Kupari
Kupari
| |
---|---|
Regija | Dalmacija |
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Općina/Grad | Župa dubrovačka |
Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
Geografske koordinate | |
- z. š. | 42.622 N |
- z. d. | 18.188 E |
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
- Ukupno | 553 |
Pošta | 20207 |
Pozivni broj | 020 |
Autooznaka | DU |
Uništeni hotel Grand - Kupari
|
Kupari su naselje i ljetovalište u općini Župa dubrovačka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Kupari su smješteni na padini manjeg brežuljka u prekrasnoj uvali Župskog zaljeva, 5 km jugoistočno od Dubrovnika i 1 km zapadno od Srebrenog, pored Jadranske turističke ceste.
Kupari svoj naziv zahvaljuju nekadašnjoj proizvodnji opeka i crijepa koji se u Dubrovačkoj okolici naziva "kupa".
U blizini naselja Kupari, u Kuparskom polju nalazi se utvrđena stambena kuća koja sagrađena 1623. godine za obranu mjesta od gusara. Zgrada je imala sva obilježja utvrde sa nadsvedenim prizemljem, a na katu i stubištu i danas postoje puškarnice. Vrata su bila zaštićena rešetkom koja se dizala i spuštala.
Svoj ubrzani razvoj Kupari su doživjeli u drugoj polovici 20. stoljeća kad je izgrađen hotelsko - turistički kompleks koji je bio pod upravom Jugoslavenske narodne armije. U sklopu ovog kompleksa nalazila se i Titova vila koja je ugostila brojne svjetske ugledne državnike i druge dostojanstvenike.
Tijekom Rata u Hrvatskoj Kupari su u potpunosti su uništeni, popljačkani i popaljeni.[nedostaje referenca]
Gospodarstvo u Kuparima se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu i poljodjelstvu.
U hotelsko - turističkom kompleksu Kupari postoji šest potpuno uništenih i devastiranih hotela: Mladost, Grand, Goričina, Pelegrin, Kupari i Galeb te "Titova vila" koji čekaju obnovu. Obnovom ovog hotelskog kompleksa obnovilo bi se i znatno ojačalo gospodarstvo Kupara i cijele Župe dubrovačke.
Šljunčano-pješčana plaža u Kuparima je jedna od najljepših plaža Dubrovačko-neretvanske županije.
U Kuparima prema popisu stanovništva iz 2001. godine živi 553 stanovnika većinom Hrvata katoličke vjeroispovjesti[1].
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]