Idi na sadržaj

Razvoj svjetskog rekorda na 800 m

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sljedeća tabela prikazuje razvoj svjetskog rekorda na 800 m onako kako je priznato od strane IAAF-a.[1]

Razvoj

[uredi | uredi izvor]

Muškarci

[uredi | uredi izvor]

Prvi svjetski rekord na 800 m za muškarce priznat je od IAAF-a 1912. Do 21. juna 2011. ratificirana su 23 svjetska rekorda u ovoj disciplini.[2]

Vrijeme Elektroničko
vrijeme
Takmičar Datum Mjesto
1:51.9 +  Ted Meredith (SAD) 8. 7. 1912. Stockholm[1]
1:51.6 j  Otto Peltzer (NJE) 3. 7. 1926. London[1]
1:50.6  Séra Martin (FRA) 14. 7. 1928. Pariz[1]
1:49.8 1.49.70  Tommy Hampson (UK) 2. 8. 1932. Los Angeles[1]
1:49.8 j  Ben Eastman (SAD) 16. 6. 1934. Princeton[1]
1:49.7  Glenn Cunningham (SAD) 20. 8. 1936. Stockholm[1]
1:49.6 j  Elroy Robinson (SAD) 11. 7. 1937. New York[1]
1:48.4 +  Sydney Wooderson (UK) 20. 8. 1938. Motspur Park[1]
1:46.6  Rudolf Harbig (NJE) 15. 7. 1939. Milano[1]
1:45.7  Roger Moens (BEL) 3. 8. 1955. Oslo[1]
1:44.3 +  Peter Snell (NZL) 2. 2. 1962. Christchurch[1]
1:44.3 1:44.40  Ralph Doubell (AUS) 15. 10. 1968. Mexico City[1]
1:44.3  Dave Wottle (SAD) 1. 7. 1972. Eugene[1]
1:43.7  Marcello Fiasconaro (ITA) 27. 6. 1973. Milano[1]
1:43.5 1:43.50  Alberto Juantorena (KUB) 16. 7. 1976. Montréal[1]
1:43.4 1:43.44  Alberto Juantorena (KUB) 21. 8. 1977. Sofija[1]
1:42.4 1:42.33  Sebastian Coe (UK) 5. 7. 1979. Oslo[1]
1:41.73  Sebastian Coe (UK) 10. 6. 1981. Firenca[1]
1:41.73  Wilson Kipketer (DAN) 7. 7. 1997. Stockholm[1]
1:41.24  Wilson Kipketer (DAN) 13. 8. 1997. Zürich[1]
1:41.11  Wilson Kipketer (DAN) 24. 8. 1997. Köln[1]
1:41.09  David Rudisha (KEN) 22. 8. 2010. Berlin[2]
1:41.01  David Rudisha (KEN) 29. 8. 2010. Rieti[2]
1:40.91  David Rudisha (KEN) 9. 8. 2012. London[3]

j – vrijeme postignuto na 880 jardi i ratificirano kao rekord na 800 m
+ – vrijeme izmjereno u okviru duže utrke

Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za sve discipline do 10.000 m (uključujući i nju).[1] Stoga je rekord Sebastiana Coea 1:42.4 iz te godine prilagođen na 1:42.33.

Prvi svjetski rekord na 800 m za žene priznat je od Svjetske federacije ženskih sportova (FSFI) 1922.[4] Ova federacija je 1936. ušla u sastav IAAF-a i prestala postojati kao samostalna organizacija.

Do 21. juna 2009. ratificirano je 29 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.[4]

Vrijeme Elektroničko
vrijeme
Takmičarka Datum Mjesto
2:30.4 +  Georgette Lenoir (FRA) 20. 8. 1922. Pariz[4]
2:26.6 j  Mary Lines (UK) 30. 8. 1922. London[4]
2:23.8  Lina Radke (NJE) 7. 8. 1927. Wrocław[4]
2:20.4  Inga Gentzel (ŠVE) 16. 6. 1928. Stockholm[4]
2:19.6  Lina Radke (NJE) 1. 7. 1928. Brzeg[4]
2:16.8  Lina Radke (NJE) 2. 8. 1928. Amsterdam[4]
2:15.9  Anna Larsson (ŠVE) 28. 8. 1944. Stockholm[4]
2:14.8  Anna Larsson (ŠVE) 19. 8. 1945. Helsingborg[4]
2:13.8  Anna Larsson (ŠVE) 30. 8. 1945. Stockholm[4]
2:13.0  Jevdokija Vasiljeva (SSSR) 17. 7. 1950. Moskva[4]
2:12.2  Valentina Pomogajeva (SSSR) 26. 7. 1951. Moskva[4]
2:12.0  Nina Otkaljenko (SSSR) 26. 8. 1951. Minsk[4]
2:08.5  Nina Otkaljenko (SSSR) 15. 6. 1952. Kijev[4]
2:07.3  Nina Otkaljenko (SSSR) 27. 8. 1953. Moskva[4]
2:06.6  Nina Otkaljenko (SSSR) 16. 9. 1954. Kijev[4]
2:05.0  Nina Otkaljenko (SSSR) 24. 9. 1955. Zagreb[4]
2:04.3  Ljudmila Ševcova (SSSR) 3. 7. 1960. Moskva[4]
2:04.3 2:04.50  Ljudmila Ševcova (SSSR) 7. 9. 1960. Rim[4]
2:01.2 +  Dixie Willis (AUS) 3. 3. 1962. Perth[4]
2:01.1  Ann Packer (UK) 20. 10. 1964. Tokyo[4]
2:01.0  Judy Pollock (AUS) 28. 6. 1967. Helsinki[4]
2:00.5  Vera Nikolić (JUG) 20. 7. 1968. London[4]
1:58.5 1:58.45  Hildegard Falck (Z NJE) 11. 7. 1971. Stuttgart[4]
1:57.5 1:57.48  Svetla Zlateva (BUG) 24. 8. 1973. Atina[4]
1:56.0  Valentina Gerasimova (SSSR) 12. 6. 1976. Kijev[4]
1:54.9 1:54.94  Tatjana Kazankina (SSSR) 26. 7. 1976. Montréal[4]
1:54.9 1:54.85  Nadežda Olizarenko (SSSR) 12. 6. 1980. Moskva[4]
1:53.5 1:53.43  Nadežda Olizarenko (SSSR) 27. 7. 1980. Moskva[4]
1:53.28  Jarmila Kratochvílová (ČSSR) 26. 7. 1983. München[4]

j – vrijeme postignuto na 880 jardi i ratificirano kao rekord na 800 m
+ – vrijeme izmjereno u okviru duže utrke

Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za sve discipline do 10.000 m (uključujući i nju).[4] Stoga je rekord Nadežde Olizarenko 1:53.5 iz te godine prilagođen na 1:53.43.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w "12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009" (pdf). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2009. str. 546, 548. Arhivirano (PDF) s originala, 29. 6. 2011. Pristupljeno 9. 8. 2009.
  2. ^ a b c "IAAF World Championships: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011" (PDF). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2011. str. 595, 597. Arhivirano (PDF) s originala, 1. 10. 2012. Pristupljeno 3. 8. 2011.
  3. ^ "IAAF 800 Metres Records". IAAF. Pristupljeno 3. 1. 2013.
  4. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z aa ab ac ad ae af "12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook. Berlin 2009" (PDF). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2009. str. 546, 641–2. Arhivirano s originala (pdf), 29. 6. 2011. Pristupljeno 9. 8. 2009.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]