Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Računarstvo"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjena
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
Tegel (razgovor | doprinosi)
333 edits
m Vraćene izmjene korisnika 212.200.164.110 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Semso98
oznaka: vraćanje
 
(Nije prikazana 16 međuverzija 7 korisnika)
Red 1: Red 1:
{{Računarstvo}}
⚫
'''Računarstvo''' ({{Jez-en|Computing}}) jest svaka aktivnost koja koristi [[računar]]e za upravljanje, obradu i razmjenu informacija. Uključuje razvoj [[hardver]]a i [[softver]]a. Glavne računarstvene discipline su [[Računarsko inženjerstvo|računarski inženjering]], [[Softversko inženjerstvo|softverski inženjering]], [[računarska nauka]], [[informacijski sistem]]i i [[informacijska tehnologija]].


== Historija ==
[[Datoteka:Babbage_Difference_Engine_(Being_utilised).jpg|mini| [[Diferencijalna mašina]]: računanje rješenja za [[Polinom|polinomsku funkciju]] ]]
[[Datoteka:Babbage_Difference_Engine_(Being_utilised).jpg|mini| [[Diferencijalna mašina]]: računanje rješenja za [[Polinom|polinomsku funkciju]] ]]
=== Početak računarstva ===
⚫
[[Datoteka:Computer_server_rack.jpg|mini| Niz servera iz 2006. ]]
{{Glavni|Historija računarstva|Historija računarskog hardvera}}
⚫
'''Računarstvo''' ({{Jez-en|Computing}}) je svaka aktivnost koja koristi [[Računar|računare]] za upravljanje, obradu i komunikaciju informacija. To uključuje razvoj i hardvera i softvera. Glavne računarske discipline uključuju računarski inženjering, softverski inženjering, računarsku nauku, informacione sisteme i informatičku tehnologiju.


Računarstvo je nastalo u [[19. vijek]]u razmišljanjem [[Charles Babbage|Charlesa Babbagea]], koji je zamislio mašinu koja bi uzimala podatke, obrađivala ih na neki način i prikazivala rezultate korisniku. Mašinu je zamislio kao [[mehanika|mehanički stroj]], iako računari danas ne rade na tom principu, postoji povezanost modernih računara s njegovim pionirskim idejama.

*[[Binarni brojevni sistem|Binarni sistem]] – danas skoro svaki računar koristi binarni [[brojevni sistem]], koji se sastoji samo od jedinica i nula, što je za računar jednostavno: 1 – ima struje, 0 – nema struje. Sistem koji ima deset cifara (0 – 9) zove se [[dekadni sistem|dekadni]], a postoje pretpostavke da su [[Babilon]]ci koristili [[heksadecimalni sistem]] (sistem od šesnaest cifara). Babbage je imao ideju korištenja [[bušena kartica|bušenih kartica]] za svoj računar, a upravo to se i koristilo za pohranjivanje podataka dok se nije otkrilo [[magnetno zapisivanje]].
* Osnovna ideja – [[ulaz/izlaz|ulazno/izlazni]] sistem u kojem dajemo računaru da obradi podatke, kažemo mu na koji način da ih obradi, koje računar obradi i prikaže rezultate na nekom od izlaznih uređaja.

Prvi funkcionalni računar, u današnjem smislu, napravio je njemački izumitelj [[Konrad Zuse]] 1941. godine. Programski [[kod]] mašina je primala putem bušenih kartica i imala samo ograničenu mogućnost programiranja. Računar je radio pomoću [[električni relej|električnih releja]] i imao je odvojenu [[RAM|radnu memoriju]] i ulazno/izlazni sistem. U to vrijeme računari su bili ogromni, veličine jedne prosječne kuće, te su se najčešće koristili za vojne svrhe.
Za grafički prikaz hronologije računarstva pogledati: [[Hronologija historije računarstva]].
⚫
[[Datoteka:Computer_server_rack.jpg|mini|Niz servera iz 2006.]]
=== Podjela po generacijama ===
{{glavni|Historija računarskog hardvera#Generacije}}
Računari se po historijskom razvoju, također, dijele na generacije, shodno tehnološkom napretku. Svaku noviju generaciju obilježava bitno manje zauzimanje prostora i veća brzina izvršavanja, bolja pouzdanost i slično.

*'''Prva generacija računara'''

:[[1937]]. do [[1958]]. - temeljna jedinica izrade računara je [[elektronska cijev]].

*'''Druga generacija računara'''

:[[1959]]. do [[1963]]. - temeljna jedinica izrade računara je [[tranzistor]].

*'''Treća generacija računara'''

:[[1964]]. do [[1971]]. - temeljna jedinica izrade računara je [[integrirani sklop]].

*'''Četvrta generacija računara'''

:[[1971]]. do danas - temeljna jedinica izrade računara je [[procesor]].

*'''Peta generacija računara'''

: Današnji i budući računari, zasnovani na [[vještačka inteligencija|vještačkoj inteligenciji]] (AI).

=== Pioniri računarstva ===
{{Glavni|Pioniri računarstva}}
== Definicije ==
== Definicije ==
[[Udruženje za računarske mašine]] (Association for Computing Machinery''',''' skraćeno ACM) definiše pet poddisciplina računarstva:<ref>{{Cite web|url=http://www.acm.org/education/curricula-recommendations|title=Curricula Recommendations|year=2005|publisher=[[Association for Computing Machinery]]|accessdate=2012-11-30}}</ref>
[[Udruženje za računarske mašine]] ({{Jez-en|Association for Computing Machinery}}''',''' skraćeno ACM) definiše pet pod disciplina računarstva:<ref>{{Cite web|url=http://www.acm.org/education/curricula-recommendations|title=Curricula Recommendations|year=2005|publisher=[[Association for Computing Machinery]]|access-date=30. 11. 2012}}</ref>


* [[Računarsko inženjerstvo|Računarski inženjering]].
* [[Računarsko inženjerstvo|Računarski inženjering]].
*[[Računarska nauka]].
*[[Računarska nauka]].
* [[Informacioni sistem|Informacioni sisteme]].
* [[Informacioni sistem]]e.
* [[Informaciona tehnologija]].
* [[Informaciona tehnologija]].
* [[Softversko inženjerstvo|Softverski inženjering]].
* [[Softversko inženjerstvo|Softverski inženjering]].
Red 21: Red 58:
=== Računarski softver i hardver ===
=== Računarski softver i hardver ===
{{Glavni|Softver|Hardver}}
{{Glavni|Softver|Hardver}}
Računarski softver jest skup računarskih programa i srodnih [[Podatak|podataka]] koji pružaju naredbe [[Računar|računaru]] šta i kako treba da uradi određeni zadatak. Softver se odnosi na jedan ili više računarskih programa i podataka koji se čuvaju u pohrani računara za neke svrhe. Programski softver obavlja funkciju [[Računarski program|programa]] direktnim davanjem [[Arhitektura seta instrukcija|instrukcija]] za hardver računara ili služi kao ulaz za neki drugi dio softvera.
Računarski softver jest skup računarskih programa i srodnih [[podatak]]a koji pružaju naredbe [[računar]]u šta i kako treba da uradi određeni zadatak. Softver se odnosi na jedan ili više računarskih programa i podataka koji se čuvaju u pohrani računara za neke svrhe. Programski softver obavlja funkciju [[Računarski program|programa]] direktnim davanjem [[Arhitektura seta instrukcija|instrukcija]] za hardver računara ili služi kao ulaz za neki drugi dio softvera.


