Vododjelnica
Vododjelnica (ijek.) ili vododelnica (ek.), razvodnica, ili razvođe, je granica koja razdvaja dva sliva.[1] Može se definirati kao zamišljena linija od koje se sve vode, koje padnu na zemlju, slivaju u dva različita sliva.
Vrste vododjelnica
urediPostoje dvije vrste vododjelnica:[1]
- Topografska vododjelnica je zamišljena linija koja spaja točke sa najvećim nadmorskim visinama između dva drenažna sistema. Obično se, na topografskoj karti, izvlači kao osa grebena.
- Hidrogeološka vododjelnica je zamišljena linija od koje se vode, koje padnu na tlo, stvarno razdvajaju i teku dva različita drenažna sistema. Njen položaj zavisi od reljefa i geološke građe terena. Kada je teren izgrađen od vodonepropusnih stijena (npr. glina, ili sitnozrnih peščara), tada se hidrogeološka vododjelnica poklapa sa topografskom vododjelnicom. Međutim, kada je teren izgrađen od vodopropusnih stijena (najčešće krečnjaka), stvarna (hidrogeološka) vododjelnica može se nalaziti na velikom rastojanju od topografske vododjelnice, tj. od najviše tačke terena. Tada se vododjelnica nalazi na granici ovih stijena sa vodonepropusnim stijenama.
Galerija
uredi-
Trostruka vododjelnica na Prijelazu Lunghin kod sela Maloje u Švicarskoj -
Pješačka staza na karpatskoj vododjelnici između prijelaza Už i Bjišćadi -
Označena vododjelnica na cesti Passau, čehoslovačka granica -
Vododjelnica Sjeverno more - Baltičko more u gradu Wandlitzu u Njemačkoj
Reference
urediLiteratura
uredi- Anđelić M. 1990. Geomorfologija. Beograd: Vojnogeografski institut
- Marković M., Pavlović R., Čupković T. 2003. Geomorfologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
- Petrović D. 1977. Geomorfologija. Beograd: Građevinska knjiga
- Pešić L. 2001. Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet