Prijeđi na sadržaj

Stupnik

Koordinate: 45°46′N 15°50′E / 45.76°N 15.84°E / 45.76; 15.84
Izvor: Wikipedija
Stupnik

grb
Država Hrvatska
Županija Zagrebačka

NačelnikBruno Perković
Naselja3 općinska naselja

Površina24,8 km2[1]
Koordinate45°46′N 15°50′E / 45.76°N 15.84°E / 45.76; 15.84

Stanovništvo (2021.)
Ukupno3886 [2]
– gustoća157 st./km2

Odredišna pošta10255 Gornji Stupnik [3]
Stranicastupnik.hr

Zemljovid

Stupnik na zemljovidu Hrvatske
Stupnik
Stupnik

Stupnik na zemljovidu Hrvatske

Stupnik je općina u Hrvatskoj, smještena u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Općina se nalazi u zapadnom dijelu Zagrebačke županije. Graniči s Gradom Zagrebom na sjeveru, istoku i jugu, na sjeverozapadu sa Svetom Nedeljom, a na zapadu sa Samoborom.

Općina Stupnik nalazi se najvećim dijelom između stare i nove autoceste Zagreb - Karlovac.

Teritorijalno, granica Općine Stupnik kao jedinice lokalne samouprave ne odgovara granici katastarske općine Stupnik. Katastarska općina Stupnik daleko je veća, naselje Lučko te nasalje Žitarka koje pripada Svetoj Nedelji nalazi se u katastarskoj općini Stupnik. Problem granice prema Gradu Zagrebu, konačno je riješen tek 2003.godine.

Općina ima površinu od 24,87 km2.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Općina ima 3.260 stanovnika. Prema popisu birača na dan 19. travnja 2005. godine ima 2.966 birača. Stanovništvo je uglavnom domaće - autohtono, ali se razvojem Stupnika demografska slika počinje mijenjati.

Općina Stupnik: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
861
1053
1109
1282
1628
1748
1745
1817
1727
1832
1973
1980
2089
2536
3251
3735
3886
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Grad Zagreb. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Općina Stupnik je osnovana 1995. godine, od Grada Zagreba odvojila se u veljači 1996. godine. Danas je sastavni dio Zagrebačke županije, ima ravnopravan samoupravni položaj u odnosu na ostale općine i gradove.

U sastav Općine ulaze tri naselja:

  • Gornji Stupnik,
  • Donji Stupnik,
  • Stupnički Obrež.

Administrativno središte Općine je Gornji Stupnik.

Općinsko vijeće sastoji se od 13 članova. Poglavarstvo općine Stupnik ima 5 članova. Predsjednik Poglavarstva je načelnik općine. Trenutno tu dužnost obavlja Bruno Perković.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

U prošlosti, Stupnik je bio značajno selo u široj okolici, po veličini raspoloživog prostora, broju stanovnika, njihovoj poduzetnosti i istaknutim ljudima. Prostor sela smanjio se u najnovije vrijeme priključenjem jednog dijela nizinskog Stupničkog polja naselju Lučko. Selo nema središnju točku, niti crtu, nego se sastoji od više zaselaka duž Stupničke šume.

U starini selo Stupnik bilo je čitavo na uzdignutoj stepenici (oko 10 m iznad ravnice doline Save), rubom koje je nekada išla rimska cesta (Aemana (Ljubljana) - Siscia (Sisak). Te stare ceste ostale su u uporabi još dugo u Srednjem vijeku. U 5. i 7. stoljeću, kad Rimsko carstvo nije više uspijevalo braniti svoje granice, ovim putevima prolazili su novi narodi - barbari, koji su rušeći i uništavajući nadirali u tople kultivirane krajeve južne Europe. Zadnji su došli naši hrvatski preci, u prvoj pol. 7. st. po. Kr.

Prve vijesti o širem području oko Stupnika u srednjovjekovnom hrvatskom kraljevstvu nalaze ga u Okićkoj (političkoj) župi godine 1192. Okićka župa prostirala se između Save i Pokuplja i uključivala područje koje je tek osnovana Zagrebačka biskupija organizirala kao posebni crkveni kotar, nazvan Okićki dekanat (do 1945. g. uključivao je i Stupnik). Početkom 14. st. Okićka župa je uklopljena u proširenu Zagrebačku županiju. U to vrijeme (13. – 14. st.), Stupnik je najvjerojatnije selo slobodnih seljaka.