==== Aplikativni softver ====
==== Aplikativni softver ====
{{Glavni|Aplikativni softver}}
{{Glavni|Aplikativni softver}}
Aplikativni softver jest [[Softver|računarski softver]] napravljen za obavljanje određenih zadataka. Primjeri uključuju [[ Enterprise softver |poslovni softver]], [[ Računovodstveni softver |računovodstveni softver]], [[ Uredski apartman |uredske pakete]], [[Grafički program|grafički softver]] i softvere za reprodukovanje medija (kao što su slike, zvuk, filmovi). Aplikacije mogu doći u paketu sa računarom i njegovim sistemskim softverom ili se mogu dobaviti odvojeno.
Aplikativni softver jest [[Softver|računarski softver]] napravljen za obavljanje određenih zadataka. Primjeri uključuju [[Enterprise softver|poslovni softver]], [[računovodstveni softver]], [[Uredski apartman|uredske pakete]], [[Grafički program|grafički softver]] i softvere za reproduciranje medija (kao što su slike, zvuk, filmovi). Aplikacije mogu doći u paketu sa računarom i njegovim sistemskim softverom ili se mogu dobaviti odvojeno.


Aplikativni softver nije isto što i [[sistemski softver]], koji upravlja upravlja hardverskim mogućnostima računara i služi aplikativnom softveru.
Aplikativni softver nije isto što i [[sistemski softver]], koji upravlja upravlja hardverskim mogućnostima računara i služi aplikativnom softveru.


==== Sistemski softver ====
==== Sistemski softver ====
{{Glavni|Sistemski softver}}
{{Glavni|Sistemski softver}}
Sistemski softver jest računarski softver napravljen za upravljanje i kontrolu računarskog hardvera i za pružanje platforme za pokretanje aplikativnog softvera. Sistemski softver uključuje [[Operativni sistem|operativne sisteme]], [[ Pomoćni softver |uslužni softver]], [[Upravljački program|upravljačke programe uređaja]], [[ Prozorski sistem |prozorske sisteme]] i [[Firmware|firmver]]. Razvojni alati kao što su [[Kompajler|kompajleri]], [[Linker|linkeri]] i debuggeri<ref>{{Cite web|url=https://whatis.techtarget.com/definition/system-software|title=system software|last=Rouse|first=Margaret|date=March 2019|website=WhatIs.com|publisher=TechTarget|location=|pages=|isbn=|quote=}}</ref> su klasifikovani kao sistemski softver.
Sistemski softver jest računarski softver napravljen za upravljanje i kontrolu računarskog hardvera i za pružanje platforme za pokretanje aplikativnog softvera. Uključuje [[Operativni sistem|operativne sisteme]], [[Pomoćni softver|uslužni softver]], [[Upravljački program|upravljačke programe uređaja]], [[Prozorski sistem|prozorske sisteme]] i [[Firmware|firmver]]. Razvojni alati kao što su [[kompajler]]i, [[linker]]i i debuggeri<ref>{{Cite web|url=https://whatis.techtarget.com/definition/system-software|title=system software|last=Rouse|first=Margaret|date=mart 2019|website=WhatIs.com|publisher=TechTarget|location=|pages=|isbn=|quote=}}</ref> svrstavaju se u sistemski softver.


=== Računarska mreža ===
=== Računarska mreža ===
Red 37: Red 74:
Računarska mreža jest skup [[Računarska mreža|međusobno povezanih]] hardverskih uređaja i računara komunikacijskim kanalima koji omogućavaju razmjenu resursa i informacija.
Računarska mreža jest skup [[Računarska mreža|međusobno povezanih]] hardverskih uređaja i računara komunikacijskim kanalima koji omogućavaju razmjenu resursa i informacija.


Mreže se mogu podijeliti na više načina, kao što su vrsta medija korištena za prenos podataka, vrsta komunikacijskog protokola koji se koristi, veličina mreže, [[Topologija računarskih mreža|topologija]] i organizacijski ospeg.
Mreže se mogu podijeliti na više načina, kao što su vrsta medija korištena za prenos podataka, vrsta komunikacijskog protokola koji se koristi, veličina mreže, [[Topologija računarskih mreža|topologija]] i organizacijski opseg.


Komunikacijski protokoli definišu pravila i formate podataka za razmjenu informacija u računarskoj mreži i daju osnovu za [[Programiranje računarske mreže|mrežno programiranje]]. Poznati komunikacijski protokoli su [[Ethernet]], hardverski standard koji je sveprisutan u [[Local Area Network|lokalnim mrežama]] i [[TCP/IP|Internet Protocol Suite]] koji definiše skup protokola za mrežno [[Local Area Network|umrežavanje]].
Komunikacijski protokoli određuju pravila i formate podataka za razmjenu informacija u računarskoj mreži i daju osnovu za [[Programiranje računarske mreže|mrežno programiranje]]. Poznati komunikacijski protokoli su [[Ethernet]], hardverski standard koji je sveprisutan u [[Local Area Network|lokalnim mrežama]] i [[TCP/IP|Internet Protocol Suite]] koji određuje skup protokola za mrežno [[Local Area Network|umrežavanje]].


Umrežavanje računara ponekad se smatra poddisciplinama [[Elektrotehnika|elektrotehnike]], [[Telekomunikacije|telekomunikacija]], [[Računarska nauka|računarske nauke]], [[Informaciona tehnologija|informatičke tehnologije]] ili [[Računarsko inženjerstvo|računarskog inženjerstva]], jer se oslanja na teorijsku i praktičnu primjenu ovih disciplina.
Umrežavanje računara ponekad se smatra poddisciplinama [[Elektrotehnika|elektrotehnike]], [[Telekomunikacije|telekomunikacija]], [[Računarska nauka|računarske nauke]], [[Informaciona tehnologija|informatičke tehnologije]] ili [[Računarsko inženjerstvo|računarskog inženjerstva]], jer se oslanja na teorijsku i praktičnu primjenu ovih disciplina.
Red 45: Red 82:
==== Internet ====
==== Internet ====
{{Glavni|Internet}}
{{Glavni|Internet}}
Internet je svjetski sistem međusobno povezanih [[Računarska mreža|računarskih mreža]] koji koriste standardni [[TCP/IP|paket internetskih protokola]] (TCP/IP) za serviranje milijardi korisnika koji se sastoji od miliona privatnih, javnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža od lokalnog do svjetskog opsega, koje su povezane nizom elektronskih, bežičnih i optičkih mrežnih tehnologija. Internet sadrži veliku paletu [[Informacija|informativnih]] resursa i usluga, poput međusobno povezanih [[hipertekst]] dokumenata na [[World Wide Web|World Wide Webu]] i infrastrukture [[E-mail|e-pošte]].
Internet je svjetski sistem međusobno povezanih [[Računarska mreža|računarskih mreža]] koji koriste standardni [[TCP/IP|paket internetskih protokola]] (TCP/IP) za serviranje milijardi korisnika koji se sastoji od miliona privatnih, javnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža od lokalnog do svjetskog opsega, koje su povezane nizom elektronskih, bežičnih i optičkih mrežnih tehnologija. Internet sadrži veliku paletu [[Informacija|informativnih]] resursa i usluga, poput međusobno povezanih [[hipertekst]] dokumenata na [[World Wide Web]]u i infrastrukture [[E-mail|e-pošte]].


