Maraton
Maraton je trka na 42.195 m (26 milja i 385 jardi).
Ime „maraton“ dolazi od legende o Filipidesu, grčkom vojniku, koji je, prema legendi, trčao od grada Maratona do Atine da javi da su Persijanci poraženi u Maratonskoj bici, a odmah potom izdahnuo. Ne postoje dokazi da se takav događaj stvarno odigrao: prema grčkom istoričaru iz 5. veka pre naše ere, Herodotu, Filipides je u stvari trčao od Atine do Sparte.[1] Legendu da je trčao od Maratona do Atine zapisali kasniji autori, i ona se pojavljuje u Plutarhovoj knjizi O Slavi Atine u prvom veku nove ere. Međunarodni olimpijski komitet procenjuje razdaljinu od Maratonskog bojišta do Atine na 34,5 km.
Dužina
[uredi | uredi izvor]Godina | Dužina km |
---|---|
1896. | 40 |
1900. | 40,26 |
1904. | 40 |
1906. | 41,86 |
1908. | 42,195 |
1912. | 40,2 |
1920. | 42,75 |
Od 1924. | 42,195 |
Dužina maratona u početku nije bila standardizovana, važno je bilo samo da se svi atletičari takmiče na istoj stazi. Tačna dužina olimpijskog maratona je varirala u zavisnosti od rute koja je određivana za svako takmičenje. Prva i treća maratonska trka su bile u dužini od 40 km (25 mi).
Godine 1908, olimpijski maraton u Londonu je trebalo da startuje kod Vindzorskog dvorca, a da se završi na olimpijskom stadionu, ali su organizatori trke odlučili da se trka završi ispred kraljevske lože (Royal Box). Ovo je stazu učinilo dugom 42,195 km. Na 6 olimpijskih igara između 1900. i 1920, bilo je 6 različitih dužina, uključujući i 2 nove dužine posle Britanskih igara 1908.
Fiksnu dužinu od 42,195 km je 1921. godine usvojila Međunarodna amaterska atletska federacija (IAAF) kao zvaničnu dužinu maratona.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Ideja organizovanja trke je potekla od Mišela Breala (Michel Bréal), čija je želja bila da se maraton uvrsti u program prvih modernih Olimpijskih igara, održanih 1896. u Atini. Ovu ideju su snažno podržali Pjer de Kuberten, osnivač modernih Olimpijskih igara, kao i Grci. Grci su organizovali kvalifikacionu trku za olimpijski maraton, i na ovom prvom maratonu je pobedio Harilaos Vasilakos (Charilaos Vasilakos) sa vremenom od 3 sata i 18 minuta. Spiridon „Spiros“ Luis je stigao peti na kvalifikacijama, ali je na olimpijadi pobedio sa vremenom od 2 sata, 58 minuta i 50 sekundi, iako je usput zastao da popije čašu vina u lokalnoj krčmi.[2]
Olimpijske tradicije
[uredi | uredi izvor]Od osnivanja modernih Olimpijskih igara, tradicija je da je muški olimpijski maraton poslednje takmičenje u atletskom kalendaru, sa finišem na olimpijskom stadionu, često samo par sati pre ceremonije zatvaranja igara.
Ova tradicija je osnažena mnogo starijom tradicijom na Letnjim olimpijskim igrama 2004, kada se davno uspostavljena ruta od Maratona do Atine završila na Olimpijskom stadionu Spiridon Luis gde su se održavale Letnje olimpijske igre 1896.
Trčanje maratona
[uredi | uredi izvor]Takmičenje u maratonu se često smatra nadljudskim naporom, ali mnogi treneri veruju da je moguće za svakoga ko je voljan da uloži vreme i trud. Mnogi ljudi koji završe maraton deo ili celu stazu prehodaju.
