Razgovor:Travnik

Stara verzija teksta

Kotlina između Vlašića i Vilenice, otvorena knjiga u kojoj je smješten Travnik, ima povoljnu klimu, kako kažu knjige, ali njegovi stanovnici dobro znaju koliko su "povoljni" vjetrovi koji donose dah studeni sa Vlašića i srednju godišnju temperaturu od 9.2°C! Dalje, zapisaše oni koju su mjerili, da rodno mjesto Ive Andrića možete naći na nadmorskoj visini od otprilike 550 metara i na 44°14" sjeverne geografske širine i 17°40" istočne geografske dužine, u dolini Lašve, rijeke u kojoj se nekada ispiralo zlato, a da nije travničkih ribara i savjesnih građana danas bi malo ko i znao da je riječ o rijeci....

Kao sve velike rijeke (poput Nila i Save), i Lašva nastaje od dvije "lašvice", Karaulske i Komarske, koje se spajaju u Turbetu, gdje i počinje priča o "pravoj" Lašvi, koja traje sve do ulijevanja u Bosnu! Zbog važnog geografskog položaja, dolina Lašve je uvijek bila frekventna saobraćajnica, koja prirodno spaja dolinu Bosne na istoku, sa vrbaskom dolinom na Zapadu, a tako je i danas, samo što se kvaliteta današnjih puteva ni u kom slučaju ne podudara sa stepenom važnosti određenih komunikacija!

Pod tim imenom, Travnik je prvi put spomenut 1463.godine, povodom prolaska Sultana Mehmeda Fatiha prema Jajcu, prije toga, Travnik je bio u sastavu župe Lašva, koja se po prvi put pominje daleke 1244. godine u buli kralja Bele IV.

Danas je Travnik, u administrativnom smislu, centar Srednjebosanskog kantona, što ga ni u kom slučaju ne čini prijestolnicom, jer potrebno je dosta volje da bi grad dobio sjaj koji, svojom burnom historijom i velikim ljudima, zaslužuje.

Ovo je stara verzija teksta, koju sam pronašao na Travnik. Tematski ne odgovara naslovu članka u potpunosti, ali je OK za uklopiti u ovaj i razne druge članke:

---

Grad se nakon turskog osvajanja počeo razvijati uz tvrđavu Kaštel, pa je ubrzo nastala današnja Donja čaršija, a tek je veliki travnički legator i vezir Mehmed-paša Kukavica u osamnaestom vijeku dao konture Gornjoj čaršiji. Iz tog perioda, posebno u mahali Osoje, sačuvan je velik broj bosanskih kuća, skladnog arhitektonskog rješenja, a prvenstveno funkcionalnog za svakodnevni život. Aneksijom Bosne i Hercegovine i dolaskom austrougarske vlasti, Travnik je dobio mnogo objekata u zapadnom stilu, koji opet nimalo ne remete harmoniju travničkih ulica.

Nažalost, danas je situacija drugačija, pa se u građevinarstu najviše pažnje posvećuje ekonomskoj isplativosti, a estetiku i tradiciju arhitektonskog uređenja se ostavlja za neka druga vremena. Tako je popularno nazvanom "divljom gradnjom" i užasnim prepravkama, gotovo uništeno i slobodno možemo kazati osakaćeno područje Donje čaršije koje je davno proglašeno kulturno-historijskom zonom, a kad u današnjoj državi zakone krše i oni koji ih propisuju, nemamo nište kazati nekome drugom. Tako mahala Osoje preživi i katastrofalni požar 1903. godine, ali je polako ubijaju savremeni "urbanisti" i oni koji svojom šutnjom odobravaju takve poteze! Što prije prošetajte Osojem i slikajte se pored starih bosanskih kuća, jer sutra će već biti , možda, kasno...