=== Računarsko programiranje ===
=== Računarsko programiranje ===
Red 57: Red 94:
=== Računarska industrija ===
=== Računarska industrija ===
{{Glavni|Računarska industrija}}
{{Glavni|Računarska industrija}}
Računarsku industriju čine sve firme koje su uključene u razvoj [[Softver|računarskog softvera]], dizajn [[Hardver|računarskog hardvera]] i infrastrukture [[Računarska mreža|računarskih mreža]], proizvodnju [[Računar|računarskih]] komponenti i pružanje usluga [[Informaciona tehnologija|informacione tehnologije]], uključujući [[Sistemski administrator|administraciju]] i održavanje sistema.
Računarsku industriju čine sve firme koje su uključene u razvoj [[Softver|računarskog softvera]], dizajn [[Hardver|računarskog hardvera]] i infrastrukture [[Računarska mreža|računarskih mreža]], proizvodnju [[računar]]skih komponenti i pružanje usluga [[Informaciona tehnologija|informacione tehnologije]], uključujući [[Sistemski administrator|administraciju]] i održavanje sistema.


==== Softverska industrija ====
==== Softverska industrija ====
{{Glavni|Softverska industrija}}
{{Glavni|Softverska industrija}}
Softverska industrija uključuje firme koje se bave [[Razvoj softvera|razvojem]], [[Održavanje softvera|održavanjem]] i objavom [[Softver|softvera]]. Ova industrija također uključuje softverske usluge, kao što su obuka, dokumentacija i savjetovanje.
Softverska industrija uključuje firme koje se bave [[Razvoj softvera|razvojem]], [[Održavanje softvera|održavanjem]] i objavom [[softver]]a. Ova industrija također uključuje softverske usluge, kao što su obuka, dokumentacija i savjetovanje.


== Poddiscipline računarstva ==
== Poddiscipline računarstva ==
=== Računarski inženjering ===
=== Računarski inženjering ===
{{Glavni|Računarski inženjering}}
{{Glavni|Računarski inženjering}}
Računarski inženjering je disciplina koja objedinjuje nekoliko područja [[Elektrotehnika|elektrotehnike]] i [[Računarska nauka|računarske nauke]] potrebnih za razvoj računarskog hardvera i softvera. Računarski inženjeri us obično obučeni u poljima [[ Elektronski inženjering |elektronskog inženjerstva]] (ili [[Elektrotehnika|elektrotehnike]]), [[Softverski dizajn|dizajna softvera]] i hardversko-softverske integracije. Računarski inženjeri uključeni su u brojne hardverske i softverske aspekte računarstva, od dizajna pojedinačnih [[Procesor|mikroprocesora]], [[lični računar|ličnih računara]] i [[superračunar|superračunara]].<ref>{{Cite web|url=http://www.tcd.ie/Engineering/about/what_is_eng/computer_eng_intro.html|title=What is Computer System Engineering|last=Trinity College Dublin|accessdate=2006-04-21}}, "Computer engineers need not only to understand how computer systems themselves work, but also how they integrate into the larger picture. Consider the car. A modern car contains many separate computer systems for controlling such things as the engine timing, the brakes and the air bags. To be able to design and implement such a car, the computer engineer needs a broad theoretical understanding of all these various subsystems & how they interact.</ref>
Računarski inženjering je disciplina koja objedinjuje nekoliko područja [[Elektrotehnika|elektrotehnike]] i [[Računarska nauka|računarske nauke]] potrebnih za razvoj računarskog hardvera i softvera. Računarski inženjeri su obično obučeni u poljima [[Elektronski inženjering|elektronskog inženjerstva]] (ili [[Elektrotehnika|elektrotehnike]]), [[Softverski dizajn|dizajna softvera]] i hardversko-softverske integracije. Računarski inženjeri uključeni su u brojne hardverske i softverske aspekte računarstva, od dizajna pojedinačnih [[Procesor|mikroprocesora]], [[lični računar|ličnih računara]] i [[superračunar]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.tcd.ie/Engineering/about/what_is_eng/computer_eng_intro.html|title=What is Computer System Engineering|last=Trinity College Dublin|access-date=21. 4. 2006}}, "Computer engineers need not only to understand how computer systems themselves work, but also how they integrate into the larger picture. Consider the car. A modern car contains many separate computer systems for controlling such things as the engine timing, the brakes and the air bags. To be able to design and implement such a car, the computer engineer needs a broad theoretical understanding of all these various subsystems & how they interact.</ref>


=== Softverski inženjering ===
=== Softverski inženjering ===
{{Glavni|Softverski inženjering}}
{{Glavni|Softverski inženjering}}
Softverski inženjering je primjena sistematskog, discipliniranog, mjerljivog pristupa dizajnu, razvoju, radu i održavanju [[Softver|softvera]], odnosno primjena [[Inženjerstvo|inženjeringa]] na softver.<ref>{{Cite web|url=http://computingcareers.acm.org/?page_id=12|title=Computing Degrees & Careers|last=ACM|year=2006|publisher=ACM|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110617053818/http://computingcareers.acm.org/?page_id=12|archivedate=2011-06-17|url-status=dead|accessdate=2010-11-23}}</ref> [[ Razvoj softvera |Razvoj softvera]] je dosta korišteniji i općenitiji pojam koji nužno ne uključuje inženjersku paradigmu. Prihvaćeni pojmovi softverskog inženjeringa kao inženjerske discipline navedeni su Software Engineering Body of Knowledge (SWEBOK) koji je postao međunarodno prihvaćen standard ISO/IEC TR 19759: 2015. <ref>{{Cite web|url=http://www.iso.org/iso/iso_catalogue/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=33897|title=Software Engineering -- Guide to the software engineering body of knowledge (SWEBOK)|publisher=International Organization for Standardization|id=ISO/IEC TR 19759:2015|accessdate=21 May 2019}}</ref>
Softverski inženjering je primjena sistematskog, discipliniranog, mjerljivog pristupa dizajnu, razvoju, radu i održavanju [[softver]]a, odnosno primjena [[Inženjerstvo|inženjeringa]] na softver.<ref>{{Cite web|url=http://computingcareers.acm.org/?page_id=12|title=Computing Degrees & Careers|last=ACM|year=2006|publisher=ACM|archive-url=https://web.archive.org/web/20110617053818/http://computingcareers.acm.org/?page_id=12|archive-date=17. 6. 2011|url-status=dead|access-date=23. 11. 2010}}</ref> [[Razvoj softvera]] je dosta korišteniji i općenitiji pojam koji nužno ne uključuje inženjersku paradigmu. Prihvaćeni pojmovi softverskog inženjeringa kao inženjerske discipline navedeni su Software Engineering Body of Knowledge (SWEBOK) koji je postao međunarodno prihvaćen standard ISO/IEC TR 19759: 2015.<ref>{{Cite web|url=http://www.iso.org/iso/iso_catalogue/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=33897|title=Software Engineering -- Guide to the software engineering body of knowledge (SWEBOK)|publisher=International Organization for Standardization|id=ISO/IEC TR 19759:2015|access-date=21. 5. 2019}}</ref>


