Prijeđi na sadržaj

Cassini-Huygens – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjena
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m r2.6.4) (robot Mijenja: simple:Cassini−Huygens
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
 
(Nisu prikazane 24 međuverzije 17 korisnika)
Red 1: Red 1:
{{Infookvir svemirska letjelica
'''[[Letjelica]] Cassini''' je lansirana sa [[Zemlja (planet)|Zemlje]] na putovanje do [[Saturn (planet)|Saturna]] i njegovih [[satelit]]a dugo sedam godina. Na sebi nosi [[ESA]]-inu sondu Huygens koja se spustila na [[Titan (mjesec)]] i poslala mnoštvo podataka.
| ime = ''Cassini–Huygens''
| slika = [[Datoteka:Cassini Saturn Orbit Insertion.jpg|300px]]
| slika_opis = Umjetnički prikaz letjelice Cassini
| organizacija = [[NASA]]/[[ESA]]/[[Talijanska svemirska agencija|ASI]]
| glavni_ugovaratelji =
| platforma =
| tip_misije = Prelet, orbiter i meko spuštanje
| prelet = [[Jupiter (planet)|Jupitera]], [[Venera (planet)|Venere]], [[Zemlja|Zemlje]], [[Saturnovi prirodni sateliti|saturnovih satelita]]
| datum_preleta =
| trenutacna_destinacija =
| satelit_od = '''[[Saturn (planet)|Saturna]]'''
| datum_ulaska_u_orbitu =
| orbitira =
| pad_iz_orbite =
| lansiranje = [[10. listopada]] [[1997.]]
| lansiran_uz_pomoc = [[Titan IV]]-B/Centaur lansirno vozilo
| raketa_nosac =
| mjesto_lansiranja =
| trajanje_misije =
| NSSDC_ID = 1997-061A
| internet_sjediste = {{eng oznaka}} [http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm Cassini–Huygens (službene stranice)]
| masa =
| napajanje =
| baterije =
| orbitalni_rezim =
| sirina =
| velika_poluos =
| ekscentricitet =
| inklinacija =
| orbitalni_period =
| apoapsis =
| apogej =
| periapsis =
| perigej =
| interval_ponavljanja =
| orbita_dnevno =
| ponovljivost=
| instrumenti =
| glavni_instrumenti=
| transponderi =
| razlucivost =
| podrucje_pokrivanja =
| spektralni_pojas =
| brzina_prijenosa_podataka =
| SSR =
| povrsina_pokrivanja =
<!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}-->
| razlucivost_slike =
| ref =
}}
'''[[Zrakoplov|Letjelica]] Cassini''' je lansirana sa [[Zemlja (planet)|Zemlje]] na putovanje do [[Saturn (planeta)|Saturna]] i njegovih [[satelit]]a dugo sedam godina. Na sebi nosi [[Evropska svemirska agencija|ESA]]-inu sondu Huygens koja se spustila na [[Titan (mjesec)]] i poslala mnoštvo podataka.


=== Letjelica ===
=== Letjelica ===
[[Datoteka:Titan huygens.JPG|thumbnail|left|150px|Slika tla Titana]]
[[Datoteka:Huygens surface color.jpg|mini|lijevo|150px|Slika tla Titana]]
Cassini je vrlo teška [[svemirska letjelica|letjelica]]. Ima masu od čak 5774 [[kg]]. Jedine letjelice teže od nje bile su [[Phobos 1]] i [[Phobos 2]]. Više od 50% mase letjelice otpada na [[gorivo]]. Dimenzije su letjelice: 6,7 [[m]] (visina) x 4 m (širina). Cassini i Huygens gotovo su neaktivni na putu do Saturna. Izvode samo provjere sustava i cijele letjelice.
Cassini je vrlo teška [[svemirska letjelica|letjelica]]. Ima masu od čak 5774 [[kilogram|kg]]. Jedine letjelice teže od nje bile su [[Phobos 1]] i [[Phobos 2]]. Više od 50% mase letjelice otpada na [[goriva|gorivo]]. Dimenzije su letjelice: 6,7 [[m]] (visina) x 4 m (širina). Cassini i Huygens gotovo su neaktivni na putu do Saturna. Izvode samo provjere sustava i cijele letjelice.


