Feministička teologija
Feministička teologija je pokret koji se nalazi u nekoliko religija, uključujući budizam, hinduizam, sikhizam, neopaganizam, baháʼí vjeru, kršćanstvo, judaizam, islam, kako bi se preispitale tradicije, prakse, sveti tekstovi i teologije s gledišta feminizma. Neki od ciljeva feminističke teologije uključuju povećanje uloge žena među svećenstvom i vjerskim autoritetima, reinterpretaciju patrijarhalnih slika i jezika o Bogu, proučavanje slika žena u religijama i matrijarhalnih religija.[1]
Židovski feminizam pokret je koji nastoji unaprijediti vjerski, politički i društveni status židovskih žena. Feministički pokreti, s različitim pristupima, otvorili su se unutar velike većine denominacija židovstva. U židovskoj zajednici postoje različiti pristupi i inačice feminističke teologije.
Neke od teologija promiču ideju važnosti ženske slike Boga unutar siddura (molitvenika) obreda. Suprotstavljaju se muškim rabinskim učenjima koja naglašavaju Boga kao muškarca s isključivo muškim osobinama.
Stavovi židovskog feminizma kontroverzni su čak i u nekim liberalnim židovskim denominacijama.[2] Ipak, pojedini molitvenici sve više izbjegavaju riječi i zamjenice u muškome rodu, nastojeći odlike Boga iskazati u rodno neutralnom jeziku. Primjeri ove prakse su Siddur Lev Chadash (1995.) liberalnog pokreta Ujedinjenog Kraljevstva te Oblici molitve Reformiranog pokreta Ujedinjenog Kraljevstva (2008.).[3] U Mishkan T'filah, američkom reformiranom židovskom molitveniku objavljenom 2007. godine, uklonjene su zamjenice "On” za Boga, a kad god se imenuju židovski patrijarsi (Abraham, Izak i Jakov), imenuju i matrijarhinje (Sara, Rebeka, Rahela i Lea).[4] Godine 2015. objavljen je reformirani židovski molitvenik velikih svetih dana Mishkan HaNefesh; kao pratilac Mishkanu T'filahu[5] koji uključuje inačicu molitve Velikih Svetih dana Avinu Malkeinu koja se odnosi na Boga kao "Oca koji voli" i "Suosjećajnu majku".[5]
Godine 2003. objavljena je Žensko lice Boga u Auschwitzu: židovska feministička teologija holokausta, prva cjelovita feministička teologija holokausta, koju je napisala Melissa Raphael.[6] Knjiige Judith Plaskow, Ponovo stojimo na Sinaju: Judaizam iz feminističke perspektive (1991.), i Rachel Adler, Rađanje judaizma: uključiva teologija i etika (1999.) jedina su dva cjelovita židovska feministička djela koja se u potpunosti usredotočuju na opću teologiju (a ne na pojedine aspekte kao što je teologija holokausta.)[7] Ovo djela feminističke teologije također kontekstualiziraju druge ciljeve pokreta, poput preoblikovanja povijesnih tekstova i načina na koji se oni podučavaju.
Kršćanski feminizam je aspekt feminističke teologije koji nastoji razumjeti, ostvariti i unaprijediti jednakost žena u moralnom, društvenom, duhovnom i upravljačkom aspektu s feminističkoga gledišta. Kršćanske feministkinje tvrde da je doprinos žena u ovom smislu nužan za potpuno razumijevanje kršćanstva.[8]
Ove teologinje vjeruju da Bog ne diskriminira na temelju bioloških obilježja osobe, kao što su spol ili rasa.[9] Glavni problemi kršćanskog feminizma uključuju zaređenje žena, ulogu muškaraca u braku, priznavanje jednakih duhovnih i moralnih sposobnosti, pitanja ženske spolnosti i potragu za ženskim ili rodno transcendentnim božanskim.[10][11][12][13][14] Kršćanske feministkinje često se oslanjaju na učenja više povijesnih tekstova koji potvrđuju da se feminizam ne protivi kršćanstvu, već da je oduvijek postojao u njegovim tekstovima.[15]
Kršćanska feministička teologija dosljedno je kritizirana jer je ponajprije usmjerena na nebijele žene.[nedostaje izvor] To je rezultiralo razvojem pokreta nebijelih žena, poput womanist teologije s fokusom na afroameričke žene, azijske feminističke teologije i mujerista teologije usmjerene latinoameričkim ženama.[nedostaje izvor]
Izraz kršćanski egalitarizam ponekad preferiraju oni koji zagovaraju rodnu ravnopravnost i jednakost među kršćanima, no ne žele se povezivati s feminističkim pokretom.[16]
Neki zagovornici teologije oslobođenja Boga oslovljavaju zamjenicom "ona".[17]
Islamski feminizam oblik je feminizma koji se bavi ulogom žene u islamu. Cilj mu je potpuna ravnopravnost svih muslimana u javnom i privatnom životu bez obzira na spol. Islamske feministkinje zagovaraju ženska prava, ravnopravnost spolova i društvenu pravdu utemeljenu na islamu. iako je ukorijenjen u islamu, pionirke pokreta također su koristile sekularne i nemuslimanske feminističke diskurse i prepoznale ulogu islamskog feminizma kao dijela integriranog svesvjetskog feminističkog pokreta. Zagovornice pokreta nastoje istaknuti učenja o jednakosti u Kur'anu i potaknuti preispitivanje patrijarhalnog tumačenja islamskog učenja kroz Kur'an, hadis (Muhammedove izreke) i šerijatsko pravo.[18] To rade zagovaranjem ženske autonomije u skladu sa smjernicama Kur'ana. Feministička teologija i Islam također se koriste za jačanje duhovne povezanosti žena u islamu koje su prošle teške traume i za promicanje ženskih prava.[19] Knjiga Fatime Mernissi, Zaboravljene kraljice islama, ključni je djelo islamske feminističke teologije.[20]
Ostale teologinje koje valja spomenuti su Riffat Hassan, Amina Wadud i Asma Barlas. Ove teologije usmjerene su obrazovanju, preoblikovanju religije, postavljanju temelja za mir i unapređenje ženskih prava u zakonodavstvu i društvu.[21]
- ↑ What Is Feminist Theology?. Voices of Sophia. 18. prosinca 2008.
