji koji izumiru); Kupačice; Portret Antuna Urllicha (1936., u privatnom vlasništvu); Trpanj; Krunjenje kralja Tomislava (za svečanu dvoranu u Ozlju dimenzije 297•434 cm, 1938., Hrvatski povijesni muzej); Straža na Trebeviću (1942., privatno vlasništvo); Glava 1 (1942.); General Matasić (1942.); Glava 2 (1942.); Jesen (1944.); Autoportret (1940.-1943.); Pejzaž s pastirom; Stari grad Sisak (1944., studija za bitku kod Siska 1593.); Pejzaž s vojnikom; Fra Grga Martić (1929. privatno vlasništvo); Portret g-đe Branke Krsnik (1940. Galerija Stari grad, Đurđevac, pod nazivom "Žena u crvenoj košulji"); Portret djevojčice Jelene Matošić s lutkom (1940., privatno vlasništvo); Lov sa sokolom; Pejzaž (suhi pastel, studija prostora za sliku bitka kod Siska 1593.); Večernji pozdrav.
Crteži i ilustracije
- Crteži za knjigu "Knez Zoran" od Dragutina Nemeta (1929.)
Pripovijesti iz prošlosti prije doseljavanja na Balkan – staroslavenska mitologija. Za tu je knjigu Josip Horvat uradio tri ulja na platnu koja su reproducirana u boji i 71 crtež. Sve vezano za tematiku knjige.
- Ilustracije za romane Marije Jurić Zagorke
Od studenog 1929. godine Josip Horvat Međimurec radi slike u tehnici lavirani tuš i bijela tempera na papiru za romane Marije Jurić Zagorke koji u nastavcima izlaze u Jutarnjem listu. Za IV dio Gričke vještice pod nazivom "Suparnica Marije Terezije" i roman "Proročanstvo sa kamenitih vrati". za ta dva romana urađeno je preko 70 slika istog formata 265x 180 mm. U to vrijeme je urednik Jutarnjeg lista bio Josip Horvat (novinar i publicista iz Čepina). Iz razloga razlikovanja od 5. veljače 1930. godine Josip Horvat Međimurec se potpisuje i s dodatnim slovom M kod potpisivanja svojih slika.
- Crteži tušem za knjigu „Hrvatska povijest djedova unuku“ od Marka Šeparovića (1936., 1938.)==
Portret prof. Marka Šeparovića (olovka); Crkvica sv. Donata na Krku; Solin: Manastirine; Tomislav, prvi hrvatski kralj; Peristel Dioklecijanove palače i spomenik Grguru ninskom; Baščanska ploča; Knin; Pogibija Petra Svačića; Trogir; Trogirka Katedrala, portal; Medvedgrad; Ban Pavao Šubić; Jajce; Split u XVII. stoljeću; Bihać u XV. stoljeću; Knez Krsto Frankopan; Marko Marulić; Klis; Cetingrad; Varaždinski grad; Nikola Jurišić; Knez Nikola Šubić Zrinski Sigetski; Mehmed paša Sokolović; Korćula; Matija Gubec; Pogibija Matije Gubca; Šibenska katedrala svetog Jakova; Kneževa palača u Dubrovniku; Grad Sisak; Ban Tomo Bakač Erdedi; Senj; Silvije Strahimir Kranjčević; August Šenoa; Ban Nikola Zrinski; Knez Fran Krsto Frankopan; spomen stup banu Nikoli Zrinskom u Kuršanečkom lugu; Ban Petar Zrinski; Grad Čakovec u doba Zrinskih; Grad Ozalj; Jelena kneginja Zrinska; Dubrovnik; Crkva sv. Katarine u Zagrebu; Serežanin; Zagreb (Kaptol i Grič); Matija Antun pl. Reljković; Andrija Kačić Miošić; Spomenstup hrvatske himne; Antun pl. Mihanović; Dr. Ljudevit Gaj; Ivan pl. Kukuljević Sakcinski; Ban Josip Jelačić; Zagrebačka katedrala s biskupskim dvorom; Kardinal nadbiskup Haulik; Biskup Josip Juraj Štrosmajer; Dr. Franjo Rački; Eugen Kvaternik; Dr. Ante Starčević; Dr. Iso Kršnjavi; Stjepan Radić; Dr. Vladko Maček; Stjepan Radić (olovka)
- Crteži tušem za knjigu „Tatari u Hrvatskoj“ Milutina Mayera (1941.)*
Za ovu knjigu je Josip Horvat uradio sedam crteža tušem: Otmičar vraća djevojku Stjepku; Katarina i Stjepko; U crkvi; Predah vojnika; Katarinina molitva; Obrana tvrđave; Bitka s Tatarima.
