Razlika između verzija stranice "Korov"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Bot dodaje: hr:Korov |
→Uticaj: utjecaj |
||
(Nije prikazana 9 međuverzija 5 korisnika) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
[[ |
[[Datoteka:echinochloa_crus-galli_2006.08.27_15.00.29-p8270054.jpg|desno|mini|Koštan ''(Echinochloa crus-galli)'']] |
||
[[ |
[[Datoteka:Elymus.repens.jpg|desno|mini|Pirika ''(Agropyron repens)'']] |
||
[[ |
[[Datoteka:Convolvulus arvensis.jpg|desno|mini|Slak ''(Convolvulus arvensis)'']] |
||
[[ |
[[Datoteka:Amaranthus_retroflexus_full1.jpg|desno|mini|Štir ''(Amaranthus retroflexus)'']] |
||
'''Korov''' ([[mađarski jezik|mađ.]] kóró) su sve biljne vrste koje nisu cilj uzgoja na nekoj uzgojnoj površini. |
'''Korov''' ([[mađarski jezik|mađ.]] kóró) su sve biljne vrste koje nisu cilj uzgoja na nekoj uzgojnoj površini. |
||
[[ |
[[Datoteka:Agrostemma githago 120605.jpg|mini|lijevo|Kukolj ''(Agrostemma githago)'', korov koji se spominje u Bibliji.]] |
||
== Svojstva == |
== Svojstva == |
||
Korovi su najčešće biljke posebnih osobina. Mogu nicati u različitim tlima i [[klima]]tskim uslovima, donose plod više puta godišnje, [[sjeme]] im je klijavo dugi niz godina, razmnožavaju se sjemenom i/ili vegetativnim organima. Podzemni su im organi bogati su pričuvnim hranjivima pa odolijevaju nepogodama. Razvijaju [[otpornost]] na pojedine skupine [[herbicid]]a. |
Korovi su najčešće biljke posebnih osobina. Mogu nicati u različitim tlima i [[klima]]tskim uslovima, donose plod više puta godišnje, [[sjeme]] im je klijavo dugi niz godina, razmnožavaju se sjemenom i/ili vegetativnim organima. Podzemni su im organi bogati su pričuvnim hranjivima pa odolijevaju nepogodama. Razvijaju [[otpornost]] na pojedine skupine [[herbicid]]a. |
||
== |
== Utjecaj == |
||
Natječu se za [[prostor]], minerale, vodu i [[svjetlost]] s poljoprivrednim i drugim (željenim) biljnim vrstama i smanjuju im prirod. Otežavaju obradbu tla, njegu usjeva, žetvu, domaćini su biljnim bolestima i štetnicima, izazivaju alergije, dermatitis i trovanja kod ljudi, pojedine vrste parazitiraju na nekim kulturnim biljnim vrstama npr. viline kosice ''(Cuscutaceae)''. Borba protiv korova provodi se administrativno (sprječavanje unošenja i širenja novih korovnih vrsta), agrotehnički (sjetva čistoga sjemena, plodored i sl.), mehanički (okopavanje, drljanje, plijevljenje, ogrtanje i sl.), hemijski (primjenom selektivnih herbicida), biološki (primjenom živih mikro i makroorganizama koji parazitiraju na korovima, ili se njima hrane). |
Natječu se za [[prostor]], minerale, vodu i [[svjetlost]] s poljoprivrednim i drugim (željenim) biljnim vrstama i smanjuju im prirod. Otežavaju obradbu tla, njegu usjeva, žetvu, domaćini su biljnim bolestima i štetnicima, izazivaju alergije, dermatitis i trovanja kod ljudi, pojedine vrste parazitiraju na nekim kulturnim biljnim vrstama npr. viline kosice ''(Cuscutaceae)''. Borba protiv korova provodi se administrativno (sprječavanje unošenja i širenja novih korovnih vrsta), agrotehnički (sjetva čistoga sjemena, plodored i sl.), mehanički (okopavanje, drljanje, plijevljenje, ogrtanje i sl.), hemijski (primjenom selektivnih herbicida), biološki (primjenom živih mikro i makroorganizama koji parazitiraju na korovima, ili se njima hrane). |
||
Korov može biti svaka biljna vrsta, a svjetskoj poljoprivredi ekonomsku štetu nanosi samo oko 250 različitih vrsta. |
Korov može biti svaka biljna vrsta, a svjetskoj poljoprivredi ekonomsku štetu nanosi samo oko 250 različitih vrsta. |
||
== Vrste == |
== Vrste == |
||
Česti su najčešći višegodišnji korovi: [[pirika]] ''(Agropyron repens)'', [[slak]] ''(Convolvulus arvensis)'', divlji [[sirak]] ''(Sorghum halepense)'', [[maslačak]] ''(Taraxacum officinale)'', [[troskot]] ''(Cynodon dactylon)'', a jednogodišnji: [[štir]] ''(Amaranthus retroflexus)'', [[loboda]] ''(Chenopodium album)'', dvornik ''(Polygonum persicaria)'', [[ambrozija]] ''(Ambrosia artemisiifolia)'', muhar zeleni i sinji ''(Setaria viridis'' i ''Setaria glauca)'', koštan ''(Echinochloa crus-galli)'', svračica ''(Digitaria sanguinalis)'', slakoperka ''(Apera spica-venti)''.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004., ISBN |