(autor: Kenan Rosić; preuzeto sa www.travnik.ba)

Uklanjanje izmjena suradnika Kubura koji je koristio čarapu da propagira NDH poglede

Sve se svodi na uklanjanje referenciranih izvora. Problem je nastao što su ti izvori, u najmanju ruku upitni, da ne kažem čista izmišljotina i propaganda. Suradnik Kubura je koristio račun Anto Kalin za najgoru propagandu i najgore guranje svoga POV što sam do sada vidio. Izvori koji se navode (mišljenje jedne osobe iz 2010+ koja bez ikakvih dokaza tvrdi da se dogodio Holokaust u Travniku) iako je sam grad pao opet u Njemačke ruke za 3 mjeseca i oni sami ne navode nikakve pokolje niti izvori da su partizani od kostiju žena i djece popločali ulice) pa bi zamolio kolegu Mark7747 da mi objasni po kojem pravilu dotični izvori rade na wikipediji? Gdje se to spominje izraz četnikopartizani, odakle je Marku da su Hrvati opet oslobodili Travnik kada su ga osvojili Njemci 22. siječna 1945e i slične izmišljotine? Kanikosen (razgovor) 12:54, 24. prosinca 2020. (CET)

Problem je Kanikosen to što si obrisao kompletnu povijest. Nitko nema ništa protiv brisanja određenih spornih dijelova. Izvoli se potruditi pa korigiraj a ne briši. --Mark7747 (razgovor) 13:00, 24. prosinca 2020. (CET)

Jesi li ti uopće pročitao ono što sam napisao i ono što je obrisano? Obrisani su dijelovi koji nemaju izvore i dodano za što ima izvor? Odakle ti da sam sve pobrisao? Kanikosen (razgovor) 13:04, 24. prosinca 2020. (CET)

Molim da se u poglavlje Povijest prebaci ovaj predložak:

Travnik

U ovom članku je uočen jednostrani prikaz teme. (Rasprava)Članak je potrebno nadopuniti na način da prikazuje i druga gledišta.

--Čačvina (razgovor) 16:44, 14. siječnja 2021. (CET)

POV

Nije moje područje i predmet interesa, ali površnom pretragom na mreži pronašao sam nešto literature o ovoj bitci i nigdje se ne spominju četničke snage u savezu s partizanima. Na brzinu sam pregledao izvore iz Vojnoizdavačkog zavoda Beograd i izvod iz ratnog dnevnika komande grupe njemačke vojske za ono područje. Partizanski izvori, naravno iznose djelovanje samo partizanskih snaga, a njemački izvori spominju napade boljševika. Čak i izneseni izvori, koji su očigledan POV ne spominju četnikopartizane. Predlažem da se odjeljak o 2. svjetskom ratu obriše i da voljni suradnici ponovo napišu ovaj odjeljak u skladu s objektivnijim izvorima.--Dean72 (razgovor) 21:48, 30. siječnja 2021. (CET)

ZA brisanje. Citiram iz WP:NIJE: "Propaganda ili zastupanje bilo kakve vrste. Naravno, podrazumijeva se da članak može objektivno progovoriti o takvim temama, no sve što premašuje neutralan stil pisanja odmah se predlaže za brisanje sve dok se propagandni materijal ne odstrani. Za zastupanje i promicanje vlastitih ideja, ciljeva, interesa, preporučujemo otvaranje nekog bloga ili vlastite internetske stranice."

Problematični sadržaj, koji krši pravila Wikipedije, svakako treba biti odstranjen. --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 22:21, 30. siječnja 2021. (CET)

Slažem se sa brisanjem svega što je Kubura sa svojom čaraparom dodao. Postojanje "referenci" ne može biti opravdanje za ovaj sadržaj. Od 4 reference, 3 se temelje na nekakvom Željku Tomaševiću, dok je 4. mrtvi link. Tko želi nešto pisati o Travniku u 2. svj. ratu, neka nađe prave izvore, a ne pseudopovjesničare. --Lasta 23:53, 30. siječnja 2021. (CET)

Za brisanje uz ovo pitanje: zašto uopće u članku o jednom gradu treba biti ovoliko suvremene povijesti, i ovoliko teksta o ovom ili onom ratnom danu? Ako su to povijesno važni događaji, nek idu u zaseban članak. Imamo milijun sličnih zemljopisnih članaka koji su korišteni da bi se ubacio POV, najčešće pukim prepisivanjem iz samoobjavljenih izvora koji bi se lutku ili masteru našli pri ruci. @Dean72, cijenim današnji trud, ali ovaj sadržaj treba reducirati na 3-4 rečenice ili potpuno izbaciti. Mjesto sa stogodišnjom povijesti ne može polovicu teksta posvetiti događajima (i ljudima - koliko samo beznačajnih imena...) iz par povijesnih događaja. Ostali, što vi mislite? Zanima me jer slične stvari nalazim posvuda. pon_or (razgovor) 04:30, 3. veljače 2021. (CET)