Glikogen i „zid“
[uredi | uredi izvor]Ugljeni hidrati koje čovek pojede se u jetri i mišićima pretvaraju u glikogen, koji se skladišti. Glikogen brzo sagoreva i snabdeva brzom energijom. Trkači mogu da uskladište oko 2.000 kcal u glikogenu u telu, što je dovoljno za oko 32 km trčanja. Mnogi trkači kažu da posle ove tačke trčanje postaje znatno napornije. Kako se rezerve glikogena troše, telo mora da sagoreva uskladištene masti da bi obezbedilo energiju, a masti ne sagorevaju toliko efikasno. Kada se ovo dogodi, trkač oseća dramatičan zamor. Ovaj fenomen se naziva „udaranjem u zid“. Po mnogim trenerima, cilj treniranja za maraton je da se maksimizuje ograničena količina raspoloživog glikogena, da zamor kad se „udari u zid“ ne bi bio toliko dramatičan.
Trening
[uredi | uredi izvor]Za većinu trkača, maraton je najduža trka koju su ikada preduzeli. Mnogi treneri veruju da je najvažniji element u treniranju za maraton trčanje na duže staze. Obično rekreacioni trkači pokušavaju da dostignu maksimum za maraton. Iskusniji maratonci nekad trče na duže staze, i pretrčavaju više kilometara nedeljno.
Dobar program treniranja traje pet ili šest meseci, sa postepenim povećavanjem dužine svake dve nedelje.
Tokom treninga za maraton, važno je dati telu dovoljno vremena za oporavak. Ako oseti zamor ili bol, trkač bi trebalo da se odmori nekoliko dana da dozvoli telu da se oporavi.
Pre trke
[uredi | uredi izvor]Tokom poslednjih dve ili tri nedelje pre maratona, trkači obično redukuju svoj nedeljni trening (obično za oko 50—75% od najveće kilometraže) a poslednjih nekoliko dana se potpuno odmaraju da bi omogućili telu da se oporavi za veći napor. Mnogi maratonci povećavaju unos ugljenih hidrata u nedelji koja prethodi maratonu, da bi omogućili telu da napravi veće zalihe glikogena. Ova faza treninga se takođe naziva naoštravanjem.
Neposredno pre trke, mnogi trkači se uzdržavaju od konzumiranja čvrste hrane, da bi izbegli probleme sa varenjem. Takođe vode računa da budu dobro hidratisani i da uriniraju i obave veliku nuždu pre trke. Mnoge staze imaju portabl toalete, ali redovi mogu biti dugački, posebno na većim maratonima. Lagano istezanje pre trke čini da mišići budu savitljiviji.
Za vreme trke
[uredi | uredi izvor]Treneri savetuju da se za vreme maratona održava jednak tempo ako je moguće. Voda i lagani sportski napici kao što je Gatorejd koji su dostupni tokom trke bi trebalo da se redovno konzumiraju. Gelovi na bazi ugljenih hidrata poput PauerGela su takođe dobar način da se stekne više energije, ali oni bi trebalo da se razrede u vodi kad se konzumiraju; u suprotnom mogu da dovedu do mučnine i povraćanja.
Obično postoji maksimum dozvoljenog vremena od oko šest sati, posle čega se staza zatvara, mada neki veći maratoni drže stazu otvorenom značajno duže. Za one kojima je trčanje samo hobi, vremena ispod četiri sata se mogu smatrati dobrim. Zacrtavanje ciljnog vremena olakšava održavanje ravnomernog tempa.
Posle maratona
[uredi | uredi izvor]Normalno je da se posle maratona osećaju bolovi u mišićima. Većini trkača treba oko nedelju dana da se oporave od maratona.
Svetski rekordi i „najbolji na svetu“
[uredi | uredi izvor]Svetski rekordi nisu zvanično priznati od strane IAAF-a do 1. januara, 2004; pre toga najbolja vremena na maratonima su nazivana 'najboljim na svetu'. Staze moraju odgovarati standardima IAAF-a da bi rekordi bili priznati. Ipak maratonske trke se umnogome razlikuju u uzbrdicama i nizbrdicama, stazama i podlozi, što egzaktna upoređivanja čini nemogućim. Najbrža vremena se uglavnom postižu na ravnim stazama blizu nivoa mora, za vreme dobrih vremenskih uslova i uz pomoć podizača tempa.
