Prijeđi na sadržaj

Opatija sv. Augustina u Canterburyju

Koordinate: 51°16′41.26″N 1°5′17.54″E / 51.2781278°N 1.0882056°E / 51.2781278; 1.0882056
Izvor: Wikipedija
Opatija sv. Augustina, Katedrala i Crkva sv. Martina u Canterburyju
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Ujedinjeno Kraljevstvo
Godina uvrštenja1988. (12. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, vi
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:496
Koordinate51°16′41.26″N 1°5′17.54″E / 51.2781278°N 1.0882056°E / 51.2781278; 1.0882056
Opatija sv. Augustina u Canterburyju na zemljovidu Ujedinjenog Kraljevstva
Opatija sv. Augustina u Canterburyju
Opatija sv. Augustina u Canterburyju
Položaj na karti Ujedinjenog Kraljevstva
Canterburyjska vrata (bivši portal opatije)
Klaustar negdašnje opatije

Opatija sv. Augustina u Canterburyju je ruševina benediktinskog samostana u Canterburyju, Kent (Engleska) koji je 1988. god. upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog velikog utjecaja njegovog skriptorija i monaškog centra u kasnogotičkoj srednjovjekovnoj Engleskoj i šire.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Koncem 6. st., nakon pokrštenja kralja Ethelberta od Kenta, Sveti Augustin Kanterberijski je zasnovao samostan s crkvom unutar gradskih zidina. Samostan i crkvu su uništili Vikinzi u 9. i 10. st.

God. 978. nadbiskup Sveti Dunstan je podigao veću građevinu, posvećenu svetima Petru, Pavlu i Augustinu. Sredinom 11. st. u njoj je djelovao monah zlatar Spearhafoc koji je zahvaljujući svojoj čudotvornoj umjetničkoj vještini kasnije postao londonskim biskupom, a nestao je s draguljima koje je trebao ugraditi u krunu Edvarda III.

U 12. st. sve anglosaksonske građevine su zamijenjene većim, romaničkim, a u 13. st dodane su i druge poput klaustra, toaleta, nove kuhinje i velike spavaonice i prijemne dvorane.

U 14. st. izgrađen je veliki portal, pivnica i pekara, te ograđeni vinograd. Nakon potresa 1382. god., opatija je obnovljena i izgrađen je današnji portal (danas gradska vrata). Do 1500. god. opatijska knjižnica je imala preko 2.000 knjiga, od kojih su mnoge proizvedene u opatijskom skriptoriju.

Nakon napuštanja opatije dio je pretvoren u palaču za Anu od Klevea, četvrtu ženu Henrika VIII. Koncem 17. st. njen vlasnik, Lord Edward Wotton je dao izgraditi park oko dvorca, no on je uništen, zajedno s dvorcem, u velikoj oluji 1703. god.

Danas su ruševine samostana, istočno od katedrale, UNESCO-ova svjetska baština koja samo svojom veličinom govori o slavnoj prošlosti.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Opatija sv. Augustina u Canterburyju

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]