Kakanj
| Kakanj | |
|---|---|
 Pogleda na Kakanj | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Županija |  Zeničko-dobojska |
| Vlast | |
| • Načelnik | Mirnes Bajtarević (SDA)[1] |
| Površina | |
| Općina | 462 km² |
| Stanovništvo (2013.) | |
| Općina | 37.441 |
| Naseljeno mjesto | 11.796 |
| Pozivni broj | (+387) 032 |
| Stranica | kakanj.gov.ba |
 | |
 Položaj općine Kakanj u Bosni i Hercegovini | |
Kakanj je općina i naselje u Bosni i Hercegovini, u Federaciji BiH u Zeničko-dobojskoj županiji.
Kakanj se nalazi sjeverno od Visokog, a jugoistočno od Zenice. Smješten je između brda na obje obale rijeke Zgošće.
Upravno pripada Federacije Bosne i Hercegovine i Zeničko-dobojskoj županiji.
Arheološki nalazi svjedoče o životu u pretpovijesno doba. Ostatci keramike i kamenih spomenik upućuju na sličnost kakanjske i danilske kulture.[2]
Kakanj kao naziv naseljenog mjesta, prvi put u povijesti, spominje se u povelji kralja Stjepana Dabiše, vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, izdatoj u Sutisci 15. travnja 1392. godine. Za iskazano viteštvo u boju protiv Turaka, on daruje vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću dva sela.[3]
Stara povijesna jezgra grada Kaknja nalazi se u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj. Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i trgovišta. Područje Kaknja bilo je u Bosanskom sandžaku.
Kada je Eugen Savojski prodro u Bosnu sve do Sarajeva, kod Kaknja je naišao na otpor 1697. godine.[2]
Za vrijeme austro-ugarske vladavine područje se nalazilo u kotaru Visoko u Sarajevskom okrugu. Studenoga 1899. godine Društvo za ugljenu industriju u Kaknju utvrdilo je postojanje velikih količina mrkog ugljena. Rudnik Kakanj (Ugljenik Kakanj) je osnovan 1900. godine.[4] Godine 1902. su Austrijanci na tadašnjem području Zgošće razvili rudarstvo i sagradili stanove za rudare. Prvi naseljenici su bili uglavnom Hrvati doseljeni uglavnom iz Dervente, Fojnice, Kreševa, Vareša, Vojvodine. Doseljavanje muslimana bilo je manje. Razlog je bila nada kod muslimana da će se turska vlast vratiti i očekivali su da će biti begovi.[5]
U sljedećih stotinu godina, Kakanj se intenzivno razvijao bez urbanog planiranja, u početku, samo oko rudnika, a kasnije i na obalama rijeka Zgošće i Bosne što je dovelo do pomicanja gradskog središta. Osim Donjeg Kaknja dugu povijest imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj.
Godine 1920. godine osnovana je današnja kakanjska župa, pod imenom Zgošća. Nastala je odvajanjem od župe Kraljeve Sutjeske. Stara župna crkva bila je baraka koja je služila sve do 1926. godine. Tad je podignuta nova crkva posvećena sv. apostolima Petru i Pavlu, koja je bila u funkciji do 1965. godine.[6]
U Kraljevini SHS Kakanj je od 1929. u sastavu Drinske banovine. Nakon formiranja Banovine Hrvatske, ostala je izvan nje. Bio je dijelom visočkog sreza.