- ↑ "This gender less God also represents a profound betrayal of the Torah narrative." Matthew Berke, "God and Gender in Judaism", in Copyright (c) 1996 First Things 64 (June/July 1996): 33–38
- ↑ The slimline siddur with a touch of Bob Dylan | The Jewish Chronicle. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. listopada 2008. Pristupljeno 7. svibnja 2022.
- ↑ Goodstein, Laurie. 3. rujna 2007. In New Prayer Book, Signs of Broad Change. The New York Times
- ↑ a b 'Gates of Repentance' replacement advances Reform trends | j. the Jewish news weekly of Northern California. Jweekly.com. 26. ožujka 2015. Pristupljeno 14. travnja 2015.
- ↑ The Female Face of God in Auschwitz: A Jewish Feminist Theology of the Holocaust (Religion and Gender): Melissa Raphael: 9780415236652: Amazon.com: Books
- ↑ Feminist Theology - Jewish Women's Archive. jwa.org. Pristupljeno 22. svibnja 2017.
- ↑ Harrison, Victoria S. Siječanj 2007. Modern Women, Traditional Abraham-focused Religions and Interpreting Sacred Texts. Feminist Theology. 15 (2): 145–159. doi:10.1177/0966735007072020
- ↑ McPhillips, Kathleen. Listopad 1999. Theme: Feminisms, Religions, Cultures, Identities. Australian Feminist Studies. 14 (30): 255–258. doi:10.1080/08164649993083
- ↑ Daggers, Jenny. Siječanj 2001. 'Working for Change in the Position of Women in the Church': Christian Women's Information and Resources (CWIRES) and the British Christian Women's Movement, 1972-1990. Feminist Theology. 9 (26): 44–69. doi:10.1177/096673500100002604
- ↑ McEwan, Dorothea. Rujan 1999. The Future of Christian Feminist Theologies—As I Sense it: Musings on the Effects of Historiography and Space. Feminist Theology. 8 (22): 79–92. doi:10.1177/096673509900002206
- ↑ Mclntosh, Esther. Siječanj 2007. The Possibility of a Gender-Transcendent God: Taking Macmurray Forward. Feminist Theology. 15 (2): 236–255. doi:10.1177/0966735007072034
- ↑ Polinska, Wioleta. Rujan 2004. In Woman's Image: An Iconography for God. Feminist Theology. 13 (1): 40–61. doi:10.1177/096673500401300104
- ↑ Kessel, Edward L. 1983. A proposed biological interpretation of the Virgin birth. Journal of the American Scientific Affiliation. 35: 129–136
- ↑ Clack, Beverley. Svibanj 1999. Thealogy and Theology: Mutually Exclusive or Creatively Interdependent?. Feminist Theology. 7 (21): 21–38. doi:10.1177/096673509900002103
- ↑ Dilley, Andrea Palpant. "The Unexpected Defenders". Christianity Today. 59(April 2015)3. p. 40 CT online edition
- ↑ Arhivirano na Ghostarchive i Raphael Warnock, "Radical Religion" - PG# 5215. YouTube. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. prosinca 2020. Pristupljeno 7. svibnja 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link): Raphael Warnock, "Radical Religion" - PG# 5215. YouTube
- ↑ Margot Badran. Al-Ahram Weekly | Culture | Islamic feminism: what's in a name?. weekly.ahram.org.eg. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. ožujka 2015. Pristupljeno 14. ožujka 2015.
- ↑ Spahić-Šiljak, Zilka. 2013. Do It and Name It: Feminist Theology and Peace Building in Bosnia and Herzegovina. Journal of Feminist Studies in Religion. 29 (2): 176–182. doi:10.2979/jfemistudreli.29.2.176
- ↑ Spahić-Šiljak, Zilka. 2013. Do It and Name It: Feminist Theology and Peace Building in Bosnia and Herzegovina. Journal of Feminist Studies in Religion. 29 (2): 176–184. doi:10.2979/jfemistudreli.29.2.176
- ↑ Hidayatullah, Aysha. 2013. Muslim Feminist Theology in the United States. Peter Lang AG. str. 81–100