Razlika između verzija stranice "Korov"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m [[Slika: --> [[Datoteka: (uniformnost) |
→Uticaj: utjecaj |
||
| (Nije prikazana jedna međuverzija drugog korisnika) | |||
| Red 5: | Red 5: | ||
'''Korov''' ([[mađarski jezik|mađ.]] kóró) su sve biljne vrste koje nisu cilj uzgoja na nekoj uzgojnoj površini. |
'''Korov''' ([[mađarski jezik|mađ.]] kóró) su sve biljne vrste koje nisu cilj uzgoja na nekoj uzgojnoj površini. |
||
[[Datoteka:Agrostemma githago 120605.jpg|mini|lijevo|Kukolj ''(Agrostemma githago)'', korov koji se spominje u Bibliji.]] |
[[Datoteka:Agrostemma githago 120605.jpg|mini|lijevo|Kukolj ''(Agrostemma githago)'', korov koji se spominje u Bibliji.]] |
||
== Svojstva == |
== Svojstva == |
||
Korovi su najčešće biljke posebnih osobina. Mogu nicati u različitim tlima i [[klima]]tskim uslovima, donose plod više puta godišnje, [[sjeme]] im je klijavo dugi niz godina, razmnožavaju se sjemenom i/ili vegetativnim organima. Podzemni su im organi bogati su pričuvnim hranjivima pa odolijevaju nepogodama. Razvijaju [[otpornost]] na pojedine skupine [[herbicid]]a. |
Korovi su najčešće biljke posebnih osobina. Mogu nicati u različitim tlima i [[klima]]tskim uslovima, donose plod više puta godišnje, [[sjeme]] im je klijavo dugi niz godina, razmnožavaju se sjemenom i/ili vegetativnim organima. Podzemni su im organi bogati su pričuvnim hranjivima pa odolijevaju nepogodama. Razvijaju [[otpornost]] na pojedine skupine [[herbicid]]a. |
||
== |
== Utjecaj == |
||
Natječu se za [[prostor]], minerale, vodu i [[svjetlost]] s poljoprivrednim i drugim (željenim) biljnim vrstama i smanjuju im prirod. Otežavaju obradbu tla, njegu usjeva, žetvu, domaćini su biljnim bolestima i štetnicima, izazivaju alergije, dermatitis i trovanja kod ljudi, pojedine vrste parazitiraju na nekim kulturnim biljnim vrstama npr. viline kosice ''(Cuscutaceae)''. Borba protiv korova provodi se administrativno (sprječavanje unošenja i širenja novih korovnih vrsta), agrotehnički (sjetva čistoga sjemena, plodored i sl.), mehanički (okopavanje, drljanje, plijevljenje, ogrtanje i sl.), hemijski (primjenom selektivnih herbicida), biološki (primjenom živih mikro i makroorganizama koji parazitiraju na korovima, ili se njima hrane). |
Natječu se za [[prostor]], minerale, vodu i [[svjetlost]] s poljoprivrednim i drugim (željenim) biljnim vrstama i smanjuju im prirod. Otežavaju obradbu tla, njegu usjeva, žetvu, domaćini su biljnim bolestima i štetnicima, izazivaju alergije, dermatitis i trovanja kod ljudi, pojedine vrste parazitiraju na nekim kulturnim biljnim vrstama npr. viline kosice ''(Cuscutaceae)''. Borba protiv korova provodi se administrativno (sprječavanje unošenja i širenja novih korovnih vrsta), agrotehnički (sjetva čistoga sjemena, plodored i sl.), mehanički (okopavanje, drljanje, plijevljenje, ogrtanje i sl.), hemijski (primjenom selektivnih herbicida), biološki (primjenom živih mikro i makroorganizama koji parazitiraju na korovima, ili se njima hrane). |
||
Korov može biti svaka biljna vrsta, a svjetskoj poljoprivredi ekonomsku štetu nanosi samo oko 250 različitih vrsta. |
Korov može biti svaka biljna vrsta, a svjetskoj poljoprivredi ekonomsku štetu nanosi samo oko 250 različitih vrsta. |
||
== Vrste == |
== Vrste == |
||
