Idi na sadržaj

Plemeniti plinovi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Redni broj Ime Simbol
2 Helij He
10 Neon Ne
18 Argon Ar
36 Kripton Kr
54 Ksenon Xe
86 Radon Rd
118 Ununoktij Uuo

Hemijski elementi 18. grupe nazivaju se još i plemenitim plinovima, dok su se ranije nazivali inertnim plinovima, jer se vjerovalo da su nul-valentni i da ne grade spojeve. Otuda potiče i nekadašnji naziv nulta grupa. U ovu grupu elemenata spadaju: helij (He), neon (Ne), argon (Ar), kripton (Kr), ksenon (Xe) i radon (Rn). Radon je radioaktivan s poluvremenom raspadanja od 3,8 dana. Proizvod je radioaktivnog raspadanja radija. Ovi su se elementi počeli primjenjivati tek 1910. godine, kada je otkriveno da električna struja pri prolasku kroz ove elemente daje obojenu svjetlost. Do 1910. godine plemeniti su plinovi imali samo teoretski značaj. Zajednička je oznaka elektronske konfiguracije ove grupe ns2 np6 (s izuzetkom helija čija je konfiguracija ns2) s popunjenim valentnim orbitalama.

Osobine elemenata u grupi

[uredi | uredi izvor]

Zbog vrlo stabilne konfiguracije, plemeniti plinovi ne mogu primiti nijedan elektron, a da se ne počne popunjavati novi energetski nivo. Popunjene atomske orbitale ne daju mogućnost međusobnog spajanja atoma ovih elemenata, te su u sva tri agregatna stanja monoatomi. Plemeniti plinovi imaju vrlo visoke vrijednosti energije ionizacije tako da teško mogu otpustiti elektron. Među atomima postoje samo Van der Waalsove privlačne sile koje rastu s porastom atomskog broja, a s njima i talište i vrelište. Plemeniti plinovi nemaju miris i okus, a u vodi su slabo topljivi. Helij, koji ima samo dva elektrona, ima najniže talište i vrelište. Helij nije dobiven u čvrstom stanju. Plemeniti plinovi ulaze u sastav atmosfere. Dobivaju se frakcionom destilacijom.

Primjena plemenitih plinova

[uredi | uredi izvor]

Helij se koristi za punjenje balona. "Helijev zrak" daje se roniocima, jer se helij manje otapa u krvi od azota te se brže mogu dizati prema površini. Tako se sprječava dubinska bolest. Helij služi za ispitivanje materije pri vrlo niskim temperaturama. Pretpostavlja se da je u tečnom stanju i pri apsolutnoj nuli.

Neon se upotrebljava za punjenje reklamnih svjetlećih cijevi. Ako pri smanjenom pritisku dođe do električnog pražnjenja kroz neon, javlja se narandžasto-ljubičasta svjetlost. Dodavanjem živine pare i argona boja se mijenja do tamnoplave i zelene.

Argon se koristi za punjenje sijalica, kao i za zavarivanje u tehnici jer daje inertnu atmosferu. Koristi se i za punjenje svjetlećih cijevi.

Kripton i ksenon također se koriste za punjenje sijalica.

Plemeniti se plinovi koriste i u laserskoj tehnici.

Spojevi plemenitih plinova

[uredi | uredi izvor]

Plemeniti plinovi mogu graditi spojeve iako imaju vrlo stabilnu elektronsku konfiguraciju. Prvi spoj plemenitih plinova je napravljen 1962. godine. Pri sobnoj temperaturi izvršeno je miješanje tamnocrvenih para platina heksafluorida PtF6 s viškom ksenona čime je nastao čvrsto žuti kompleksni spoj ksenon heksafluoroplatinat, XePtF6

Do danas je napravljeno više stotina spojeva ksenona: npr. s fluorom XeF2, XeF4, XeF6, s kisikom XeO3. Sva tri ksenonova fluorida reaguju sa vodom, XeF4 i XeF6 reaguju jako burno. Jedan od produkata te reakcije je oksid XeO3, koji je eksplozivan.[1] Neki su od njih vrlo stabilni, kao na primjer Rb2XeF8 koji se ne razgrađuje ni na 400 °C. Dobiveni su i neki spojevi kriptona i radona.

Spojevi plemenitih plinova nemaju praktičnu primjenu, te njihovo dobijanje ima samo teorijsku vrijednost.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Brady, J.E., Holum, J.R.: Chemistry , John Wiley & Sons, 1993 ISBN 0-471-59979-4

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]