Stupnik, oslonjen na duboku i široku Stupničku šumu, bio je siguran i zaštićen samo s južne strane, a otvoren svim utjecajima s ostalih strana. Najbliži susjed bila mu je gospoštija Brezovica, no s te strane Stupnik je bio miran, jer je Brezovica bila poznata po miroljubivim vlasnicima. Sa sjeverne strane, preko Save, nalazile su se dvije jake gospoštije, Medvedgradska i Susedgradsko-gornjostubička, koje su tražile i našle podložnike i s južne strane Save. Od 14. do 16. st. našle su ih i u Stupniku. Dok je Stupnik bio pod upravom Susedgradsko-stubičke gospoštije, daruje Doroteja Frankopan-Henning 1472. svoje posjede u Stupniku zagrebačkim dominikancima, a preostali dio Stupničkih posjeda kupuje 1564. mađarski plemić Franjo Tahi. Tahi je loše i nasilno vladao svojim područjem, pa su se i Stupnjari 1573. uključili u Seljačku bunu. Mađarska plemićka obitelj Erdody dolazi u posjed Okićke gospoštije, a Erdody su čak bili pokrovitelji Stupničke župe od 1615. i dalje.

Nakon kratkog razdoblja koncem 16. st. kad je tu više posjednika Stupnik dolazi poč. 17. st. u ruke Okićko-Kerestinečke gospoštije, svojeg dotadašnjeg zapadnog susjeda. Tako su, osim Brezovice, svi ostali susjedi držali Stupnik neko vrijeme u svojoj vlasti.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Na području Općine registrirano sjedište ima velik broj poduzeća, a aktivno je njih 119. Registrirano je i 68 obrtnika. Isključivo od poljoprivrede živi relativno malo stanovnika.

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Stupnjari su polovicom 18. st. sagradili današnju župnu crkvu Sv. Ivana Nepomuka. U lađi crkve oltari su posvećeni sv. Valentinu, s kipovima sv. Roka i sv. Blaža, oltar Blažene Djevice Marije s Isusom i kipovi sv. Josipa i sv. Valentina. Uz njih su freske sv. Valentina i sv. Jurja. U sredini lađe oltarići su Srca Isusova i sv. Antuna s njihovim kipovima. Vitražni prozori prikazuju Svetu Obitelj, Isusovo krštenje, sv. Mihovila i sv. Anu s Marijom. Zidne slike na svodu svetišta, kaloti apside i medaljoni rađeni su prema životopisu sv. Ivana 1680. i 1725. češkoga pisca Boluslava Balbina. Za Balbinov životopis njemački bakrorezac i grafičar Johann Andreas Pfaffel izrađuje grafičku mapu prema kojoj je nepoznati slikar oslikao crkvu (zna se da je pripadao krugu oko Antona Archera). Zidne slike prvi se puta spominju u kanonskoj vizitaciji iz 1799., ali je naručitelj nepoznat. Na galeriji crkve je freska mučeništva sv. Ivana Nepomuka.[4]

Druga je sakralna građevina u Stupniku kapela sv. Benedikta koja je izgrađena prije 1669. i (nakon župne crkve u Odri) najstarija je sada stojeća zidana zgrada crkve južno od Save kod Zagreba.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Najbliži vrtić za djecu iz Stupnika je onaj u Hrvatskom Leskovcu. Osnovna škola 'Lučko', koja u Lučkom (grad Zagreb) ima zgradu za djecu od prvog do osmog razreda, ima i u Općini Stupnik svoju područnu školu 'Stupnik' za djecu od prvog do četvrtog razreda.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Šport

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Galić, Zdenko: Samoborsko-jastrebarskim krajem: Župna crkva sv. Ivana Nepomuka u Stupniku, Glas Koncila, br. 2544 (26. ožujka 2023.), god. LXII., str. 22

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Stupnik koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.