=== Huygens ===
=== Huygens ===

==== Uvod ====
==== Uvod ====
[[Huygens]] je [[ESA]]-ina sonda koja je [[2004]]. na orbiteru Cassini stigla do Saturna te je kasnije otpuštena u [[Titanova atmosfera|Titanovu atmosferu]]. Huygens je mapirao površinu Titana pri spuštanju te poslao nekoliko slika tla. Ime je dobio po nizozemskom astronomu [[Christiaan Huygens|Christiaanu Huygensu]] koji je otkrio taj Saturnov satelit.
[[Huygens]] je [[Evropska svemirska agencija|ESA]]-ina sonda koja je [[2004]]. na orbiteru Cassini stigla do Saturna te je kasnije otpuštena u [[Titanova atmosfera|Titanovu atmosferu]]. Huygens je mapirao površinu Titana pri spuštanju te poslao nekoliko slika tla. Ime je dobio po nizozemskom astronomu [[Christiaan Huygens|Christiaanu Huygensu]] koji je otkrio taj Saturnov satelit.


==== Letjelica ====
==== Letjelica ====

Sonda Huygens pričvršćena je na letjelicu [[Cassini]] i napravila ju je ESA. Svakih šest mjeseci na putu do Saturna događale su se provjere sonde i sustava. Na sam [[Božić]] [[2004]]. godine, Huygens se odvojio od Cassinija i krenuo na svoj 21-dnevni put prema Titanu. Pri ulasku u atmosferu, temperatura je bila oko 2000 Celzijevih stupnjeva, što je Huygensov [[toplinski štit]] dobro izdržao. Brzina se zbog [[trenje|trenja]] smanjila s 21 000 km/h na 1800 km/h. Na visini od 180 km, otvorio se veliki [[padobran]] promjera 8,3 metra. Na visini od 120 km, otvorio se jedan manji padobran koji je dodatno usporio Huygensa. Na visini od 60 km, uključuje se [[plinski kromatograf]] i [[maseni spektrometar]] te [[instrument]]i za ispitivanje atmosfere i dvije [[kamera|kamere]]. Huygens je konstruiran za 2,5 sata rada i najmanje tri minute rada na površini. Brzina pri udaru u tlo Titana iznosila je 5 m/s. Sa sondom je Huygens, koja je signale odašiljala puno duže nego što je bilo predviđeno, sve bilo u redu. Naime, [[sonda]] je slala podatke i nakon što je Cassini zašao za obzor Titana, a podatci koje je letjelica poslala "osluškivat" će se sa Zemlje.
Sonda Huygens pričvršćena je na letjelicu [[Cassini]] i napravila ju je ESA. Svakih šest mjeseci na putu do Saturna događale su se provjere sonde i sustava. Na sam [[Božić]] [[2004]]. godine, Huygens se odvojio od Cassinija i krenuo na svoj 21-dnevni put prema Titanu. Pri ulasku u atmosferu, temperatura je bila oko 2000 Celzijevih stupnjeva, što je Huygensov [[toplinski štit]] dobro izdržao. Brzina se zbog [[trenje|trenja]] smanjila s 21 000 km/h na 1800 km/h. Na visini od 180 km, otvorio se veliki [[padobran]] promjera 8,3 metra. Na visini od 120 km, otvorio se jedan manji padobran koji je dodatno usporio Huygensa. Na visini od 60 km, uključuje se [[plinski kromatograf]] i [[maseni spektrometar]] te [[instrument]]i za ispitivanje atmosfere i dvije [[kamera|kamere]]. Huygens je konstruiran za 2,5 sata rada i najmanje tri minute rada na površini. Brzina pri udaru u tlo Titana iznosila je 5 m/s. Sa sondom je Huygens, koja je signale odašiljala puno duže nego što je bilo predviđeno, sve bilo u redu. Naime, [[sonda]] je slala podatke i nakon što je Cassini zašao za obzor Titana, a podatci koje je letjelica poslala "osluškivat" će se sa Zemlje.


=== Instrumenti ===
=== Instrumenti ===

Na Huygensu je smješteno 6 instrumenata.
Na Huygensu je smješteno 6 instrumenata.


Red 21: Red 69:


=== Cassini ===
=== Cassini ===
[[Datoteka:SaturnCassini-Huygens.jpg|thumbnail|left|Slika Saturna]]
[[Datoteka:PIA05380 - Saturn from Cassini Orbiter (square).jpg|mini|desno|Slika Saturna]]


==== Uvod ====
==== Uvod ====
Cassini je [[NASA]]-ina letjelica poslana [[1997]]. godine u istraživanje Saturna, njegovih prstenova i satelita. Ime je dobila po [[Francuska|francuskom]] astronomu [[Giovanni Domenico Cassini|Giovanniju Domenicu Cassiniju]]. Letjelica je do cilja stigla [[1. 7.|1. srpnja]] [[2004]].

