Savezne Države Mikronezije
Savezne Države Mikronezije Federated States of Micronesia | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Peace Unity Liberty (engleski: Mir jedinstvo sloboda) | |||||
Himna Patriots of Micronesia | |||||
Položaj Saveznih Država Mikronezije | |||||
Glavni grad | Palikir | ||||
Službeni jezik | engleski | ||||
Državni vrh | |||||
- Predsjednik | David W. Panuelo | ||||
Neovisnost | Od SAD-a 1986. | ||||
Površina | 173. po veličini | ||||
- ukupno | 702 km2 | ||||
- % vode | 0 % | ||||
Stanovništvo | 177. po veličini | ||||
- ukupno (2000) | 135.869 | ||||
- gustoća | 194/km2 | ||||
Valuta | američki dolar (100 centa) | ||||
Pozivni broj | +691 | ||||
Vremenska zona | UTC +10 | ||||
Internetski nastavak | .fm |
Savezne Države Mikronezije su otočna država u Tihom oceanu, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje. Imaju poseban odnos udružene države (associated state) sa Sjedinjenim Američkim Državama. Sastoje se od četiri savezne države:
Federativne države Mikronezije sastoje se od otočnih država Yap, Chuuk (Truk), Pohnpei (Ponape) i Kosrae, sve u Karolinskom otočju. Geološki su dijelom vulkanskog porijekla, a dijelom koraljni atoli, smješteni 3.200 milja (5.150 kilometara) zapadno-jugozapadno od Havaja u Tihom oceanu.
Država Mikronezija nastanjena je Mikronežanima (Mikronezijci) i Polinežanima (Polinezijci) i kolonizirana od Španjolaca još u 17. stoljeću. Njemačka ove otoke kupuje od Španjolske 1898., ali su ih 1914. okupirali Japanci. Tijekom Drugog svjetskog rata zauzele su ih američke vojne snage, a Vijeće sigurnosti UN-a 2. travnja 1947. stavlja ih pod svoj protektorat. Putem samoopredjeljenja počinju 1979. kada proglašavaju autonomnu Saveznu Republiku Mikroneziju, koja postaje nezavisna 3. studenoga 1986.
Postoji 13 glavnih etničkih grupa (prema Nations Of The Old World Nations Of The Old World) od kojih većina nema hrvatskih naziva:
- 1) Trukci (Aramasen Chuuk) (33.000; Trukese, Chuukese; Chuukanci;);
- 2) Kapinga (2.500; Kapingamarangians; u državi Pohnpei. Polinežanska grupa),
- 3) Kosraeanci (Kusaie, Strong's Island, Ualan, Ualang) (6.100; Kosraeans. Oko 100 u Nauru),
- 4) Mokilci (1.000. Pripadaju u Ponapeance),
- 5) Mortločani (6.700. U državi Yap),
- 6) Namonuito (1.000),
- 7) Paafang (1.300),
- 8) Pingilapci (500. Pripadaju u Ponapeance),
- 9) Pohnpejci (Ponape)(25.000; Pohnpeans, Ponapeans),
- 10) Puluwat (1.400),
- 11) Ulithianci (Re Ulithi) (3.000; 400 na Guamu. Ulithians. Pripadaju u Trukce),
- 12) Woleajci (Anangai, Mereyon, Oleai, Olnea, Thirteen Island, Uleai, Weleya)(1.600 u državi Yap; ostali na Sjevernim Marijanima i Guamu. Woleaians. Pripadaju u Trukce),
- 13) Yapci (Uap) (13.000; Yapese),
Ostale grupe su:
- 14) Nukuorci (900; Nukuoroans. Polinežanska grupa),
- 15) Ngatičani (700. Spadaju u Ponapeance),
- 16) Karolinci (Oko 3.000. Carolinians. Saipan, Pagan, i Agrihan).
- 17) Han Kinezi (600),
- 18) Chamorro (1.300),
- 19) Japanci (1.000),
- 20) Amerikanci (2.000).
|