Nacionalna biblioteka Farskih ostrva
| Føroya Landsbókasavn | |
 Zgrada biblioteke | |
| Prijašnje ime | Biblioteka Farskog okruga (Færø Amts Bibliotek) |
|---|---|
| Otvorena | 1828 |
| Lokacija | Tórshavn, Farska ostrva, Danska |
| Adresa | J.C. Svabos gøta 16 |
| Koordinate | 62°00′26″N 6°46′50″W / 62.0072777°N 6.7806156°W |
| Vrsta | Nacionalna, javna, depozitna i istraživačka biblioteka |
| Osnivači | Christian Ludvig Tillisch i Jens Davidsen |
| Zakonski depozit | Obavezan depozit četiri primjerka svih štampanih materijala u kolekciji |
| Veb-sajt | landsbokasavnid.fo |
Nacionalna biblioteka Farskih ostrva (farski: Føroya Landsbókasavn) jest nacionalna biblioteka Farskih ostrva, autonomne teritorije u okviru Kraljevine Danske. Također je i javna i istraživačka biblioteka.
U biblioteci se nalazi najveća zbirka djela napisanih na Farskom jeziku, djela koja su Farani napisali na drugim jezicima ili su prevedena, te djela napisana o Farskim ostrvima.
Historija
[uredi | uredi izvor]Biblioteka je počela 1828, kada su danski Amtmaður (guverner) Christian Ludvig Tillisch (na funkciji 1825–1830) i njegov Amtsrevisor Jens Davidsen počeli sastavljati knjige za "Biblioteku Farskog okruga" (danski: Færø Amts Bibliotek). Pomagali su im danski učenjak Carl Christian Rafn i privatni građani, a 5. novembra 1828. osigurali su godišnji grant od kralja. Godine 1831. zbirka je uključivala 2860 knjiga.[1]
Biblioteka je dobila svoju zgradu 1830, a Jens Davidsen je radio kao bibliotekar do svoje smrti 1878.[2] Do 1850. bilo je oko 5.000 knjiga, ali projekt je stagnirao između 1878. i 1905, kada je farski parlament, Løgting, prestao dodjeljivati sredstva. Biblioteka je procvjetala počevši od 1921, pod vodstvom lingviste Madsa Andreasa Jacobsena (1891–1944), koji se školovao za bibliotekara 1920.[2] Tokom perioda sukoba farskog jezika, postao je okupljalište domaćih pisaca i političara. U novu zgradu useljena je 1931.
Nakon uspostavljanja domaće vladavine 1948, Løgting je uveliko povećao finansijsku podršku biblioteci i njeno službeno ime je postalo Farski. Biblioteka je ponovo proširena i prema zakonu usvojenom 16. juna 1952. postala je depozitna, gdje su izdavači zakonski obavezni da kao depozit stave četiri primjerka svih štampanih materijala u kolekciji.
Od 24. septembra 1980. biblioteka se nalazi u J. C. Svabos gøta 16 u parku Viðarlundin á Debesartrøð, u namjenskoj zgradi koju je dizajnirao Jákup Pauli Gregoriussen.
Godine 2011, kao mjera uštede, Nacionalna biblioteka je administrativno spojena sa Nacionalnim arhivom Farskih ostrva, Nacionalnim muzejom, Prirodnjačkim muzejom i Morskom biološkom laboratorijom Kaldbak (Havlívfrøðiliga Royndarstøðin) za formiranje farske nacionalne baštine (Søvn Landsins).[3]
Od decembra 2013. u zemlji postoji i 18 općinskih i 13 školskih biblioteka, kojima prvenstveno upravlja Nacionalna biblioteka (prva općinska biblioteka koja je osnovana bila je ona u Klaksviku, 1950-ih).[2] Osim toga, Muzej umjetnosti i neke druge institucije imaju svoje biblioteke.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Grage, Joachim (1. 6. 2017). Geographies of Knowledge and Imagination in 19th Century Philological Research on Northern Europe (1). Newcastle-upon-Tyne: Cambridge Scholars Publishing. str. 121. ISBN 9781527500433. OCLC 1005607394.
- ^ a b c Søga og endamál , Um Landsbókasavnið, National Library of the Faroe Islands, archived at the Wayback Machine, 14 December 2013
- ^ Faroe Islands National Heritage Arhivirano 12. 4. 2016. na Wayback Machine, Gransking.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Ársfrágreiðing 2011.[mrtav link], Nacionalna biblioteka Farskih ostrva (na farskom)
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Službeni sajt
- Nacionalno naslijeđe Farskih ostrva
- Bøkur og skjøl Arhivirano 6. 3. 2014. na Wayback Machine, Nacionalna baština Farskih ostrva