Cassini je [[NASA]]-ina letjelica poslana [[1997]]. godine u istraživanje Saturna, njegovih prstenova i satelita. Ime je dobila po [[Francuska|francuskom]] astronomu [[Giovanni Domenico Cassini|Giovanniju Domenicu Cassiniju]]. Letjelica je do cilja stigla [[1. srpnja]] [[2004]].


==== Letjelica ====
==== Letjelica ====
Letjelica Cassini je nakon dolaska do Saturna nastavila letjeti oko njegovih [[prirodni sateliti|prirodnih satelita]] i još će nekoliko puta proletjeti pokraj [[Titan (mjesec)|Titana]]. Cassini sa Zemljom razgovara putem triju antena. Podatcima treba od 68 do 84 minute da stignu do Zemlje. Za razliku od drugih letjelica koje koriste [[solarne ćelije]], Cassini kao izvor energije koristi [[radio-izotopni termoelektrični generator]] koji pretvara toplinu u električnu energiju. Tri su generatora na Cassiniju ukupne snage 700 [[Vat|Watta]].

Letjelica Cassini je nakon dolaska do Saturna nastavila letjeti oko njegovih [[prirodni satelit|prirodnih satelita]] i još će nekoliko puta proletjeti pokraj [[Titan (mjesec)|Titana]]. Cassini sa Zemljom razgovara putem triju antena. Podatcima treba od 68 do 84 minute da stignu do Zemlje. Za razliku od drugih letjelica koje koriste [[solarne ćelije]], Cassini kao izvor energije koristi [[radio-izotopni termoelektrični generator]] koji pretvara toplinu u električnu energiju. Tri su generatora na Cassiniju ukupne snage 700 [[Watt]]a.


Letjelica ima dva glavna [[motor]]a i čak šesnaest manjih koji izvode precizne promjene smjera.
Letjelica ima dva glavna [[motor]]a i čak šesnaest manjih koji izvode precizne promjene smjera.


Da bi stigao do Saturna, morao je koristiti [[gravitacijska praćka|"gravitacijsku praćku"]] [[Venera (planet)|Venere]] (2 puta), Zemlje i Jupitera. [[Računalo]] na Cassiniju je složeno. Ono može u slučaju prekida veze sa Zemljom čak četiri tjedna samostalno održavati letjelicu, a računalo može preživjeti i izboje [[Sunčeve baklje|Sunčevih baklji]].
Da bi stigao do Saturna, morao je koristiti [[gravitacijska praćka|"gravitacijsku praćku"]] [[Venera (planeta)|Venere]] (2 puta), Zemlje i Jupitera. [[Kompjuter|Računalo]] na Cassiniju je složeno. Ono može u slučaju prekida veze sa Zemljom čak četiri tjedna samostalno održavati letjelicu, a računalo može preživjeti i izboje [[Sunčeve baklje|Sunčevih baklji]].


=== Instrumenti ===
=== Instrumenti ===

Na Cassiniju je smješteno 12 instrumenata.
Na Cassiniju je smješteno 12 instrumenata.


Red 61: Red 106:
Magnetometar s dvama tehnikama proučava Saturnovo magnetsko polje, prstenove te Saturnove mjesece.
Magnetometar s dvama tehnikama proučava Saturnovo magnetsko polje, prstenove te Saturnove mjesece.


== Vanjske veze ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Cassini-Huygens}}
{{commonscat|Cassini-Huygens}}
* [http://www.croeos.net/cassini/ Cassini-Huygens misija - Detaljno na hrvatskom (CroEOS .net)]
* [http://www.croeos.net/cassini/ Cassini-Huygens misija - Detaljno na hrvatskom (CroEOS .net)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101101215557/http://www.croeos.net/cassini |date=2010-11-01 }}
* http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm
* http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070426162116/http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm |date=2007-04-26 }}
* http://saturn.jpl.nasa.gov/operations/present-position.cfm
* http://saturn.jpl.nasa.gov/operations/present-position.cfm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081016071031/http://saturn.jpl.nasa.gov/operations/present-position.cfm |date=2008-10-16 }}
* http://www.esa.int/SPECIALS/Cassini-Huygens/
* http://www.esa.int/SPECIALS/Cassini-Huygens/
* [http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm Cassini-Huygens (NASA)]
* [http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm Cassini-Huygens (NASA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070426162116/http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm |date=2007-04-26 }}
* [http://www.esa.int/SPECIALS/Cassini-Huygens/ Cassini-Huygens (ESA)]
* [http://www.esa.int/SPECIALS/Cassini-Huygens/ Cassini-Huygens (ESA)]