=== Računarska nauka ===
=== Računarska nauka ===
{{Glavni|Računarska nauka|Računarski naučnik}}
{{Glavni|Računarska nauka|Računarski naučnik}}
Računarska nauka jest [[Nauka|naučni]] i praktični pristup računanju i njegovoj primjeni. Računarski naučnik se specijalizuje za teoriju računanja i dizajn računarskih sistema.<ref>{{Cite web|url=http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=computer%20scientist|title=WordNet Search - 3.1|publisher=Wordnetweb.princeton.edu|accessdate=2012-05-14}}</ref>
Računarska nauka jest [[Nauka|naučni]] i praktični pristup računanju i njegovoj primjeni. Računarski naučnik se specijalizuje za teoriju računanja i dizajn računarskih sistema.<ref>{{Cite web|url=http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=computer%20scientist|title=WordNet Search - 3.1|publisher=Wordnetweb.princeton.edu|access-date=14. 5. 2012}}</ref>


Potpolja nauke se dijele na praktične tehnike za njegovu primjenu i primjenu u [[Računar|računarskim sistemima]] i čisto teorijska područja. Neki, poput teorije kompleksnosti računanja, koji proučava osnovna svojstva računskih problema, vrlo su apstraktni, dok drugi, poput [[Računarska grafika|računarske grafike]], naglašavaju aplikacije u stvarnom svijetu. Na primjer, teorija programskih jezika proučava pristupe opisu računanja, dok sama studija [[Računarsko programiranje|računarskog programiranja]] istražuje različite aspekte upotrebe [[Programski jezik|programskih jezika]] i složenih sistema. [[Interakcija čovjeka i računara|Interakcija između čovjeka i računara]] fokusira se na izazove u korištenju računara i računanja koji će biti pristupačni i upotrebljivi [[Čovjek|ljudima]].
Discipline nauke se dijele na praktične tehnike za njegovu primjenu i primjenu u [[Računar|računarskim sistemima]] i čisto teorijska područja. Neki, poput teorije kompleksnosti računanja, koji proučava osnovna svojstva računskih problema, vrlo su apstraktni, dok drugi, poput [[Računarska grafika|računarske grafike]], naglašavaju aplikacije u stvarnom svijetu. Na primjer, teorija programskih jezika proučava pristupe opisu računanja, dok sama studija [[Računarsko programiranje|računarskog programiranja]] istražuje različite aspekte upotrebe [[Programski jezik|programskih jezika]] i složenih sistema. [[Interakcija čovjeka i računara|Interakcija između čovjeka i računara]] fokusira se na izazove u korištenju računara i računanja koji će biti pristupačni i upotrebljivi [[Čovjek|ljudima]].


=== Informacioni sistemi ===
=== Informacioni sistemi ===
{{Glavni|Informacioni sistemi}}
{{Glavni|Informacioni sistemi}}
Informacioni sistemi su integrisani skup komponenti za sakupljanje, čuvanje, obradu i prenošenje informacija.<ref>{{Cite web|url=http://wwwmatthes.in.tum.de/wikis/system-cartography/application-landscape|title=Definition of Application Landscape|date=Jan 21, 2009|publisher=Software Engineering for Business Information Systems (sebis)|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110305011857/http://wwwmatthes.in.tum.de/wikis/system-cartography/application-landscape|archivedate=March 5, 2011|url-status=dead|accessdate=January 14, 2011}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Archibald|first=J.A.|date=May 1975|title=Computer Science education for majors of other disciplines|journal=AFIPS Joint Computer Conferences|pages=903–906|quote=Computer science spreads out over several related disciplines, and shares with these disciplines certain sub-disciplines that traditionally have been located exclusively in the more conventional disciplines}}</ref>
Informacioni sistemi su integrirani skup komponenti za sakupljanje, čuvanje, obradu i prenošenje informacija.<ref>{{Cite web|url=http://wwwmatthes.in.tum.de/wikis/system-cartography/application-landscape|title=Definition of Application Landscape|date=Jan 21, 2009|publisher=Software Engineering for Business Information Systems (sebis)|archive-url=https://web.archive.org/web/20110305011857/http://wwwmatthes.in.tum.de/wikis/system-cartography/application-landscape|archive-date=5. 3. 2011|url-status=dead|access-date=14. 1. 2011}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Archibald|first=J.A.|date=maj 1975|title=Computer Science education for majors of other disciplines|journal=AFIPS Joint Computer Conferences|pages=903–906|quote=Computer science spreads out over several related disciplines, and shares with these disciplines certain sub-disciplines that traditionally have been located exclusively in the more conventional disciplines}}</ref>


Ova disciplina spaja poslovanje i [[Računarska nauka|računarske nauke]] koristeći teoretske temelje [[informacija]] i računanja kako bi proučavali različite poslovne modele i srodne [[Algoritam|algoritmičke]] procese u okviru računarske nauke.<ref>{{Cite journal|last=Hoganson|first=Ken|date=December 2001|title=Alternative curriculum models for integrating computer science and information systems analysis, recommendations, pitfalls, opportunities, accreditations, and trends|journal=Journal of Computing Sciences in Colleges|volume=17|issue=2|pages=313–325|issn=1937-4771|quote=Information Systems grew out of the need to bridge the gap between business management and computer science ...}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Davis|first=Timothy|last2=Geist|first2=Robert|last3=Matzko|first3=Sarah|last4=Westall|first4=James|date=March 2004|title=τ'εχνη: A First Step|journal=Technical Symposium on Computer Science Education|pages=125–129|isbn=1-58113-798-2|quote=In 1999, Clemson University established a (graduate) degree program that bridges the arts and the sciences... All students in the program are required to complete graduate level work in both the arts and computer science}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hoganson|first=Ken|date=December 2001|title=Alternative curriculum models for integrating computer science and information systems analysis, recommendations, pitfalls, opportunities, accreditations, and trends|journal=Journal of Computing Sciences in Colleges|volume=17|issue=2|pages=313–325|issn=1937-4771|quote=The field of information systems as a separate discipline is relatively new and is undergoing continuous change as technology evolves and the field matures}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Khazanchi|first=Deepak|last2=Bjorn Erik Munkvold|date=Summer 2000|title=Is information system a science? an inquiry into the nature of the information systems discipline|journal=ACM SIGMIS Database|volume=31|issue=3|pages=24–42|doi=10.1145/381823.381834|issn=0095-0033|quote=From this we have concluded that IS is a science, i.e., a scientific discipline in contrast to purportedly non-scientific fields}}</ref>
Ova disciplina spaja poslovanje i [[Računarska nauka|računarske nauke]] koristeći teoretske temelje [[informacija]] i računanja kako bi proučavali različite poslovne modele i srodne [[Algoritam|algoritmičke]] procese u okviru računarske nauke.<ref>{{Cite journal|last=Hoganson|first=Ken|date=decembar 2001|title=Alternative curriculum models for integrating computer science and information systems analysis, recommendations, pitfalls, opportunities, accreditations, and trends|journal=Journal of Computing Sciences in Colleges|volume=17|issue=2|pages=313–325|issn=1937-4771|quote=Information Systems grew out of the need to bridge the gap between business management and computer science ...}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Davis|first=Timothy|last2=Geist|first2=Robert|last3=Matzko|first3=Sarah|last4=Westall|first4=James|date=mart 2004|title=τ'εχνη: A First Step|journal=Technical Symposium on Computer Science Education|pages=125–129|isbn=1-58113-798-2|quote=In 1999, Clemson University established a (graduate) degree program that bridges the arts and the sciences... All students in the program are required to complete graduate level work in both the arts and computer science}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hoganson|first=Ken|date=decembar 2001|title=Alternative curriculum models for integrating computer science and information systems analysis, recommendations, pitfalls, opportunities, accreditations, and trends|journal=Journal of Computing Sciences in Colleges|volume=17|issue=2|pages=313–325|issn=1937-4771|quote=The field of information systems as a separate discipline is relatively new and is undergoing continuous change as technology evolves and the field matures}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Khazanchi|first=Deepak|last2=Bjorn Erik Munkvold|date=Summer 2000|title=Is information system a science? an inquiry into the nature of the information systems discipline|journal=ACM SIGMIS Database|volume=31|issue=3|pages=24–42|doi=10.1145/381823.381834|issn=0095-0033|quote=From this we have concluded that IS is a science, i.e., a scientific discipline in contrast to purportedly non-scientific fields}}</ref>