Ostala djela
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici nalazi se 56 crteža u tehnici grafitna olovka, tuš, gvaš. Ti crteži su došli u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu konfiskacijom iz Mesničke 25 zajedno s oko 200 knjiga. Ti crteži predstavljaju jedan dio opusa koji je rađen tokom kratkog života Josipa Horvata.
Na Ozlju se nalaze crteži - portreti Velimira Deželića, Širole i Emilija Laszowkog
Ciklus 1918-1941.
Ciklus od 14 crteža predstavlja sve ono što su Hrvati preživljavali za vrijeme diktature u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Tako jedan crtež predstavlja zatvorenika s obješenim ciglama za spolovilo.
Izložbe
- Umjetnički paviljon 16.-30. XI. 1928.;
- Salon Ullrich 25. XI. – 4. XII. 1936.;
- Salon Ullrich 16.-28. II. 1941.;
- Strossmayerova galerija 22. VII. – 11. VIII. 1942 „Slikarski dojmovi sa ratišta“;
- Umjetnički paviljon 22. XI. – 13. XII. 1942. „II izložba hrvatskih umjetnika u Nezavisnoj državi Hrvatskoj“;
- Umjetnički paviljon 10. – 31. X. 1943. „III izložba hrvatskih umjetnika u Nezavisnoj državi Hrvatskoj“;
- Umjetnički paviljon 17. VI. – 9. VII. 1944. „IV izložba hrvatskih umjetnika u Nezavisnoj državi Hrvatskoj“.
Izložbe poslije smrti
- „Historijsko slikarstvo u Hrvatskoj“, Zagreb 1969. (Slika "Krunjenje kralja Tomislava", 1938., Hrvatski povijesni muzej)
- „Gradovi i krajevi na slikama i crtežima od 1800. do 1940“, Zagreb 1977. (Slika "Stari grad Sisak", 1944. studija za sliku prikaza bitke kod Siska, Hrvatski povijesni muzej)
Galerija radova
Ilustracija za roman Marije Jurić Zagorke, |
Plavokosa curica, |
Pod zidom u Zagrebu, |
Sjeverni portal šibenske katedrale, |
Sveti Vid, |
Portret Branke Krsnik, |
Portret baruna Zdenka Turkovića Kutjevskog, |
Portret djevojčice Jelene s lutkom, |
Portret Antuna Ullricha, |
Domobran na Trebeviću, |
Pred ulazom, |
Pejzaž s rijekom, |
Ribič na rijeci, |
Studija pejzaža za sliku bitke kod Siska, |
Park u jesen, |
Izvori
- Obzor, broj 309 (1928) od 16. studeni 1928.
- Jutarnji list, subota 17. studeni 1928., str. 9
- Hrvatsko pravo, 17. studeni 1928., str. 4
- Večer, 29. studeni 1928., str. 4
- Svijet, 1. 12. 1928., str. 480-481.
- Obzor, 77(1936.)285
- Večer, 28. XI 1936.
- Danica, nedjelja 25. listopada 1936., str. 9
- Morgenblatt, 29. XI 1936.
- Jutarnji list, 1.12.1936.
- Hrvatska prosvjeta br.1-2 1937
- Novosti, 1. VII 1939.
- Jutarnji list, 28(1939.)9812 (E. Laszowski)
- Hrvatski narod, 3(1941)161
- Hrvatska gruda, 2(1941)35, str. 7
- Novosti, 20. II 1941.
- Večer, 23. II 1941.
- Jutarnji list, 30(1941) 10450
- Novi list 13. VII 1941.
- Hrvatski domobran polovica listopada 1941.
- Nova Hrvatska, br. 281; 29. 11. 1942. str. 11
- Nova Hrvatska,broj 288; 8. 12. 1942. str. 12
- Hrvatski narod, broj 615; Božić 1942.
- HR-HR-HDA-806: Emilij Laszowski, kutija 7-8; Dnevnik Emilija Laszowskog
- HR-HR-HDA-306: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688