Prijeđi na sadržaj

1786

Izvor: Wikipedija
Datum izmjene: 23. augusta 2024. u 14:15; autor/autorica: Alekol (razgovor | doprinosi) (Događaji)
(razlika) ← Starija verzija | Aktualna verzija (razlika) | Novija verzija → (razlika)
Ovo je članak o godini 1786.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1750-e  1760-e  1770-e  – 1780-e –  1790-e  1800-e  1810-e
Godine: 1783 1784 178517861787 1788 1789
Friedrich II Veliki.
1786. po kalendarima
Gregorijanski 1786. (MDCCLXXXVI)
Ab urbe condita 2539.
Islamski 1200–1201.
Iranski 1164–1165.
Hebrejski 5546–5547.
Bizantski 7294–7295.
Koptski 1502–1503.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1841–1842.
Shaka Samvat 1708–1709.
Kali Yuga 4887–4888.
Kineski
Kontinualno 4422–4423.
60 godina Yang Vatra Konj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11786.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1786 (MDCCLXXXVI) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru.


Događaji

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
Zastava Austrijske mornarice
  • Na povratku iz Rusije, vladika Petar I Petrović Njegoš donio krompir u Crnu Goru, zasađen je na imanju manastira Stanjevići[5].
  • Osnovana jedinstvena general-komanda za Karlovačku, Bansku i Varaždinsku krajinu.[6]
  • Car Josip II. prepušta kolonizacionu akciju u ugarskim zemljama privatnoj inicijativi; broj stanovnika Ugarske bez Erdelja se od 1711. povećao sa oko 2,5 na 7 milijuna.[7]
  • Novim zakonom o carinama ukinute unutrašnje carinske granice u ugarskim zemljama (prema Hrvatskoj i Erdelju).[8]
  • Car Josip II. osnovao Austrijsku mornaricu: za početak dva kutera u Trstu.

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Istorija s. n. IV-1, 355
  2. Istorija s. n. IV-1, 526
  3. Habdija, Tomislav. Poplave i glad u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća u civilnoj Hrvatskoj i Vojnoj Krajini (2018), str. 27. core.ac.uk
  4. Historija n. J. II, 1218
  5. Vlado Đ. Duletić: Manastir Stanjevići – jedan od simbola crnogorske slobode. montenegrina.net
  6. Historija n. J. II, 1056
  7. Historija n. J. II, 866
  8. Historija n. J. II, 873
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)