Red 78: Red 122:
[[Kategorija:Jupiter]]
[[Kategorija:Jupiter]]
[[Kategorija:Saturn]]
[[Kategorija:Saturn]]

{{Link FA|fr}}
{{Link FA|pt}}

[[als:Cassini-Huygens-Mission]]
[[ar:كاسيني-هويجنز]]
[[bg:Касини-Хюйгенс]]
[[bn:কাসিনি-হাওখেন্স]]
[[ca:Cassini-Huygens]]
[[cs:Sonda Cassini]]
[[da:Cassini-Huygens]]
[[de:Cassini-Huygens]]
[[el:Κασσίνι - Χόιχενς]]
[[en:Cassini–Huygens]]
[[eo:Misio Cassini-Huygens]]
[[es:Cassini-Huygens]]
[[eu:Cassini-Huygens]]
[[fa:کاسینی-هویگنس]]
[[fi:Cassini-Huygens]]
[[fr:Cassini-Huygens]]
[[gl:Sonda Cassini-Huygens]]
[[he:קאסיני]]
[[hr:Cassini-Huygens]]
[[hu:Cassini–Huygens]]
[[ia:Cassini-Huygens]]
[[id:Cassini–Huygens]]
[[it:Missione spaziale Cassini-Huygens]]
[[ja:カッシーニ]]
[[ko:카시니-하위헌스 호]]
[[lb:Cassini-Huygens]]
[[lt:Cassini-Huygens]]
[[lv:Cassini-Huygens]]
[[nl:Cassini-Huygens]]
[[nn:Cassini-Huygens]]
[[no:Cassini-Huygens]]
[[pl:Cassini-Huygens]]
[[pt:Cassini-Huygens]]
[[ro:Cassini-Huygens]]
[[ru:Кассини-Гюйгенс]]
[[scn:Cassini-Huygens]]
[[simple:Cassini−Huygens]]
[[sk:Cassini-Huygens]]
[[sl:Cassini-Huygens]]
[[sv:Cassini-Huygens]]
[[th:แคสซีนี]]
[[uk:Кассіні—Гюйгенс]]
[[vi:Cassini–Huygens]]
[[zh:卡西尼－惠更斯号]]

Aktualna verzija od 11. maja 2024. u 14:09

Cassini–Huygens

Umjetnički prikaz letjelice Cassini
OrganizacijaNASA/ESA/ASI
Tip misijePrelet, orbiter i meko spuštanje
Prelet pokrajJupitera, Venere, Zemlje, saturnovih satelita
Satelit odSaturna
Datum lansiranja10. listopada 1997.
Raketa nosačTitan IV-B/Centaur lansirno vozilo
NSSDC ID1997-061A
Internet sjedište(en) Cassini–Huygens (službene stranice)
Ova kutijica: pogledaj • razgovor • uredi

Letjelica Cassini je lansirana sa Zemlje na putovanje do Saturna i njegovih satelita dugo sedam godina. Na sebi nosi ESA-inu sondu Huygens koja se spustila na Titan (mjesec) i poslala mnoštvo podataka.

Letjelica

[uredi | uredi kod]
Slika tla Titana

Cassini je vrlo teška letjelica. Ima masu od čak 5774 kg. Jedine letjelice teže od nje bile su Phobos 1 i Phobos 2. Više od 50% mase letjelice otpada na gorivo. Dimenzije su letjelice: 6,7 m (visina) x 4 m (širina). Cassini i Huygens gotovo su neaktivni na putu do Saturna. Izvode samo provjere sustava i cijele letjelice.

Huygens

[uredi | uredi kod]

Uvod

[uredi | uredi kod]

Huygens je ESA-ina sonda koja je 2004. na orbiteru Cassini stigla do Saturna te je kasnije otpuštena u Titanovu atmosferu. Huygens je mapirao površinu Titana pri spuštanju te poslao nekoliko slika tla. Ime je dobio po nizozemskom astronomu Christiaanu Huygensu koji je otkrio taj Saturnov satelit.

