Prijeđi na sadržaj

Arheološki muzej u Zagrebu

Koordinate: 45°48′39″N 15°58′39″E / 45.81095141086486°N 15.977414846420288°E / 45.81095141086486; 15.977414846420288
Izvor: Wikipedija
Arheološki muzej u Zagrebu
Zgrada Arheološkog muzeja u Zagrebu, na Zrinjevcu
Osnovan 1939.
Lokacija Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Zagreb, Hrvatska
Ulaz odrasli 20 kn
djeca, đaci, studenti, umirovljenici 10 kn
umirovljenici - besplatan ulaz utorkom
Javni prijevoz tramvaj: 6, 13
Ravnatelj dr. sc. Ivan Radman-Livaja[1]
Web Službene stranice
Antička zbirka

Arheološki muzej u Zagrebu samostalno djeluje od 1939. godine, do tada je djelovao u sastavu Narodnog muzeja. Smješten je u historicističkoj palači Vranyczany-Hafner na Zrinjevcu. Muzejski fundus je 2014. imao približno 450.000 različitih artefakata.[2]

Zbirke

[uredi | uredi kôd]

Muzejski fundus sistematiziran je u zbirkama: pretpovijesna, antička (grčki i rimski spomenici) i ranosrednjovjekovna zbirka. Muzej posjeduje i egipatsku zbirku, jedinu takve vrste u ovim prostorima, kao i numizmatičku zbirku, jednu od najvećih takvih zbirki u Europi i svijetu. Stalni postav muzeja sastoji se od stalnog postava pretpovijesne i egipatske zbirke; uvodnoga dijela stalnog postava antičke zbirke: grčke vaze, spomenici grčke kolonizacije istočne obale Jadrana i rimska vojna oprema te stalnog postava numizmatičke zbirke, a u sklopu muzeja nalazi se i Lapidarij.

Muzej posjeduje i jedinstvenu kolekciju etruščanskih spomenika. Najpoznatiji i svakako najdragocjeniji je glasovita Zagrebačka lanena knjiga (Liber linteus Zagrabiensis), rukopis s najdužim sačuvanim tekstom etruščanskog jezika i jedini očuvani primjerak lanene knjige u čitavom antičkom svijetu, zajedno sa zagrebačkom mumijom.

Muzej vodi brigu o arheološkom parku "Andautonija" u Šćitarjevu, gdje su sačuvani ostaci antičkog grada iz vremena od 1. do 4. stoljeća.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Muzej je nastao iz Narodnog muzeja osnovanog 1836. godine. Godine 1866. postao je Zemaljski zavod Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, pod upravom JAZU-a i Sabora te je bio podijeljen na dva odjela: Arheološki odjel i Prirodoslovni odjel. Od godine 1878. Arheološki odjel osamostaljuje se, no djeluje u sklopu Narodnog muzeja. Samostalan muzej postaje godine 1939. Promijenio je nekoliko lokacija, od privremenoga sjedišta u Gospodarskom društvu preko palače baruna Raucha na Markovu trgu i Pravoslovne akademije i Narodnog doma te naposljetku do sadašnje lokacije na Zrinskom trgu.

Muzej je od 19. stoljeća djelovao na terenima i pri različitim arheološkim iskapanjima, a to nastavlja i danas na terenima u Šćitarjevu te Varaždinskim Toplicama, Žumberku, Stenjevcu i ostalim lokalitetima Hrvatske, ponajviše u kontinentalnome dijelu.

Zbog potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. godine, Arheološki je muzej pretrpio oštećenja zgrade i teža oštećenja stalnog postava i predmeta.[3]

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Opći podaci - Arheološki muzej u Zagrebu. 3. srpnja 2024. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Povijest - Arheološki muzej u Zagrebu. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2014. Pristupljeno 28. ožujka 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. OBAVIJEST O OŠTEĆENJIMA NAKON POTRESA 22. OŽUJKA 2020., Arheološki muzej u Zagrebu, pristupljeno 23. lipnja 2020.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Arheološki muzej u Zagrebu