Prijeđi na sadržaj

Bad Homburg vor der Höhe

Izvor: Wikipedija
Datum izmjene: 2. augusta 2024. u 13:01; autor/autorica: AcaBot (razgovor | doprinosi) (uklanjanje odjeljka See also i kozmetika)
(razlika) ← Starija verzija | Aktualna verzija (razlika) | Novija verzija → (razlika)
Bad Homburg
Bad Homburg vor der Höhe


Bad Homburg

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Njemačka
Gradonačelnik Alexander Hetjes (CDU)
Savezna država Hesen
Stanovništvo
Stanovništvo 51.768[1]
Gustina stanovništva 1.012 st./km²
Geografija
Koordinate 50°13′00″N 8°36′00″E / 50.21667°N 8.6°E / 50.21667; 8.6
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 137–250 m
Površina 51,2 km²
Bad Homburg na mapi Njemačke
Bad Homburg
Bad Homburg
Bad Homburg (Njemačke)
Ostali podaci
Poštanski kod 61348
Pozivni broj 06172
Registarska oznaka HG
Web-stranica www.bad-homburg.de

Bad Homburg vor der Höhe ili samo Bad Homburg kako ga stanovnici zovu, je grad u njemačkoj pokrajini Hessen od 52 528 stanovnika,[2] poznat kao ladanjski grad i termalno kupalište, a i po svom kasinu, kao njemački Monte Carlo.

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Bad Homburg vor der Höhe leži na južnim obroncima masiva Taunus , udaljen 16 km sjeverno od Frankfurt na Majni, sa kojim je spojen u konurbaciju Frankfurt Rajna-Majna u kojoj živi čak 5 600 000 stanovnika [3].

Historija

[uredi | uredi kod]

Bad Homburg se kao naselje prvi put spominje u zapisima iz 12. vijeka, često je mijenjao gospodare. Od 1521. postao je posjed landgrafova Hessena, pod njima je kasnije postao nezavisni grad, i bio od 1622. do 1866. dio Kneževine Hessen-Kassel.[4]

Za grad je bila značajna 1834. kad su ponovno otkriveni elizabetanski termalni izvori, koje su inače koristili još Rimljani. Ubrzo nakon tog otkrića izgrađena su prva kupališta, a 1841. i prvi kasino oko kojeg je iznikao čitav novi ladanjski grad. Bad Homburg je postao destinacija međunarodne mondene elite (osobito su ga voljeli Rusi).

Jedan od njegovih čestih gostiju bio je i engleski princ Edvard VII.. Uz njega je vezana jedna zgoda iz 1890. on je iz vica posudio od lokalnog milicionera njegov neobični - šešir, koji mu se dopao pa ga je stalno nosio. Ubrzo je ušao u modu i bio poznat kao šešir Homburg

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Najveća znamenitost grada je Palača landgrafova izgrađena 1680. - 1685. sa tornjem iz 12. vijeka i zgrada Kasina.

Pored Bad Homburga nalazi se arheološki lokalitet Saalburg, koji je za antičkog Rima bio granična utvrda. Ona je otkrivena i potpuno rekonstruirana u 19. vijeku.[4]

Privreda

[uredi | uredi kod]

Ekonomija Bad Homburg i danas se vrti oko kupališta i kasina, iako u najnovije vrijeme ima puno malih visokotehnoloških firmi koje se bave softverom i elektronikom.

Ipak dobar dio građana Bad Homburga samo spava u njemu, a radi u obližnjem Frankfurtu.[4]

Gradovi partneri

[uredi | uredi kod]

Bad Homburg ima ugovore o bratimljenju sa slijedećim gradovima:

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.
  2. GERMANY: Hessen [Hesse”] (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 24. 03. 2013. 
  3. Competitive Cities in the Global Economy (engleski). OECD Publishing, 2006. Pristupljeno 11. 06. 2012. 
  4. 4,0 4,1 4,2 Bad Homburg (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 24. 03. 2013. 

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]