=== Informaciona tehnologija ===
=== Informaciona tehnologija ===
{{Glavni|Informaciona tehnologija}}
{{Glavni|Informaciona tehnologija}}
Informaciona tehnologija (IT) jest primjena [[Računar|računara]] i [[Telekomunikaciona oprema|telekomunikacijske opreme]] za pohranu, dohvaćanje, prenos i manipulaciju podacima, često u kontekstu poslovanja ili poduzetne aktivnosti.<ref>{{Cite web|url=http://foldoc.org/information+technology|title=Free on-line dictionary of computing (FOLDOC)|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130415234011/http://foldoc.org/Information+Technology|archivedate=15 April 2013|url-status=dead|accessdate=9 Feb 2013}}</ref> Izraz se uobičajeno koristi kao sinonim za računare i računarske mreže, ali obuhvaća i druge tehnologije distribucije informacija kao što su televizija i telefoni. Srodne industrije informacionoj tehnologiji su industrije [[Hardver|računarskog hardvera]], [[Softver|softvera]], [[Elektronika|elektronike]], [[Poluprovodnik|poluprovodnika]], [[Internet|interneta]], [[Telekomunikaciona oprema|telekomunikacijske opreme]], [[E-trgovina|e-trgovine]] i računarskih usluga.
Informaciona tehnologija (IT) jest primjena [[računar]]a i [[Telekomunikaciona oprema|telekomunikacijske opreme]] za pohranu, dohvaćanje, prenos i manipulaciju podacima, često u kontekstu poslovanja ili poduzetne aktivnosti.<ref>{{Cite web|url=http://foldoc.org/information+technology|title=Free on-line dictionary of computing (FOLDOC)|archive-url=https://web.archive.org/web/20130415234011/http://foldoc.org/Information+Technology|archive-date=15. 4. 2013|url-status=dead|access-date=9 Feb 2013}}</ref> Izraz se uobičajeno koristi kao sinonim za računare i računarske mreže, ali obuhvaća i druge tehnologije distribucije informacija kao što su televizija i telefoni. Srodne industrije informacionoj tehnologiji su industrije [[Hardver|računarskog hardvera]], [[softver]]a, [[Elektronika|elektronike]], [[poluprovodnik]]a, [[internet]]a, [[Telekomunikaciona oprema|telekomunikacijske opreme]], [[E-trgovina|e-trgovine]] i računarskih usluga.


==== Sistemska administracija ====
==== Sistemska administracija ====
{{Glavni|Sistemska administracija}}
{{Glavni|Sistemska administracija}}
Sistemski administrator je osoba zaposlena za održavanje i upravljanje računarskim sistemom ili mrežom. Dužnosti administratora sistema su opsežne i mogu se značajno razlikovati od jedne do druge organizacije. Sistemski administratori su obično zaduženi za instaliranje, podršku i održavanje [[Server (računarstvo)|servera]] ili drugih računarskih sistema, te planiraju lii odgovaraju na prekide u radu i druge probleme. Ostale dužnosti mogu uključivati [[Skripta (programiranje)|pisanje skripti]] ili osnovno programiranje, upravljanje projektima vezanim za računarske sisteme, nadgledanje ili obučavanje računarskih operatora ili savjetovanje za računarske probleme izvan znanja osoblja [[Tehnička podrška|tehničke podrške]].
Sistemski administrator je osoba zaposlena za održavanje i upravljanje računarskim sistemom ili mrežom. Dužnosti administratora sistema su opsežne i mogu se značajno razlikovati od jedne do druge organizacije. Sistemski administratori su obično zaduženi za instaliranje, podršku i održavanje [[server]]a ili drugih računarskih sistema, te planiraju lii odgovaraju na prekide u radu i druge probleme. Ostale dužnosti mogu uključivati [[Skripta (programiranje)|pisanje skripti]] ili osnovno programiranje, upravljanje projektima vezanim za računarske sisteme, nadgledanje ili obučavanje računarskih operatora ili savjetovanje za računarske probleme izvan znanja osoblja [[Tehnička podrška|tehničke podrške]].

== Istraživanje i nove tehnologije ==
[[DNK računarstvo]] i [[Kvantni računar|kvantno računarstvo]] područja su aktivnog istraživanja i hardvera i softvera. Potencijalna infrastruktura za buduće tehnologije uključuje DNK origami na fotolitografiji<ref>Ryan J. Kershner, Luisa D. Bozano, Christine M. Micheel, Albert M. Hung, Ann R. Fornof, Jennifer N. Cha, Charles T. Rettner, Marco Bersani, Jane Frommer, Paul W. K. Rothemund & Gregory M. Wallraff (16 August 2009) "Placement and orientation of individual DNA shapes on lithographically patterned surfaces" ''[[Nature Nanotechnology]]'' [http://www.nature.com/nnano/journal/vaop/ncurrent/suppinfo/nnano.2009.220_S1.html publication information], [http://www.nature.com/nnano/journal/vaop/ncurrent/extref/nnano.2009.220-s1.pdf supplementary information: DNA origami on photolithography] {{Doi|10.1038/nnano.2009.220}}</ref> i kvantne antene za prenos informacija između ionskih zamki.<ref>[https://www.sciencedaily.com/releases/2011/02/110223133444.htm M. Harlander, R. Lechner, M. Brownnutt, R. Blatt, W. Hänsel. Trapped-ion antennae for the transmission of quantum information. ''Nature'', 2011;] {{Doi|10.1038/nature09800}}</ref>

Uređaji na bazi optičkih vlakana koji se već koriste za prenos podataka na velikim udaljenostima, nalaze primjenu i podatkovnim centrima za visoko performansno računanje.<ref>[http://www.technologyreview.com/computing/25924/?a=f Tom Simonite, "Computing at the speed of light", ''Technology Review'' Wed., August 4, 2010] [[MIT]]</ref> IBM je stvorio [[integralno kolo]] s elektroničkom i optičkom obradom informacija u jednom čip nazvan "CMOS-integrisani nanofotonik" ili CINP (CMOS-integrated nanophotonics).<ref>[http://www.extremetech.com/computing/142881-ibm-creates-first-cheap-commercially-viable-silicon-nanophotonic-chip Sebastian Anthony (Dec 10,2012), "IBM creates first commercially viable silicon nanophotonic chip"], access-date=2012-12-10</ref>

