Prijeđi na sadržaj

Postmoderni feminizam

Izvor: Wikipedija
Feminističke demonstracije protiv zakona kojim se ograničava pristup pobačaju, Varšava, 2016.

Postmoderni feminizam ili feminizam trećeg vala je naziv za noviju formu feminizma, formiranu u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 1980-ih i 1990-ih.

Postmoderni feminizam je nastao na kritici klasičnog tzv. equity feminizma, koji je inzistirao na postizanju jednakosti žena i muškaraca. Postmoderni feministi i feministice su se upustili u ljevičarsku kritiku čitavog suvremenog društva, u kojemu nalaze duboke probleme zbog kojih se potlačenost žena ne može do kraja okončati tek zalaganjem za njihovu ravnopravnost. Kritici je izvrgnuta i cjelokupna znanstvena spoznaja, kao opterećena muškim seksizmom.[1]

Termin "treći val" u svezi feminizma prva je iskoristila feministička autorica Rebecca Walker u članku "Becoming the Third Wave" za časopis "Ms". Ondje je ona napisala povodom imenovanja suca Clarencea Thomasa, koji je bio u javnosti optužen za seksualno uznemiravanje, apel ženama gdje poziva: "Neka vam Thomasovo imenovanje služi kao podsjetnik da je borba daleko od kraja. Neka vas ovo zanemarivanja ženinog iskustva potakne na ljutnju. Pretvorite tu srdžbu u političku snagu. Ne glasajte za nikoga tko ne radi za nas. Ne pristajte imati seks s njima, ne lomite kruh s njima, nemojte ih njegovati ako oni ne stavljaju na visoko mjesto važnosti našu slobodu da kontroliramo svoja tijela i živote. Ja nisam post-feministička feministica. Ja sam Treći val."[2][3]

Takav "Treći val" je među feministicama prevladao u vrijeme vrhunca posmodernističkih strujanja u kulturi, od koje je preuzeo metodu dekonstukcije kakvu je razvio francuski filozof i lingvist Jacques Derrida.[4] U 21. stoljeću, feminističke autorice se nastoje distancirati od neoliberalizma koji je bio pomodni politički stav 1990.-ih godina, te su zaokupljene pitanjima odnosa roda i spolnosti, te egzistencijalnim pitanjima vezanima uz egzistenciju pripadnika LGBT zajednice.[5][6][7]

Među glavne preokupacije postmodernog feminizma spadaju pitanje seksualnog nasilja (npr. MeToo pokret), trgovanja ljudima i općenito ropstva u suvremenom svijetu, pravo na pristup pobačaju i kontracepciji, seksualno oslobođenje žena, te prava LGBT osoba.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. "Women Have Betrayed Women", Christina Hoff Sommers, "Simon @ Schuster, 1994., str. 20, 72. Pristupljeno 13. ožujka 2021.
  2. "Becoming the Third Wave" by Rebecca Walker, prenijeto na MeForShe, 4. prosinca 2014. Pristupljeno 11. ožujka 2021.
  3. Rebecca Walker. 1992. Becoming Third Wave (engleski). Course Hero (prenijeto iz, Ms magazine). Pristupljeno 11. ožujka 2021.
  4. Michellee Chaplin. 18. lipnja 2018. Derrida and Feminism. Postmod. Pristupljeno 13. ožujka 2021.
  5. Selina Todd. 21. svibnja 2019. Feminism, postmodernism and women’s oppression (engleski). WPUK. Pristupljeno 13. ožujka 2021.
  6. Laura Bates. 9. kolovoza 2014. Kako imati feminističko vjenčanje?. Libela. Pristupljeno 13. ožujka 2021.
  7. Sanja Potkonjak, Damir Arsenijević, Ajla Demiragić,Jelena Petrović. Između politike pokreta i politike znanja – feminizam i ženski/rodni studiji u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, str. 74–77. Studia ethnologica Croatica, Vol. 20 No. 1, 2008. Pristupljeno 13. ožujka 2021.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)


Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Feminizam Antidženderistički pokret

Nedovršeni članak Postmoderni feminizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.