Česti su najčešći višegodišnji korovi: [[pirika]] ''(Agropyron repens)'', [[slak]] ''(Convolvulus arvensis)'', divlji [[sirak]] ''(Sorghum halepense)'', [[maslačak]] ''(Taraxacum officinale)'', [[troskot]] ''(Cynodon dactylon)'', a jednogodišnji: [[štir]] ''(Amaranthus retroflexus)'', [[loboda]] ''(Chenopodium album)'', dvornik ''(Polygonum persicaria)'', [[ambrozija]] ''(Ambrosia artemisiifolia)'', muhar zeleni i sinji ''(Setaria viridis'' i ''Setaria glauca)'', koštan ''(Echinochloa crus-galli)'', svračica ''(Digitaria sanguinalis)'', slakoperka ''(Apera spica-venti)''.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004., ISBN |
Česti su najčešći višegodišnji korovi: [[pirika]] ''(Agropyron repens)'', [[slak]] ''(Convolvulus arvensis)'', divlji [[sirak]] ''(Sorghum halepense)'', [[maslačak]] ''(Taraxacum officinale)'', [[troskot]] ''(Cynodon dactylon)'', a jednogodišnji: [[štir]] ''(Amaranthus retroflexus)'', [[loboda]] ''(Chenopodium album)'', dvornik ''(Polygonum persicaria)'', [[ambrozija]] ''(Ambrosia artemisiifolia)'', muhar zeleni i sinji ''(Setaria viridis'' i ''Setaria glauca)'', koštan ''(Echinochloa crus-galli)'', svračica ''(Digitaria sanguinalis)'', slakoperka ''(Apera spica-venti)''.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004., {{ISBN|953-6036-36-3}}</ref>. |
||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
* [[Gigantski svinjski korov]] |
* [[Gigantski svinjski korov]] |
||
| Red 23: | Red 23: | ||
== Reference == |
== Reference == |
||
<references/> |
<references/> |
||
{{Commonscat|Weeds (plants)}} |
{{Commonscat|Weeds (plants)}} |
||
Trenutna verzija na dan 2 januar 2024 u 20:41
Korov (mađ. kóró) su sve biljne vrste koje nisu cilj uzgoja na nekoj uzgojnoj površini.
Svojstva
[uredi | uredi izvor]Korovi su najčešće biljke posebnih osobina. Mogu nicati u različitim tlima i klimatskim uslovima, donose plod više puta godišnje, sjeme im je klijavo dugi niz godina, razmnožavaju se sjemenom i/ili vegetativnim organima. Podzemni su im organi bogati su pričuvnim hranjivima pa odolijevaju nepogodama. Razvijaju otpornost na pojedine skupine herbicida.
Utjecaj
[uredi | uredi izvor]Natječu se za prostor, minerale, vodu i svjetlost s poljoprivrednim i drugim (željenim) biljnim vrstama i smanjuju im prirod. Otežavaju obradbu tla, njegu usjeva, žetvu, domaćini su biljnim bolestima i štetnicima, izazivaju alergije, dermatitis i trovanja kod ljudi, pojedine vrste parazitiraju na nekim kulturnim biljnim vrstama npr. viline kosice (Cuscutaceae). Borba protiv korova provodi se administrativno (sprječavanje unošenja i širenja novih korovnih vrsta), agrotehnički (sjetva čistoga sjemena, plodored i sl.), mehanički (okopavanje, drljanje, plijevljenje, ogrtanje i sl.), hemijski (primjenom selektivnih herbicida), biološki (primjenom živih mikro i makroorganizama koji parazitiraju na korovima, ili se njima hrane).
Korov može biti svaka biljna vrsta, a svjetskoj poljoprivredi ekonomsku štetu nanosi samo oko 250 različitih vrsta.
Vrste
[uredi | uredi izvor]Česti su najčešći višegodišnji korovi: pirika (Agropyron repens), slak (Convolvulus arvensis), divlji sirak (Sorghum halepense), maslačak (Taraxacum officinale), troskot (Cynodon dactylon), a jednogodišnji: štir (Amaranthus retroflexus), loboda (Chenopodium album), dvornik (Polygonum persicaria), ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), muhar zeleni i sinji (Setaria viridis i Setaria glauca), koštan (Echinochloa crus-galli), svračica (Digitaria sanguinalis), slakoperka (Apera spica-venti).[1].
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004., ISBN 953-6036-36-3