Prvi priznati svetski rekord za muškarce je 2 sata 4 minuta i 55 sekundi, a postavio ga je Pol Tergat na Berlinskom maratonu, 28. septembra, 2003. (ratifikovan kao svetski rekord od strane IAAF 1. januara 2004.), što je napredak od 20 minuta i 44 sekunde od 1947. godine.
Trenutni rekord kod muškaraca je 2:00:35 a postavio ga je Kelvin Kiptum iz Kenije 8. oktobra 2023. u Čikagu. Kod žena rekord drži Tigist Asefa iz Etiopije sa rezultatom 2:11:53, kojeg je istračala u Berlinu, 24. septembra 2023.
Lista najboljih rezultata u maratonu za muškarce
[uredi | uredi izvor]Ovo je lista 10 najbržih maratonaca svih vremena, sa stanjem na dan 13. novembar 2023. godine.[3]
(Napomena: neki atletičari su više puta trčali vreme iz 10 najboljih svih vremena. Prikazan je samo najbolji rezultat svakog maratonca).
Lista najboljih rezultata u maratonu za žene
[uredi | uredi izvor]Ovo je lista 10 najbržih maratonki svih vremena, sa stanjem na dan 13. novembar 2023. godine.[4]
Plasman | Rezultat | Ime | Dat. rođ. | Država | Mesto | Datum |
---|---|---|---|---|---|---|
1. | 2:11:53 | Tigist Asefa | 3. decembar 1996. | Etiopija | Berlin, Nemačka | 24. septembar 2023. |
2. | 2:13:44 | Sifan Hasan | 1. januar 1993. | Holandija | Čikago, SAD | 8. oktobar 2023. |
3. | 2:14:04 | Brigit Kosgei | 20. februar 1994. | Kenija | Čikago, SAD | 13. oktobar 2019. |
4. | 2:14:18 | Rut Čepngetič | 8. avgust 1994. | Kenija | Čikago, SAD | 9. septembar 2022. |
5. | 2:14:58 | Amane Beriso | 13. oktobar 1991. | Etiopija | Valensija, Španija | 4. decembar 2022. |
6. | 2:15:25 | Pola Redklif | 17. decembar 1973. | Ujedinjeno Kraljevstvo | London, Ujedinjeno Kraljevstvo | 13. april 2003. |
7. | 2:16:28 | Rozmari Vandžiru | 9. decembar 1994. | Kenija | Tokio, Japan | 5. mart 2023. |
8. | 2:16:49 | Letesenbet Gidej | 20. mart 1998. | Etiopija | Valensija, Španija | 4. decembar 2022. |
9. | 2:16:56 | Tsehaj Gemeču | 12. decembar 1998. | Etiopija | Tokio, Japan | 5. mart 2023. |
10. | 2:17:01 | Meri Keitani | 18. januar 1982. | Kenija | London, Ujedinjeno Kraljevstvo | 23. april 2017. |
Rekordi — muškarci
[uredi | uredi izvor](stanje 13. novembar 2023)
Rezultat | Ime | God. rođ | Država | Mesto | Datum | |
---|---|---|---|---|---|---|
SR | 2:00:35 | Kelvin Kiptum | 2. decembar 1999. | Kenija | Čikago, SAD | 8. oktobar 2023. |
ER | 2:03:36 | Bašir Abdi | 10. februar 1989. | Belgija | Roterdam, Holandija | 16. april 2023. |
SAR | 2:05:36 | Kameron Levins | 28. mart 1989. | Kanada | Tokio, Japan | 5. mart 2023. |
JAR | 2:04:51 | Daniel do Nasimento | 28. jul 1998. | Brazil | Seul, Južna Koreja | 17. april 2022. |
AFR | 2:01:39 | Kelvin Kiptum | 2. decembar 1999. | Kenija | Čikago, SAD | 8. oktobar 2023. |
AZR | 2:04:43 | El Hasan el Abasi | 13. april 1984. | Bahrein | Valensija, Španija | 2. decembar 2018. |
OKR | 2:07:31 | Bret Robinson | 8. maj 1991. | Australija | Fukuoka, Japan | 4. decembar 2022. |
RS | 2:13:57 | Borislav Dević | 9. januar 1963. | Srbija AK Crvena zvezda, Beograd |
Hjuston, SAD | 15. januar 1995. |
Rekordi — žene