Česti su najčešći višegodišnji korovi: [[pirika]] ''(Agropyron repens)'', [[slak]] ''(Convolvulus arvensis)'', divlji [[sirak]] ''(Sorghum halepense)'', [[maslačak]] ''(Taraxacum officinale)'', [[troskot]] ''(Cynodon dactylon)'', a jednogodišnji: [[štir]] ''(Amaranthus retroflexus)'', [[loboda]] ''(Chenopodium album)'', dvornik ''(Polygonum persicaria)'', [[ambrozija]] ''(Ambrosia artemisiifolia)'', muhar zeleni i sinji ''(Setaria viridis'' i ''Setaria glauca)'', koštan ''(Echinochloa crus-galli)'', svračica ''(Digitaria sanguinalis)'', slakoperka ''(Apera spica-venti)''.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004., {{ISBN|953-6036-36-3}}</ref>. |
||
== Također |
== Također pogledajte == |
||
* [[Gigantski svinjski korov]] |
* [[Gigantski svinjski korov]] |
||
* [[Svinjski korov]] |
* [[Svinjski korov]] |
||
* [[Ambrozija]] |
* [[Ambrozija]] |
||
== |
== Reference == |
||
<references/> |
<references/> |
||
{{Commonscat|Weeds (plants)}} |
|||
[[Kategorija:Botanika]] |
[[Kategorija:Botanika]] |
||
[[Kategorija:Poljoprivreda]] |
[[Kategorija:Poljoprivreda]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[af:Onkruid]] |
|||
[[ar:حشيشة]] |
|||
[[az:Alaq]] |
|||
[[bg:Плевел]] |
|||
[[ca:Herba adventícia]] |
|||
[[cs:Plevel]] |
|||
[[da:Ukrudt]] |
|||
[[de:Unkraut]] |
|||
[[en:Weed]] |
|||
[[eo:Trudherbo]] |
|||
[[es:Maleza]] |
|||
[[et:Umbrohi]] |
|||
[[eu:Sastraka]] |
|||
[[fa:علف هرز]] |
|||
[[fi:Rikkakasvi]] |
|||
[[fr:Adventice]] |
|||
[[gl:Mala herba]] |
|||
[[gn:Javorái]] |
|||
[[he:עשבים שוטים]] |
|||
[[hi:खरपतवार]] |
|||
[[hr:Korov]] |
|||
[[hu:Gyom]] |
|||
[[id:Gulma]] |
|||
[[io:Herbacho]] |
|||
[[it:Piante infestanti]] |
|||
[[ja:雑草]] |
|||
[[jv:Gulma]] |
|||
[[ka:სარეველა მცენარეები]] |
|||
[[ko:잡초]] |
|||
[[lt:Piktžolė]] |
|||
[[mk:Плевел]] |
|||
[[ml:കള]] |
|||
[[ms:Rumpai]] |
|||
[[nds:Unkruut]] |
|||
[[nds-nl:Krödde (plaanten)]] |
|||
[[nl:Onkruid]] |
|||
[[nn:Ugras]] |
|||
[[no:Ugress]] |
|||
[[pl:Chwast]] |
|||
[[pt:Erva daninha]] |
|||
[[ru:Сорные растения]] |
|||
[[scn:Fratta]] |
|||
[[simple:Weed]] |
|||
[[sr:Коров]] |
|||
[[sv:Ogräs]] |
|||
[[ta:களை]] |
|||
[[te:కలుపు మొక్క]] |
|||
[[th:วัชพืช]] |
|||
[[udm:Жаг турынъёс]] |
|||
[[uk:Бур'ян]] |
|||
[[wa:Crouwå]] |
|||
[[wuu:草]] |
|||
[[yi:אומקרויט]] |
|||
[[zea:Vuulte]] |
|||
[[zh:野草]] |
Trenutna verzija na dan 2 januar 2024 u 20:41
Korov (mađ. kóró) su sve biljne vrste koje nisu cilj uzgoja na nekoj uzgojnoj površini.
Svojstva
[uredi | uredi izvor]Korovi su najčešće biljke posebnih osobina. Mogu nicati u različitim tlima i klimatskim uslovima, donose plod više puta godišnje, sjeme im je klijavo dugi niz godina, razmnožavaju se sjemenom i/ili vegetativnim organima. Podzemni su im organi bogati su pričuvnim hranjivima pa odolijevaju nepogodama. Razvijaju otpornost na pojedine skupine herbicida.
Utjecaj
[uredi | uredi izvor]Natječu se za prostor, minerale, vodu i svjetlost s poljoprivrednim i drugim (željenim) biljnim vrstama i smanjuju im prirod. Otežavaju obradbu tla, njegu usjeva, žetvu, domaćini su biljnim bolestima i štetnicima, izazivaju alergije, dermatitis i trovanja kod ljudi, pojedine vrste parazitiraju na nekim kulturnim biljnim vrstama npr. viline kosice (Cuscutaceae). Borba protiv korova provodi se administrativno (sprječavanje unošenja i širenja novih korovnih vrsta), agrotehnički (sjetva čistoga sjemena, plodored i sl.), mehanički (okopavanje, drljanje, plijevljenje, ogrtanje i sl.), hemijski (primjenom selektivnih herbicida), biološki (primjenom živih mikro i makroorganizama koji parazitiraju na korovima, ili se njima hrane).
Korov može biti svaka biljna vrsta, a svjetskoj poljoprivredi ekonomsku štetu nanosi samo oko 250 različitih vrsta.
Vrste
[uredi | uredi izvor]Česti su najčešći višegodišnji korovi: pirika (Agropyron repens), slak (Convolvulus arvensis), divlji sirak (Sorghum halepense), maslačak (Taraxacum officinale), troskot (Cynodon dactylon), a jednogodišnji: štir (Amaranthus retroflexus), loboda (Chenopodium album), dvornik (Polygonum persicaria), ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), muhar zeleni i sinji (Setaria viridis i Setaria glauca), koštan (Echinochloa crus-galli), svračica (Digitaria sanguinalis), slakoperka (Apera spica-venti).[1].
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004., ISBN 953-6036-36-3