Još jedna grana istraživanja je [[spintronika]]. Ta tehnologija možda bude u mogućnosti ponuditi računarsku snagu i pohranu bez stvaranja toplote.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6935638.stm Putting electronics in a spin]</ref> Neka istraživanja idu u pravcu hibridnih čipova koja bi mogla spojiti fotoniku i spintroniku.<ref>{{Cite web |url=https://www.spice.uni-mainz.de/files/2018/11/UFS_2018_Koopmans.pdf |title=Merging spintronics with photonics |access-date=2. 3. 2020 |archive-date=6. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190906155347/https://www.spice.uni-mainz.de/files/2018/11/UFS_2018_Koopmans.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.nature.com/articles/s41467-018-08062-4 Integrating all-optical switching with spintronics]</ref>

=== Računarstvo u oblaku ===
[[Računarstvo u oblaku]] omogućava korištenje računarskih resursa, poput server ili aplikacija. Obično se nudi kao usluga što ga čini primjerom [[Softver kao usluga|softvera kao usluge]], [[Platforma kao usluga|platforme kao usluge]] i [[Infrastruktura kao usluga|infrastrukture kao usluge]] ovisno o tome koja se funkcionalnost nudi. Ključne karakteristike uključuju pristup na zahtjev, široki pristup mreži i mogućnost brzog skaliranja resursa.<ref>{{Cite news|url=http://faculty.winthrop.edu/domanm/csci411/Handouts/NIST.pdf|title=The NIST Definition of Cloud Computing|last=|first=|date=septembar 2011|work=U.S. Department of Commerce|access-date=}}</ref>

=== Kvantno računarstvo ===
[[Kvantni računar|Kvantno računarstvo]] područje je istraživanja koje okuplja discipline računarske nauke, teoriju informacija i kvantnu fiziku. Ideja da je informacija osnovni dio fizike relativno je nova, ali čini se da postoji čvrsta veza između teorije informacija i kvantne mehanike.<ref>{{Cite journal|last=Steane|first=Andrew|date=1. 2. 1998|title=Quantum computing|journal=Reports on Progress in Physics|language=en|volume=61|issue=2|pages=117–173|arxiv=quant-ph/9708022|bibcode=1998RPPh...61..117S|doi=10.1088/0034-4885/61/2/002|issn=0034-4885}}</ref> Dok je tradicionalno računarstvo bazirano na binarnom sistemu jedinica i nula, kvantno računanje koristi [[Qubit|kubite]].

== Reference ==
== Reference ==
{{Refspisak|}}
{{Refspisak|}}

== Vanjski linkovi ==
* [[foldoc:|FOLDOC: Besplatni on-line rječnik računarstva]]

[[Kategorija:Računanje]]
[[Kategorija:Računanje]]

Trenutna verzija na dan 27 maj 2024 u 13:29

Računarstvo
Polja

Računarstvo (engleski: Computing) jest svaka aktivnost koja koristi računare za upravljanje, obradu i razmjenu informacija. Uključuje razvoj hardvera i softvera. Glavne računarstvene discipline su računarski inženjering, softverski inženjering, računarska nauka, informacijski sistemi i informacijska tehnologija.

Historija

[uredi | uredi izvor]
Diferencijalna mašina: računanje rješenja za polinomsku funkciju

Početak računarstva

[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Historija računarstva i Historija računarskog hardvera

Računarstvo je nastalo u 19. vijeku razmišljanjem Charlesa Babbagea, koji je zamislio mašinu koja bi uzimala podatke, obrađivala ih na neki način i prikazivala rezultate korisniku. Mašinu je zamislio kao mehanički stroj, iako računari danas ne rade na tom principu, postoji povezanost modernih računara s njegovim pionirskim idejama.

  • Binarni sistem – danas skoro svaki računar koristi binarni brojevni sistem, koji se sastoji samo od jedinica i nula, što je za računar jednostavno: 1 – ima struje, 0 – nema struje. Sistem koji ima deset cifara (0 – 9) zove se dekadni, a postoje pretpostavke da su Babilonci koristili heksadecimalni sistem (sistem od šesnaest cifara). Babbage je imao ideju korištenja bušenih kartica za svoj računar, a upravo to se i koristilo za pohranjivanje podataka dok se nije otkrilo magnetno zapisivanje.
  • Osnovna ideja – ulazno/izlazni sistem u kojem dajemo računaru da obradi podatke, kažemo mu na koji način da ih obradi, koje računar obradi i prikaže rezultate na nekom od izlaznih uređaja.

Prvi funkcionalni računar, u današnjem smislu, napravio je njemački izumitelj Konrad Zuse 1941. godine. Programski kod mašina je primala putem bušenih kartica i imala samo ograničenu mogućnost programiranja. Računar je radio pomoću električnih releja i imao je odvojenu radnu memoriju i ulazno/izlazni sistem. U to vrijeme računari su bili ogromni, veličine jedne prosječne kuće, te su se najčešće koristili za vojne svrhe. Za grafički prikaz hronologije računarstva pogledati: Hronologija historije računarstva.

Niz servera iz 2006.

Podjela po generacijama

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Historija računarskog hardvera § Generacije

Računari se po historijskom razvoju, također, dijele na generacije, shodno tehnološkom napretku. Svaku noviju generaciju obilježava bitno manje zauzimanje prostora i veća brzina izvršavanja, bolja pouzdanost i slično.

  • Prva generacija računara
1937. do 1958. - temeljna jedinica izrade računara je elektronska cijev.
  • Druga generacija računara
1959. do 1963. - temeljna jedinica izrade računara je tranzistor.
  • Treća generacija računara
1964. do 1971. - temeljna jedinica izrade računara je integrirani sklop.
  • Četvrta generacija računara
1971. do danas - temeljna jedinica izrade računara je procesor.
  • Peta generacija računara
Današnji i budući računari, zasnovani na vještačkoj inteligenciji (AI).

Pioniri računarstva

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Pioniri računarstva

Definicije

[uredi | uredi izvor]

Udruženje za računarske mašine (engleski: Association for Computing Machinery, skraćeno ACM) definiše pet pod disciplina računarstva:[1]

Računar

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Računar

Računar je mašina koja rukuje podacima po uputstvu skupa naredbi koji nazivamo računarski program. Program ima izvršnu formu koju računar koristi za izravno izvršavanje naredbi. Isti program u svom ljudski čitljivom izvornom kodu omogućuje programeru da napravi redoslijed koraka koji nazivamo algoritam.  

Izvršni proces obavlja naredbe u računarskom programu. Naredbe izražavaju računanja koje računar obavlja, koje potom pokreću niz radnji.  

Računarski softver i hardver

[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Softver i Hardver

Računarski softver jest skup računarskih programa i srodnih podataka koji pružaju naredbe računaru šta i kako treba da uradi određeni zadatak. Softver se odnosi na jedan ili više računarskih programa i podataka koji se čuvaju u pohrani računara za neke svrhe. Programski softver obavlja funkciju programa direktnim davanjem instrukcija za hardver računara ili služi kao ulaz za neki drugi dio softvera.

Aplikativni softver

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Aplikativni softver

Aplikativni softver jest računarski softver napravljen za obavljanje određenih zadataka. Primjeri uključuju poslovni softver, računovodstveni softver, uredske pakete, grafički softver i softvere za reproduciranje medija (kao što su slike, zvuk, filmovi). Aplikacije mogu doći u paketu sa računarom i njegovim sistemskim softverom ili se mogu dobaviti odvojeno.