Letjelica

[uredi | uredi kod]

Sonda Huygens pričvršćena je na letjelicu Cassini i napravila ju je ESA. Svakih šest mjeseci na putu do Saturna događale su se provjere sonde i sustava. Na sam Božić 2004. godine, Huygens se odvojio od Cassinija i krenuo na svoj 21-dnevni put prema Titanu. Pri ulasku u atmosferu, temperatura je bila oko 2000 Celzijevih stupnjeva, što je Huygensov toplinski štit dobro izdržao. Brzina se zbog trenja smanjila s 21 000 km/h na 1800 km/h. Na visini od 180 km, otvorio se veliki padobran promjera 8,3 metra. Na visini od 120 km, otvorio se jedan manji padobran koji je dodatno usporio Huygensa. Na visini od 60 km, uključuje se plinski kromatograf i maseni spektrometar te instrumenti za ispitivanje atmosfere i dvije kamere. Huygens je konstruiran za 2,5 sata rada i najmanje tri minute rada na površini. Brzina pri udaru u tlo Titana iznosila je 5 m/s. Sa sondom je Huygens, koja je signale odašiljala puno duže nego što je bilo predviđeno, sve bilo u redu. Naime, sonda je slala podatke i nakon što je Cassini zašao za obzor Titana, a podatci koje je letjelica poslala "osluškivat" će se sa Zemlje.

Instrumenti

[uredi | uredi kod]

Na Huygensu je smješteno 6 instrumenata.

Plinski kromatograf i maseni spektrometar analizirat će Titanovu atmosferu, dok je Huygensov instrument za atmosfersko ustrojstvo zadužen za mjerenje fizikalnih i električnih svojstava atmosfere.

Cassini

[uredi | uredi kod]
Slika Saturna

Uvod

[uredi | uredi kod]

Cassini je NASA-ina letjelica poslana 1997. godine u istraživanje Saturna, njegovih prstenova i satelita. Ime je dobila po francuskom astronomu Giovanniju Domenicu Cassiniju. Letjelica je do cilja stigla 1. srpnja 2004.

Letjelica

[uredi | uredi kod]

Letjelica Cassini je nakon dolaska do Saturna nastavila letjeti oko njegovih prirodnih satelita i još će nekoliko puta proletjeti pokraj Titana. Cassini sa Zemljom razgovara putem triju antena. Podatcima treba od 68 do 84 minute da stignu do Zemlje. Za razliku od drugih letjelica koje koriste solarne ćelije, Cassini kao izvor energije koristi radio-izotopni termoelektrični generator koji pretvara toplinu u električnu energiju. Tri su generatora na Cassiniju ukupne snage 700 Watta.

Letjelica ima dva glavna motora i čak šesnaest manjih koji izvode precizne promjene smjera.

Da bi stigao do Saturna, morao je koristiti "gravitacijsku praćku" Venere (2 puta), Zemlje i Jupitera. Računalo na Cassiniju je složeno. Ono može u slučaju prekida veze sa Zemljom čak četiri tjedna samostalno održavati letjelicu, a računalo može preživjeti i izboje Sunčevih baklji.

Instrumenti

[uredi | uredi kod]

Na Cassiniju je smješteno 12 instrumenata.

Sustav za radijsko znanstveno istraživanje proučavat će atmosferu, prstenove i gravitacijsko polje Saturna i njegovih satelita.

Znanstveni će podsustav za slikovnu dijagnostiku slikati u vidljivom, ultraljubičastom i infracrvenom dijelu spektra.

Cassinijev će radar kartografirati Titanovu površinu.

Ionski i neutralni maseni spektrometar istražuje neutralne i nabijene čestice.

Kartografski spektrometar vidljivog i infracrvenog dijela spektra određuje kemijski sastav atmosfere, prstenova i satelita.

Analizator kozmičke prašine proučava led i prašinu u blizini Saturna.

Znanstveni sustav za radio- i plazmatske valove istražuje valove plazme.

Cassinijev plazmatski spektrometar istražuje plazmu unutar Saturnovog magnetskog polja.

Spektrograf za slikovnu dijagnostiku u ultraljubičastom dijelu spektra mjeri ultraljubičastu energiju.

Instrument za magnetosfernu slikovnu dijagnostiku snima Saturnovo magnetsko polje.

Magnetometar s dvama tehnikama proučava Saturnovo magnetsko polje, prstenove te Saturnove mjesece.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Cassini-Huygens&oldid=41868762