Pređi na sadržaj

Voronjež

Koordinate: 51° 40′ 15″ S; 39° 12′ 51″ I / 51.670833° S; 39.214167° I / 51.670833; 39.214167
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Voronjež
rus. Воронеж
Pogled na Voronjež
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugCentralni
OblastVoronješka oblast
Osnovan1586.
Status grada1779.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2014.1.014.600
Aglomeracija1 300.000
Geografske karakteristike
Koordinate51° 40′ 15″ S; 39° 12′ 51″ I / 51.670833° S; 39.214167° I / 51.670833; 39.214167
Vremenska zonaUTC+4
Aps. visina154 m
Površina596,51[1] km2
Voronjež na karti Rusije
Voronjež
Voronjež
Voronjež na karti Rusije
Ostali podaci
GradonačelnikGusev Aleksandr
Poštanski broj394000–394095
Pozivni broj+7 473
OKATO kod20401
Veb-sajt
www.voronezh-city.ru

Voronjež (rus. Воро́неж) grad je u Rusiji i administrativni centar Voronješke oblasti. Nalazi se u jugozapadnom delu Rusije, na reci Voronjež, samo dvanaest kilometra od njenog ušća u Don. Grad je bitna železnička raskrsnica (sa linijama za Moskvu, Rostov na Donu, Kijev), kao i centralni deo auto-puta Rostov na Donu—Moskva. Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 889.989 stanovnika. Grad je podeljen u šest gradskih rejona: Kominternovski, Lenjinski, Levoberežnji, Sovjetski, Centralni, Železnodorožnji.

Istorija

[uredi | uredi izvor]
Spomenik Petru Velikom u Voronježu

Grad je osnovan 1585—1586. u vreme vladavine cara Fjodora I, kao zaštita od napada Krimljana i Tatara. U 17. veku grad je postao centar trgovine i zanatstva. Petar Veliki je 1695—1696. ovde osnovao brodogradilišnu radionicu za izgradnju flote koja će napasti Azov. Za vreme njegove vladavine Voronjež je postao najveći grad južne Rusije, kao i njen administrativni centar. U XVIII i 19. veku Voronjež je bio centar poljoprivrednog regiona Černozem. Tokom druge polovine 19. veka Voronjež je razvio industriju. Tome je najviše doprinela izgradnja pruge ka Rostovu na Donu 1868, i ka Moskvi 1871. Tokom Drugog svetskog rata grad je bio na liniji fronta od jula 1942. do januara 1943, pa je do definitivnog oslobođenja 25. januara 1943. uništeno 95% grada.

Posle rekonstrukcije Voronjež je ponovo postao ekonomski, industrijski, kulturni i naučni centar regije Černozem. U gradu postoji 7 pozorišta, 12 bioskopa, 19 gimnazija i državni univerzitet.

Čuveni ljudi iz Voronježa

[uredi | uredi izvor]
Klima Voronježa
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 8,0
(46,4)
11,0
(51,8)
18,0
(64,4)
28,5
(83,3)
35,7
(96,3)
37,6
(99,7)
38,0
(100,4)
38,0
(100,4)
31,7
(89,1)
26,5
(79,7)
18,1
(64,6)
12,2
(54)
38,0
(100,4)
Srednji maksimum, °C (°F) −4,4
(24,1)
−3,5
(25,7)
2,0
(35,6)
13,5
(56,3)
20,8
(69,4)
24,5
(76,1)
25,6
(78,1)
24,5
(76,1)
18,3
(64,9)
10,3
(50,5)
1,8
(35,2)
−2,4
(27,7)
11,0
(51,8)
Prosek, °C (°F) −7,4
(18,7)
−7,0
(19,4)
−1,7
(28,9)
8,1
(46,6)
14,7
(58,5)
18,5
(65,3)
19,7
(67,5)
18,4
(65,1)
12,8
(55)
6,1
(43)
−0,8
(30,6)
−5,1
(22,8)
6,5
(43,7)
Srednji minimum, °C (°F) −10,5
(13,1)
−10,2
(13,6)
−4,9
(23,2)
3,5
(38,3)
9,1
(48,4)
13,1
(55,6)
14,6
(58,3)
13,1
(55,6)
8,2
(46,8)
2,7
(36,9)
−3,2
(26,2)
−7,8
(18)
2,4
(36,3)
Apsolutni minimum, °C (°F) −36,5
(−33,7)
−36,2
(−33,2)
−32,0
(−25,6)
−16,8
(1,8)
−3,3
(26,1)
−1,6
(29,1)
5,3
(41,5)
0,4
(32,7)
−5,2
(22,6)
−15,2
(4,6)
−25,1
(−13,2)
−33,4
(−28,1)
−36,5
(−33,7)
Količina padavina, mm (in) 37
(14,6)
33
(13)
30
(11,8)
38
(15)
44
(17,3)
74
(29,1)
70
(27,6)
52
(20,5)
57
(22,4)
49
(19,3)
47
(18,5)
48
(18,9)
579
(228)
Izvor: Pogoda i Klimat

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 889.989 stanovnika, 41.237 (4,86%) više nego 2002.

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.
343.555447.164660.182782.950886.844848.752[2]928.505

Partnerski gradovi

[uredi | uredi izvor]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]