Aplikativni softver nije isto što i sistemski softver, koji upravlja upravlja hardverskim mogućnostima računara i služi aplikativnom softveru.

Sistemski softver

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Sistemski softver

Sistemski softver jest računarski softver napravljen za upravljanje i kontrolu računarskog hardvera i za pružanje platforme za pokretanje aplikativnog softvera. Uključuje operativne sisteme, uslužni softver, upravljačke programe uređaja, prozorske sisteme i firmver. Razvojni alati kao što su kompajleri, linkeri i debuggeri[2] svrstavaju se u sistemski softver.

Računarska mreža

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Računarska mreža

Računarska mreža jest skup međusobno povezanih hardverskih uređaja i računara komunikacijskim kanalima koji omogućavaju razmjenu resursa i informacija.

Mreže se mogu podijeliti na više načina, kao što su vrsta medija korištena za prenos podataka, vrsta komunikacijskog protokola koji se koristi, veličina mreže, topologija i organizacijski opseg.

Komunikacijski protokoli određuju pravila i formate podataka za razmjenu informacija u računarskoj mreži i daju osnovu za mrežno programiranje. Poznati komunikacijski protokoli su Ethernet, hardverski standard koji je sveprisutan u lokalnim mrežama i Internet Protocol Suite koji određuje skup protokola za mrežno umrežavanje.

Umrežavanje računara ponekad se smatra poddisciplinama elektrotehnike, telekomunikacija, računarske nauke, informatičke tehnologije ili računarskog inženjerstva, jer se oslanja na teorijsku i praktičnu primjenu ovih disciplina.

Internet

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Internet

Internet je svjetski sistem međusobno povezanih računarskih mreža koji koriste standardni paket internetskih protokola (TCP/IP) za serviranje milijardi korisnika koji se sastoji od miliona privatnih, javnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža od lokalnog do svjetskog opsega, koje su povezane nizom elektronskih, bežičnih i optičkih mrežnih tehnologija. Internet sadrži veliku paletu informativnih resursa i usluga, poput međusobno povezanih hipertekst dokumenata na World Wide Webu i infrastrukture e-pošte.

Računarsko programiranje

[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Računarsko programiranje i Softverski inženjering

Programiranje računara je proces pisanja, testiranja, uklanjanja greški i održavanja izvornog koda i dokumentacije računarskih programa. Izvorni kod napisan je programskim jezikom, koji kao umjetni jezik je često restriktivan i zahtjevniji od prirodnih jezika, ali je lako razumljiv računaru. Svrha programiranja je ostvariti željeno ponašanje računara.

Računarski programer

[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Računarski programer i Softverski inženjer

Računarski programer ili koder je osoba koja piše računarski softver. Pojam računarski programer može se odnositi na stručnjaka za jedno područje računarskog programiranja ili na stručnjaka koji piše kod za mnoge vrste softvera. Izraz programer može se koristiti za označavanje softverskog programera, softverskog inženjera, računarskog naučnika ili softverskog analitičara. Obično ljudi u ovim profesijama[3] posjeduju i druge softverske inženjerske vještine, osim programiranja.

Računarska industrija

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Računarska industrija

Računarsku industriju čine sve firme koje su uključene u razvoj računarskog softvera, dizajn računarskog hardvera i infrastrukture računarskih mreža, proizvodnju računarskih komponenti i pružanje usluga informacione tehnologije, uključujući administraciju i održavanje sistema.

Softverska industrija

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Softverska industrija

Softverska industrija uključuje firme koje se bave razvojem, održavanjem i objavom softvera. Ova industrija također uključuje softverske usluge, kao što su obuka, dokumentacija i savjetovanje.

Poddiscipline računarstva

[uredi | uredi izvor]

Računarski inženjering

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Računarski inženjering

Računarski inženjering je disciplina koja objedinjuje nekoliko područja elektrotehnike i računarske nauke potrebnih za razvoj računarskog hardvera i softvera. Računarski inženjeri su obično obučeni u poljima elektronskog inženjerstva (ili elektrotehnike), dizajna softvera i hardversko-softverske integracije. Računarski inženjeri uključeni su u brojne hardverske i softverske aspekte računarstva, od dizajna pojedinačnih mikroprocesora, ličnih računara i superračunara.[4]

Softverski inženjering

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Softverski inženjering

Softverski inženjering je primjena sistematskog, discipliniranog, mjerljivog pristupa dizajnu, razvoju, radu i održavanju softvera, odnosno primjena inženjeringa na softver.[5] Razvoj softvera je dosta korišteniji i općenitiji pojam koji nužno ne uključuje inženjersku paradigmu. Prihvaćeni pojmovi softverskog inženjeringa kao inženjerske discipline navedeni su Software Engineering Body of Knowledge (SWEBOK) koji je postao međunarodno prihvaćen standard ISO/IEC TR 19759: 2015.[6]

Računarska nauka

[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Računarska nauka i Računarski naučnik

Računarska nauka jest naučni i praktični pristup računanju i njegovoj primjeni. Računarski naučnik se specijalizuje za teoriju računanja i dizajn računarskih sistema.[7]

Discipline nauke se dijele na praktične tehnike za njegovu primjenu i primjenu u računarskim sistemima i čisto teorijska područja. Neki, poput teorije kompleksnosti računanja, koji proučava osnovna svojstva računskih problema, vrlo su apstraktni, dok drugi, poput računarske grafike, naglašavaju aplikacije u stvarnom svijetu. Na primjer, teorija programskih jezika proučava pristupe opisu računanja, dok sama studija računarskog programiranja istražuje različite aspekte upotrebe programskih jezika i složenih sistema. Interakcija između čovjeka i računara fokusira se na izazove u korištenju računara i računanja koji će biti pristupačni i upotrebljivi ljudima.

Informacioni sistemi

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Informacioni sistemi

Informacioni sistemi su integrirani skup komponenti za sakupljanje, čuvanje, obradu i prenošenje informacija.[8][9]

Ova disciplina spaja poslovanje i računarske nauke koristeći teoretske temelje informacija i računanja kako bi proučavali različite poslovne modele i srodne algoritmičke procese u okviru računarske nauke.[10][11][12][13]

Informaciona tehnologija

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Informaciona tehnologija

Informaciona tehnologija (IT) jest primjena računara i telekomunikacijske opreme za pohranu, dohvaćanje, prenos i manipulaciju podacima, često u kontekstu poslovanja ili poduzetne aktivnosti.[14] Izraz se uobičajeno koristi kao sinonim za računare i računarske mreže, ali obuhvaća i druge tehnologije distribucije informacija kao što su televizija i telefoni. Srodne industrije informacionoj tehnologiji su industrije računarskog hardvera, softvera, elektronike, poluprovodnika, interneta, telekomunikacijske opreme, e-trgovine i računarskih usluga.

Sistemska administracija

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Sistemska administracija

Sistemski administrator je osoba zaposlena za održavanje i upravljanje računarskim sistemom ili mrežom. Dužnosti administratora sistema su opsežne i mogu se značajno razlikovati od jedne do druge organizacije. Sistemski administratori su obično zaduženi za instaliranje, podršku i održavanje servera ili drugih računarskih sistema, te planiraju lii odgovaraju na prekide u radu i druge probleme. Ostale dužnosti mogu uključivati pisanje skripti ili osnovno programiranje, upravljanje projektima vezanim za računarske sisteme, nadgledanje ili obučavanje računarskih operatora ili savjetovanje za računarske probleme izvan znanja osoblja tehničke podrške.

