Prijeđi na sadržaj

Strast: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kosmetic (razgovor | doprinosi)
n.č.
 
uklanjanje izmjene 6950965 suradnika 95.168.121.26 (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
 
(Nije prikazano 10 međuinačica 10 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
'''Strast''' ([[starogrčki]] ''παθος'', [[latinski]] ''passio'', - strast, stradanje, trpnja) je vrlo jak [[osjećaj]] prema nekome ili nečemu. Razlikuje od [[afekt]]a po tome što ne nastupa kao trenutno stanje, nego predstavlja trajno usmjerenje čitave čovjekove duše.<ref name="Filozofijski rečnik">Strast, Filozofijski riječnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.</ref>
'''Strast''' ([[starogrčki]] ''παθος'', [[latinski]] ''passio'', - strast, stradanje, trpnja) je vrlo jak [[osjećaj]] prema nekome ili nečemu. Razlikuje se od [[afekt]]a po tome što ne nastupa kao trenutno stanje, nego predstavlja trajno usmjerenje čitave čovjekove duše.<ref name="Filozofijski rečnik">Strast, Filozofijski rječnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.</ref>


Strast se često povezuje [[seks]]ualnim tematikama, ali ona može biti i profesionalna ili životna, itd. U brojnim filozofijama i religijama se pobjeda nad strastima smatra se najvećom [[vrlina|vrlinom]].
Strast se često povezuje sa [[seks]]om, ali ona može biti i profesionalna ili životna, itd. U brojnim filozofijama i religijama se pobjeda nad strastima smatra najvećom [[vrlina|vrlinom]].


== Filozija ==
== Filozofija ==
[[Stoici]] su kao ideal zagovarali [[apatija|apatiju]] ili ukidanje strasti zbog njihove škodljivosti. Filozofija [[renesansa|renesanse]] je otkrila pozitivnu ulogu strasti. [[Spinoza]] razlikuje strasti prema tome da li povećavaju (radost) ili smanjuju (žalost) moć našega djelovanja.
[[Stoici]] su kao ideal zagovarali [[apatija|apatiju]] ili ukidanje strasti zbog njene škodljivosti. Filozofija [[renesansa|renesanse]] otkrila je pozitivnu ulogu strasti. [[Spinoza]] razlikuje strasti prema tome da li povećavaju (radost) ili smanjuju (žalost) moć našega djelovanja.


{{citat|Bez strasti nije ništa veliko stvoreno niti se bez nje može stvoriti.|[[Hegel]]}}
{{citat|Bez strasti nije ništa veliko stvoreno niti se bez nje može stvoriti.|[[Hegel]]}}
Redak 14: Redak 14:
[[Kategorija:Teologija]]
[[Kategorija:Teologija]]
[[Kategorija:Osjećaji]]
[[Kategorija:Osjećaji]]
[[Kategorija:Ljubav]]

<!-- interwiki -->
[[bg:Страст]]
[[cs:Vášeň]]
[[da:Lidenskab]]
[[de:Leidenschaft]]
[[en:Passion (emotion)]]
[[eo:Pasio]]
[[es:Pasión (emoción)]]
[[fi:Passio (filosofia)]]
[[fr:Passion (philosophie)]]
[[gl:Paixón]]
[[io:Pasiono]]
[[it:Passione (sentimento)]]
[[ka:ვნება (ემოცია)]]
[[lt:Aistra]]
[[no:Lidenskap]]
[[pl:Namiętność]]
[[pt:Paixão (sentimento)]]
[[ru:Страсть (чувство)]]
[[sk:Vášeň]]
[[sq:Pasioni]]
[[sr:Страст]]
[[sw:Ono]]
[[uk:Пристрасть]]
[[zh:激情]]

Posljednja izmjena od 1. lipnja 2024. u 23:58

Strast (starogrčki παθος, latinski passio, - strast, stradanje, trpnja) je vrlo jak osjećaj prema nekome ili nečemu. Razlikuje se od afekta po tome što ne nastupa kao trenutno stanje, nego predstavlja trajno usmjerenje čitave čovjekove duše.[1]

Strast se često povezuje sa seksom, ali ona može biti i profesionalna ili životna, itd. U brojnim filozofijama i religijama se pobjeda nad strastima smatra najvećom vrlinom.

Filozofija

[uredi | uredi kôd]

Stoici su kao ideal zagovarali apatiju ili ukidanje strasti zbog njene škodljivosti. Filozofija renesanse otkrila je pozitivnu ulogu strasti. Spinoza razlikuje strasti prema tome da li povećavaju (radost) ili smanjuju (žalost) moć našega djelovanja.

»Bez strasti nije ništa veliko stvoreno niti se bez nje može stvoriti.«

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Strast, Filozofijski rječnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.