Grad (padavina)
Grad ili tuča je oblik čvrstih padavina.[1] Razlikuje se od sugradice, iako se to dvoje često miješa.[2] Sastoji se od kuglica ili nepravilnih grudica leda, od kojih se svaka naziva grad.[3] Sugradica uglavnom pada po hladnom vremenu, dok je rast grada u velikoj mjeri inhibiran pri niskim površinskim temperaturama. Nastaje kad se pothlađene kapi vode zahvaćene ulaznim strujama izdižu te smrznu. Takve smrznute kuglice vode pri velikim brzinama padaju na zemlju gdje mogu uzrokovati velike štete, ponajviše u poljoprivredi.
Za razliku od drugih oblika padavina vodenog leda, kao što su krupa (koji je napravljen od inja), sugradica (koja je manja i prozirna) i snijeg (koji se sastoji od sitnih, nježno kristalnih pahuljica ili iglica), komadi grada obično imaju između 5 mm i 15 cm u prečniku.[1] METAR kod za grad od 5 mm ili veći je GR, dok su manji komadići grada i sugradice kodirani sa oznakom GS.
Tuča je moguća unutar većine grmljavinskih nevremena (jer ga proizvodi kumulonimbus),[4] kao i unutar 3,7 km od matične oluje. Formiranje tuče zahtijeva okruženje snažnog, uzlaznog kretanja zraka unutar matične grmljavine (slično tornadu) i snižene visine nivoa smrzavanja. U srednjim geografskim širinama, grad se formira u blizini unutrašnjosti kontinenata, dok u tropima ima tendenciju da bude ograničen na visoke nadmorske visine.
Dostupne su metode za otkrivanje grmljavinskih oluja koje stvaraju grad koristeći meteorološke satelite i vremenske radarske slike. Grad obično padaju većim brzinama kako rastu u veličini, iako komplicirani faktori kao što su topljenje, trenje sa zrakom, vjetar i interakcija s kišom i drugim gradom mogu usporiti njihovo spuštanje kroz Zemljinu atmosferu. Upozorenje o teškim vremenskim prilikama izdaje se za grad kada komadi dosegnu štetnu veličinu, jer mogu izazvati ozbiljnu štetu na objektima koje je napravio čovjek, a najčešće i na usjevima poljoprivrednika.
Definicija
[uredi | uredi izvor]Svaka oluja s grmljavinom koja proizvodi grad koji dosegne zemlju poznata je kao oluja s gradom.[5] Kristal leda prečnika >5 mm smatra se gradom.[4] Tuča može narasti do 15 cm i težiti više od 0,5 kg.[6]
Za razliku od sugradice, tuča a je često slojevita[7] i može biti nepravilna i zgrudvana. Tuča se sastoji od prozirnog leda ili naizmjeničnih slojeva transparentnog i prozirnog leda debljine najmanje 1 mm, koji se taloži na tuču dok putuje kroz oblak, visi u vazduhu sa snažnim kretanjem prema gore sve dok njegova težina ne savlada uzlaznu struju i padne na tlo. Iako je promjer tuče različit, u Sjedinjenim Državama prosječno zapažanje štetnog grada je između 2,5 cm i veličine loptice za golf 4,4 cm.[8]
Komadi veći od 2 cm obično se smatraju dovoljno velikim da izazovu štetu. Meteorološka služba Kanade izdaje ozbiljna upozorenja na grmljavinu kada se očekuje grad te veličine ili više.[9] Američka nacionalna meteorološka služba ima prag od 2,5 cm u prečniku, koji važi od januara 2010, što je povećanje u odnosu na prethodni prag od 1,9 cm za grad.[10] Druge zemlje imaju različite pragove prema lokalnoj osjetljivosti na grad; na primjer, područja za uzgoj grožđa mogu biti štetno pogođena manjim gradom. Tuča može biti vrlo velika ili vrlo mala, ovisno o tome koliko je uzlazno strujanje jako: slabije oluje s gradom proizvode manje tuče nego jače oluje s gradom (kao što su superćelije), budući da snažnije uzlazne struje u jačoj oluji mogu držati veće komade grada u visini.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "hail". nationalgeographic.org (jezik: engleski). National Geographic Society. 21. 1. 2011. Arhivirano s originala, 22. 2. 2021. Pristupljeno 14. 1. 2021.
- ^ "What's the difference between hail, sleet, and freezing rain?". The Straight Dope. 6. 8. 1999. Arhivirano s originala, 2. 2. 2014. Pristupljeno 23. 7. 2016.
- ^ "hailstone". Merriam-Webster. Arhivirano s originala, 16. 1. 2013. Pristupljeno 23. 1. 2013.
- ^ a b "Hail". Glossary of Meteorology. American Meteorological Society. 2009. Arhivirano s originala, 25. 7. 2010. Pristupljeno 15. 7. 2009.
- ^ "Hailstorm". Glossary of Meteorology. American Meteorological Society. 2009. Arhivirano s originala, 6. 6. 2011. Pristupljeno 29. 8. 2009.
- ^ "Aggregate hailstone". National Severe Storms Laboratory, National Oceanic and Atmospheric Administration. 23. 4. 2007. Arhivirano s originala, 10. 8. 2009. Pristupljeno 15. 7. 2009.
- ^ "Hail Basics". NOAA National Severe Storms Laboratory (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 11. 10. 2023. Pristupljeno 14. 4. 2024.
Hailstones can have layers of clear and cloudy ice if the hailstone encounters different temperature and liquid water content conditions in the thunderstorm. The conditions experienced by the hailstone can change as it passes horizontally across or near an updraft.
- ^ Jewell, Ryan; Brimelow, Julian (17. 8. 2004). "P9.5 Evaluation of an Alberta Hail Growth Model Using Severe Hail Proximity Soundings in the United States" (PDF). spc.noaa.gov. Arhivirano (PDF) s originala, 7. 5. 2009. Pristupljeno 15. 7. 2009.
- ^ "Severe Thunderstorm criteria". ec.gc.ca. Meteorological Service of Canada, Environment Canada. 3. 11. 2010. Arhivirano s originala, 5. 8. 2012. Pristupljeno 12. 5. 2011.
- ^ "NEW 1 Inch Hail Criteria". noaa.gov. US: National Weather Service, National Oceanic and Atmospheric Administration. 4. 1. 2010. Arhivirano s originala, 7. 9. 2011. Pristupljeno 12. 5. 2011.
