Prijeđi na sadržaj

Veprinac

Koordinate: 45°20′16″N 14°16′43″E / 45.337814°N 14.278637°E / 45.337814; 14.278637
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Veprinac. Za druga značenja pogledajte Veprinac (razdvojba).
Veprinac
Država Hrvatska
Županija Primorsko-goranska
Općina/gradOpatija
Najbliži veći gradOpatija, Rijeka

Površina23,6 km2[1]
Visina519 mnm
Koordinate45°20′16″N 14°16′43″E / 45.337814°N 14.278637°E / 45.337814; 14.278637

Stanovništvo (2021.)
Ukupno1008 [2]
– gustoća43 st./km2

Odredišna pošta51410 Opatija [3]
Pozivni broj+385 (0)51
AutooznakaRI

Zemljovid

Veprinac na zemljovidu Hrvatske
Veprinac
Veprinac

Veprinac na zemljovidu Hrvatske

Stara razglednica Veprinca
Stara razglednica Veprinca

Veprinac (latinski: Veprinacium, talijanski: Apriano ili Vapriano, njemački: Wiprinatz ili Vapriniz, čakavski: Leprinac) srednjovjekovni je gradić u sastavu Opatije u Primorsko-goranskoj županiji koji obuhvaća sljedeća naselja: Andretići, Balači, Boni, Falalelići, Gašparići, Guštići, Katinići, Kolavići, Lučetići, Pehji, Perinići, Slavići, Stari Grad, Šimetići, Škofi, Špadići, Travičići, Tumpići, Vas, Vedež, Vlašići, Zagrad, Zatka i Zubinići.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

U Veprincu živi 981 stanovnik prema popisu stanovnika iz 2011. godine, a od toga 516 ženskih osoba i 465 muških.

Naselje Veprinac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
840
858
802
913
1330
1930
1821
2586
605
603
583
577
646
736
853
981
1008
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Iskazano pod imenom Bernardova u 1869. te Veprinac i Bernardova od 1880. do 1910. Sadrži podatke za naselje Ičići u 1857., 1869., 1921. i 1931. Sadrži podatke i za bivše naselje Vašanska koje je u 1857., 1869., 1921. i 1931. iskazano kao naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Zemljopis i klima

[uredi | uredi kôd]

Veprinac je smješten na obroncima Učke, povrh Opatije. Zaštićen je planinama od bure i izvrstna je alternative za odabir prenoćišta umjesto u centru Opatije. Šetnice za Opatiju i za Park Prirode Učka nude šetačima i planinarima ljepote krškog i mediteranskog bilja. Klima je submediteranska a padaline te oblačnih dana u godini ima više nego u južnijim predjelima Jadrana.

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
  • Gradska vrata: Neobična gradska vrata s tri otvora u sklopu zgrade komuna, "Komunščice" nalaze se kraj starog kaštela danas privatni stan i izložbeni prostor. Kroz gradska vrata prolazi široki, kamenom popločeni put, koji se račva unutar naselja i vodi kamenim stubama prema najvišoj točki mjesta gdje je smještena župna crkva sa zvonikom.
  • Župna crkva sv. Marka: Župna crkva Sv. Marka je srednjovjekovna građevina (1572.) s odvojenim zvonikom. Prema Kobleru gradnja župne crkve pada u 14. st., u vrijeme grofova Devinskih, kada župnu crkvu Veprinca daje izgraditi Ana Stell (Elizabetta Devinska) koja je u Veprincu živjela, te je 1405. pohranjena u riječkoj katedrali. 1680. godine je obnovljena i potpuno barokizirana. Sljedeća je obnova crkve bila 1849. a posljednja 2008.U crkvi su renesansno – barokne korske klupe rustične obrade, kao značajan Zirerov primjerak drvorezbarstva. Veprinac nije imao gradskih utvrda nego obrambeni vrh - akropolski obzidani platou gdje se vjerojatno nalazila prehistorijska tvrđava a danas crkva svetog Marka. Crkva i zvonik, te malo groblje, okruženi su zidom i ostacima fortifikacija. Od dviju obrambenih kula jedna je pretvorena u zvonik 1866. godine a od druge ostale su samo dvije visoke zidine. Izvan ovih zidina na Brituhu nalazi se i stara porušena vojarna.
  • Brituh: to je vidikovac iz kojeg se može uživati u predivnoj panorami kvarnerskog zaljeva. Vidi se od Kraljevice pa do otoka Cresa. Na Brituhu su izloženi srednjovjekovni kameni stol ili oltar i ostaci maslinovog toša. Jednom su se tu nalazile dve bombarde za kontrolu male lučice gdje se danas nalazi kupalište Slatina u Opatiji. Danas je u planu grada Opatije renovirati ovo mjesto.
  • Crkvica sv. Ane: jednobrodna crkvica s lopicom i zvonikom na preslicu, neraščlanjenog, ravnog začelja. Na zaglavnom kamenu portala isklesan je grb, a u bočnom zidu ugrađena je kamena ploča s grbom, glagoljskim natpisom i 1442. godinom. U unutrašnjosti, na sjevernom zidu uočeni su tragovi fresaka. Nalazi se u Starom Gradu.
  • Crkvica sv. Marije: prema obliku slična je crkvici Sv. Ane, te se vremenski također s njom vjerojatno podudara iako izgleda da temelji ove crkvice su najstariji u Veprincu. Nalazi se u Starom Gradu.
  • Crkvica sv. Jelene: prema obliku slična je crkvici Sv. Ane no novijeg je datuma. Nalazi se kraj javnog igrališta na račvanju ceste za Stari Grad i Tumpići.

Kultura i događanja

[uredi | uredi kôd]

U Veprincu djeluju više kultruno sportskih udruga:

  • Kulturno društvo 'Leprinac' – pjevački zbor
  • Speleološka udruga Spelunka
  • Udruga mladih i građana Leprinac

Dani proslave su

  • Dan Svetog Marka
  • Dan Svete Ane
  • 1 maj praznik rada

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Osnovna škola Veprinac – područnica Osnovne škole "Rikard Katalinić Jeretov" Opatija

Sport

[uredi | uredi kôd]

U Veprincu postoje jedno veće i manje igralište u Starom Gradu. Veliko je igralište nove tvorevine s malim parkingom, ograđeno je i dio je prilagođen mlađima. Malo igralište za djecu nalazi se uz školu. Na relaciji Zatka – Stari Grad nalazi se također terensko igralište za nogomet zvano Staja jer su tu logorovali (stajali) Romi krajem 19. i početkom 20. Stoljeća.

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.