Istraživanje i nove tehnologije

[uredi | uredi izvor]

DNK računarstvo i kvantno računarstvo područja su aktivnog istraživanja i hardvera i softvera. Potencijalna infrastruktura za buduće tehnologije uključuje DNK origami na fotolitografiji[15] i kvantne antene za prenos informacija između ionskih zamki.[16]

Uređaji na bazi optičkih vlakana koji se već koriste za prenos podataka na velikim udaljenostima, nalaze primjenu i podatkovnim centrima za visoko performansno računanje.[17] IBM je stvorio integralno kolo s elektroničkom i optičkom obradom informacija u jednom čip nazvan "CMOS-integrisani nanofotonik" ili CINP (CMOS-integrated nanophotonics).[18]

Još jedna grana istraživanja je spintronika. Ta tehnologija možda bude u mogućnosti ponuditi računarsku snagu i pohranu bez stvaranja toplote.[19] Neka istraživanja idu u pravcu hibridnih čipova koja bi mogla spojiti fotoniku i spintroniku.[20][21]

Računarstvo u oblaku

[uredi | uredi izvor]

Računarstvo u oblaku omogućava korištenje računarskih resursa, poput server ili aplikacija. Obično se nudi kao usluga što ga čini primjerom softvera kao usluge, platforme kao usluge i infrastrukture kao usluge ovisno o tome koja se funkcionalnost nudi. Ključne karakteristike uključuju pristup na zahtjev, široki pristup mreži i mogućnost brzog skaliranja resursa.[22]

Kvantno računarstvo

[uredi | uredi izvor]

Kvantno računarstvo područje je istraživanja koje okuplja discipline računarske nauke, teoriju informacija i kvantnu fiziku. Ideja da je informacija osnovni dio fizike relativno je nova, ali čini se da postoji čvrsta veza između teorije informacija i kvantne mehanike.[23] Dok je tradicionalno računarstvo bazirano na binarnom sistemu jedinica i nula, kvantno računanje koristi kubite.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Curricula Recommendations". Association for Computing Machinery. 2005. Pristupljeno 30. 11. 2012.
  2. ^ Rouse, Margaret (mart 2019). "system software". WhatIs.com. TechTarget.
  3. ^ https://news.codecademy.com/5-skills-developers-need-beyond-writing-code/
  4. ^ Trinity College Dublin. "What is Computer System Engineering". Pristupljeno 21. 4. 2006., "Computer engineers need not only to understand how computer systems themselves work, but also how they integrate into the larger picture. Consider the car. A modern car contains many separate computer systems for controlling such things as the engine timing, the brakes and the air bags. To be able to design and implement such a car, the computer engineer needs a broad theoretical understanding of all these various subsystems & how they interact.
  5. ^ ACM (2006). "Computing Degrees & Careers". ACM. Arhivirano s originala, 17. 6. 2011. Pristupljeno 23. 11. 2010.
  6. ^ "Software Engineering -- Guide to the software engineering body of knowledge (SWEBOK)". International Organization for Standardization. ISO/IEC TR 19759:2015. Pristupljeno 21. 5. 2019.
  7. ^ "WordNet Search - 3.1". Wordnetweb.princeton.edu. Pristupljeno 14. 5. 2012.
  8. ^ "Definition of Application Landscape". Software Engineering for Business Information Systems (sebis). Jan 21, 2009. Arhivirano s originala, 5. 3. 2011. Pristupljeno 14. 1. 2011.
  9. ^ Archibald, J.A. (maj 1975). "Computer Science education for majors of other disciplines". AFIPS Joint Computer Conferences: 903–906. Computer science spreads out over several related disciplines, and shares with these disciplines certain sub-disciplines that traditionally have been located exclusively in the more conventional disciplines
  10. ^ Hoganson, Ken (decembar 2001). "Alternative curriculum models for integrating computer science and information systems analysis, recommendations, pitfalls, opportunities, accreditations, and trends". Journal of Computing Sciences in Colleges. 17 (2): 313–325. ISSN 1937-4771. Information Systems grew out of the need to bridge the gap between business management and computer science ...
  11. ^ Davis, Timothy; Geist, Robert; Matzko, Sarah; Westall, James (mart 2004). "τ'εχνη: A First Step". Technical Symposium on Computer Science Education: 125–129. ISBN 1-58113-798-2. In 1999, Clemson University established a (graduate) degree program that bridges the arts and the sciences... All students in the program are required to complete graduate level work in both the arts and computer science
  12. ^ Hoganson, Ken (decembar 2001). "Alternative curriculum models for integrating computer science and information systems analysis, recommendations, pitfalls, opportunities, accreditations, and trends". Journal of Computing Sciences in Colleges. 17 (2): 313–325. ISSN 1937-4771. The field of information systems as a separate discipline is relatively new and is undergoing continuous change as technology evolves and the field matures
  13. ^ Khazanchi, Deepak; Bjorn Erik Munkvold (Summer 2000). "Is information system a science? an inquiry into the nature of the information systems discipline". ACM SIGMIS Database. 31 (3): 24–42. doi:10.1145/381823.381834. ISSN 0095-0033. From this we have concluded that IS is a science, i.e., a scientific discipline in contrast to purportedly non-scientific fields
  14. ^ "Free on-line dictionary of computing (FOLDOC)". Arhivirano s originala, 15. 4. 2013. Pristupljeno 9 Feb 2013.
  15. ^ Ryan J. Kershner, Luisa D. Bozano, Christine M. Micheel, Albert M. Hung, Ann R. Fornof, Jennifer N. Cha, Charles T. Rettner, Marco Bersani, Jane Frommer, Paul W. K. Rothemund & Gregory M. Wallraff (16 August 2009) "Placement and orientation of individual DNA shapes on lithographically patterned surfaces" Nature Nanotechnology publication information, supplementary information: DNA origami on photolithography doi:10.1038/nnano.2009.220
  16. ^ M. Harlander, R. Lechner, M. Brownnutt, R. Blatt, W. Hänsel. Trapped-ion antennae for the transmission of quantum information. Nature, 2011; doi:10.1038/nature09800
  17. ^ Tom Simonite, "Computing at the speed of light", Technology Review Wed., August 4, 2010 MIT
  18. ^ Sebastian Anthony (Dec 10,2012), "IBM creates first commercially viable silicon nanophotonic chip", access-date=2012-12-10
  19. ^ Putting electronics in a spin
  20. ^ "Merging spintronics with photonics" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 6. 9. 2019. Pristupljeno 2. 3. 2020.
  21. ^ Integrating all-optical switching with spintronics
  22. ^ "The NIST Definition of Cloud Computing" (PDF). U.S. Department of Commerce. septembar 2011.
  23. ^ Steane, Andrew (1. 2. 1998). "Quantum computing". Reports on Progress in Physics (jezik: engleski). 61 (2): 117–173. arXiv:quant-ph/9708022. Bibcode:1998RPPh...61..117S. doi:10.1088/0034-4885/61/2/002. ISSN 0034-4885.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Računarstvo&oldid=3618166"