Fedar (basnopisac)

Fedar (oko 15. godine p. n. e.,Makedonija ili Trakija— 50. godine n.e., Antički Rim) je bio rimski pisac basni i prevodilac Ezopa iz prvog stoljeća naše ere.

Fedar je bio rob doveden u Rim gdje je dospio u porodicu rimskog imperatora Augusta. August mu je dao slobodu i mogućnost da se obrazuje. Pripisuje mu se 97 basni napisanih na latinskom jeziku, u jambskim stihovima, sabranih u pet knjiga. Ove knjige nose zajednički naslov Phaedri Aug. Liberti Fabulae Aesopiae. Iz samog naslova njegovoga djela se da zaključiti da je pripadao imperatoru Augustu. U vrijeme vladavine imperatora Tiberija, Augustovog nasljednika, Fedar je bio pao u nemilost Sejanusa, zapovjednika Tiberijeve pretorijanske garde. Svoju treću knjigu basni Fedar nije mogao publikovati u Rimu sve do Sejanusove smrti. U prologu svoje prve knjige basni Fedar ističe da su sve basne u knjizi u stvari Ezopove, prevedene na latinski jezik i rimovane. Prolog druge knjige ne spominje Ezopa, prolog treće knjige ističe da je Fedaru uzor Ezop, a prolog pete knjige kaže da Fedar koristi Ezopovo ime kako bi preporučio svoje basne čitaocima. Četvrta knjiga nema prologa.

Mnoge od njegovih basni nisu Ezopove jer se odnose na događaje koji su nastali poslije Ezopove smrti. Njegov pjesnički izraz je jasan i koncizan, a latinski jezik Augustovog vremena čist i pravilan. Kad god bi se udaljavao od grčkog originala, Fedar je uvijek imao posla sa cenzurom.

Za života Fedar nije imao nikakve materijalne koristi od knjiga basni koje je objavio. Ostao je upamćen u starorimskoj književnosti kao pisac koji je uveo basne kao poseban književni pravac. Datum i uzrok njegove smrti su ostali nepoznati i predmet su nagađanja.

Svih pet knjiga Fedarovih basni su prvi put štampane 1596. na osnovu rukopisa za koga se vjeruje da potiče iz 10. vijeka. Jedna zbirka od 32 basne, pod naslovom Epitome Fabulorum, koje se pripisuju Fedaru je štampana 1809. godine u Napulju. Zbirku je štampao izvjesni Kasiti a na osnovu rukopisa nadbiskupa Manfredonije Perotija iz 15. vijeka. Štampane basne su publikacija jednog ranijeg rukopisnog izdanja koji je opet prepis nekog ranijeg rukopisa i smatra se da te basne ipak ne pripadaju Fedaru, iako su rimskog porijekla. Početkom osamnaestog stoljeća je u Parmi otkriven rukopis Fedarovih basni koji sadrži 64 basne od kojih njih 30 nisu bile poznate do tada. Drugi rukopis Fedarovih basni je bio nađen u Vatikanu i štampan 1831. godine.

Izvori

• Sir William Smith: A Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology: Oarses-Zygia J. Murray, 1876 p. 231
• Phaedrus ROMAN FABULIST, Encyclopaedia Britannica
• Champlin, Edward. “Phaedrus the Fabulous.” The Journal of Roman Studies 95, 2005, pp. 97–123 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. avgust 2017).
• ЭSBE/Fedr, basnopisec

Spoljašnje veze

• The Project Gutenberg EBook of The Fables of Phædrus, by Phaedrus