[uredi | uredi izvor](stanje 13. novembar 2023)
Rezultat | Ime | God. rođ | Država | Mesto | Datum | |
---|---|---|---|---|---|---|
SR | 2:11:53 | Tigist Asefa | 3. decembar 1996. | Etiopija | Berlin, Nemačka | 24. septembar 2023. |
ER | 2:13:44 | Sifan Hasan | 1. januar 1993. | Holandija | Čikago, SAD | 8. oktobar 2023. |
SAR | 2:18:29 | Emili Sison | 12. oktobar 1991. | Sjedinjene Američke Države | Čikago, SAD | 9. oktobar 2022. |
JAR | 2:25:35 | Endži Orhuela | 9. maj 1989. | Kolumbija | Berlin, Nemačka | 24. septembar 2023. |
AFR | 2:11:53 | Tigist Asefa | 3. decembar 1996. | Etiopija | Berlin, Nemačka | 24. septembar 2023. |
AZR | 2:19:12 | Miziku Naguči | 3. juli 1978. | Japan | Berlin, Nemačka | 25. septembar 2005. |
OKR | 2:21:34 | Šinejd Dajver | 17. februar 1977. | Australija | Valensija, Španija | 4. decembar 2022. |
RS | 2:25:23 | Olivera Jevtić | 24. juli 1977. | Srbija i Crna Gora / Srbija AK Mladost, Užice |
Roterdam, Holandija | 13. april 2003. |
Čuvene maratonske trke
[uredi | uredi izvor]Mnogi gradovi širom sveta organizuju godišnje maratonske trke, uključujući:
- Beogradski maraton
- Berlinski maraton
- Bostonski maraton
- Grenmas maraton (Dulut (Duluth), Minesota, nazvan po Grenmas restoranu, najvećem sponzoru)
- Eurasija maraton
- Kelnski maraton
- Londonski maraton
- Maraton du Medok (Marathon du Médoc) (Francuska)
- Maraton marinaca
- Midnajt San maraton
- Njujorški maraton
- San Francisko Kronikl maraton
- Tvin Sitis maraton
- Tokijski maraton
- Honolulu maraton
- Čikaški maraton
- Stokholmski maraton
Poznati maratonci
[uredi | uredi izvor]Muškarci
[uredi | uredi izvor]- Abebe Bikila (Abebe Bikila)
- Valdemar Cierpinski (Waldemar Cierpinski)
- Derek Klejton (Derek Clayton)
- Kalid Kanuči (Khalid Khannouchi)
- Alberto Salazar (Alberto Salazar)
- Pol Tergat (Paul Tergat)
- Spiridon Luis
- Haile Gebreselasije
- Kenenisa Bekele
- Eliud Kipčoge
- Franjo Mihalić
Žene
[uredi | uredi izvor]- Žan Benoa (Jean Benoit)
- Pola Redklif (Paula Radcliffe)
- Grete Vaic (Grete Waitz)
- Meri Keitani (Mary Keitany)
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Polumaraton
- Dupli maraton
- Ultramaraton
- Maraton čovek protiv konja
- Ski maraton
- Osvajači olimpijskih medalja u atletici — maraton za muškarce
- Osvajači olimpijskih medalja u atletici — maraton za žene
- Osvajači medalja na svetskim prvenstvima u atletici na otvorenom — maraton za muškarce
- Osvajačice medalja na svetskim prvenstvima u atletici na otvorenom — maraton za žene
- Nacionalni rekordi u maratonu za žene
- Nacionalni rekordi u maratonu za muškarce
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Astronomers Unravel Marathon Mystery”. Sky & Telescope. 19. 7. 2004.
- ^ Mallon, Bill; Widlund, Ture (1997). 1896 Olympic Games: Results for All Competitors in All Events. McFarland. str. 69. ISBN 9781476609508.
- ^ „Marathon - men - senior - outdoor”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-11-13.
- ^ „Marathon - women - senior - outdoor”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-11-13.