Prijeđi na sadržaj

Odluka Hrvatskog sabora 1918.

Izvor: Wikipedija
Sjednica Hrvatskog sabora na kojem je donijeta odluka o prekidu svih državnopravnih veza s Austro-Ugarskom, 29. listopada 1918.

Odlukom Hrvatskog sabora 29. listopada 1918. godine, raskinute su sve državnopravne veze Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom te o istodobnom pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.

Tekst saborske odluke glasi[1]:

Hrvatski državni sabor na temelju potpunog prava narodnog samoopredjeljenja, koje je danas već priznato od svih zaraćenih vlasti, stvara ovaj zaključak:

Svi dosadašnji državno-pravni odnošaji i veze između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane, te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, razrješavaju se. Ukida se, dakle i ništetnom proglašuju napose hrvatsko-ugarska nagodba (zakonski članak I od godine 1868.), a isto se tako ukidaju i ništetnim proglašuju svi kasniji njeni dopunjci ili revizije, tako da od danas Dalmacija, Hrvatska i Slavonija neimaju s kraljevinom Ugarskom ni pravno, ni faktično nikakvih zajedničkih državnih poslova. Dalmacija, Hrvatska, Slavonija sa Rijekom proglašuju se posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom načelu narodnosti, a na temelju narodnog jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba pristupa u zajedničku narodnu suverenu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etnografskom području toga naroda, bez obzira na ma koje teritorijalne i državne granice, u kojima narod Slovenaca, Hrvata i Srba danas živi.

Sveopća narodna ustavotvorna skupština svega ujedinjenoga naroda Slovenaca, Hrvata i Srba odlučit će unaprijed određenom kvalificiranom većinom, koja potpunoma zaštićuje od svakog majoriziranja, konačno kako u formi vladavine, tako u unutrašnjem državnom ustrojstvu naše države, utemeljene na potpunoj ravnopravnosti Slovenaca, Hrvata i Srba.

Zanimljivost

[uredi | uredi kod]

Saborskom odlukom o prestanku višestoljetne državne zajednice Kraljevine Hrvatske s Ugarskom i Austrijom nije ujedno formalno proglašena odluka o detronizaciji dinastije Habsburg s hrvatskog prijestolja. Ta odluka je zakonski provedena tek tijekom Drugog svjetskog rata u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (NDH) kada je ustaški režim u pregovorima sa svojom pokroviteljicom, fašističkom Kraljevinom Italijom odredio princa iz Savojske dinastije za budućeg hrvatskog kralja. Međutim, budući da Nezavisna Država Hrvatska nikada nije postala međunarodno priznata država, niti se Republika Hrvatska priznaje njenom pravnom sljednicom, zakonski akti NDH nemaju zakonsku snagu pa stoga formalna odluka o detronizaciji Habsburgovaca nikada nije formalno obavljena.

Bilješke

[uredi | uredi kod]
  1. Šišić, Ferdo, Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1914-1919., Matica Hrvatska, Zagreb, 1920., str. 195-196.

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Šišić, Ferdo, Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1914-1919., Matica Hrvatska, Zagreb, 1920.