Dana 21. travnja 1934. dogodila se nesrerća u rudniku uglja u oknu „Stara jama” kada je u eksploziji poginulo 125 rudara koji su radili na trećoj (najnižoj) etaži.[7]
U Drugome svjetskom ratu bio u sastavu NDH. Pripadao je velikoj župi Lašva-Glaž, kotaru Visokom. Bio je pripadao općini Zgošće, čije je sjedište bio Kakanj-Majdan.[8] Preustrojem 1944. pripojen je cijeli kotar Visoko i s njime Kakanj velikoj župi Vrhbosni.[9]
Ministarstvo industrije FNRJ je u visočkom srezu među prve projekte uvrstilo je proširenje rudnika, izgradnju separacije u Kaknju i izgradnju termoelektrane u Čatićima. Projekti se izvode od 1947. godine. TE Kakanj u Čatićima je s raom započela 1. srpnja 1956. godine. Dimnjak za termoelektranu dovršen je 1987. godine.[10] Nakon 1960-ih započinje veće doseljavanje Muslimana te se počinje mijenjati nacionalni sastav mjesta.[5] Godine 1963. u Vukanovićima je osnovana župa odvajanjem od župe Kraljeve Sutjeske. Gradnja kakanjske župne crkve bila je od 1965. do 1971., a zvonika od 1970. do 1972. godine.[6]
Godine 1977. i 1978. bili su istraživački i pripremni radovi za eksploatiranje zaliha ugljena kod Karaule koji su ustvrdili velike zalihe.[11] Dana 10. rujna 1979. krenula je eksploatacija ugljena s Površinskog kopa „Karaula 1“.[11] 1978. godine osnovana je župa Haljinići.[6] Tada su postojale četiri kakanjske župe: Vukanovići, Haljinići, Kraljeva Sutjeska i Kakanj s preko 16.000 vjernika.[5]
Nakon odlazak Srba iz grada, zbilo se veliko zahladnjenje odnosa muslimana prema Hrvatima. Za mjesne Srbe brinuo se mjesni katolički župnik koji je za njih odredio jedan dan u Caritasu. Radovan Karadžić se preko SRNE zahvalio svećeniku u Kaknju koji „pomaže Srbe”.[5]
Napad Armije BiH na hrvatske snage brigade HVO „Kotromanić” započeo je 8. lipnja 1993. godine.[12] Dana 13. lipnja 1993. nastavljen je napad na Hrvate kakanjsko-sutješkog područja.[13] Napad je bio od Zenice do Visokog.[5]
Paravojne i redovite postrojbe Armije BiH ubile su u Drenoviku 16 Hrvata, u Slapnici 9, u Kraljevoj Sutjesci 4, u Bištranima 4, u Kovačima-Bradarićima 10, u Grmačama 3.[14] Nitko nije odgovarao niti bio procesuiran za te zločine nad Hrvatima.[5][15]
Postrojbe Armije BiH srušili su i devastirali brojne katoličke vjerske objekte u četirima župama kakanjske općine. Opljačkane su i uništene i crkve u Banjevcu, Bjelavićima, Brnju, Crnaču, Grmačama, Jukama, Mandovini, Opama, Pavlovićima, Poljanima, Seocu, Vardi, Zgošči i Žitelju. U Haljinićima su opljačkali i devastirali župno središte Velike Gospe. U Vukanovićima su crkvu oštetili te polomili kipove i križeve.[16]
Za vrijeme rata djelovala su tri zatvora/logora za Hrvate.[12] Oko 15.000 kakanjskih Hrvata izbjeglo je najprije u Vareš, a zatim dalje po svijetu.[17] Opljačkano je ili uništeno oko 80 % zgrada u vlasništvu Hrvata.[12] Masovno se useljavalo u domove protjeranih Hrvata i Srba.[18]
Blizu župnog ureda rujna 1996. ubijena je časna sestra Danka Jurčević. Osim toga nakon rata ubijeno je još dvoje Hrvata.[19] Nakon rata u župi Kakanj ostalo je u četiri kakanjske župe, Vukanovići, Haljinići, Kraljeva Sutjeska i Kakanj, oko 3.000 Hrvata uglavnom starije životne dobi.[5] Godine 2001. bilo je oko 2.300 župljana, a manje od 900 2017. godine.[5]
Dana 29. srpnja 1998. minirana je kakanjska župna crkva sv. Petra i Pavla oko 1 sat poslije ponoći. Eksplozija je uništila sva stakla u crkvi, teško je oštećen i jedan od nosača crkve pod koji je najvjerojatnije eksploziv bio i postavljen.[20] Dana 17. veljače 1997. minirana je filijana crkva u Gornjem Banjevcu.[19]
Dana 10. rujna 1996. godine u pokusni je rad pušten EKG bager za eksploataciju čvrste jalove mase i ugljena na Površinskom kopu „Vrtlište”.[11]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kakanj| Stanovništvo općine Kakanj | ||||||
| popisna godina | 1991.[21] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 30.528 (54,56%) | 27.393 (52,55%) | 25.142 (52,84%) | |||
| Hrvati | 16.556 (29,59%) | 16.016 (30,72%) | 15.479 (32,53%) | |||
| Srbi | 4.929 (8,80%) | 5.182 (9,94%) | 6.233 (13,10%) | |||
| Jugoslaveni | 2.554 (4,56%) | 2.298 (4,40%) | 301 (0,63%) | |||
| ostali i nepoznato | 1.383 (2,47%) | 1.238 (2,37%) | 425 (0,89%) | |||
| ukupno | 55.950 | 52.127 | 47.580 | |||
| Kakanj | ||||||
| popisna godina | 1991.[21] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 4.977 (41,44%) | 3.224 (38,56%) | 2.053 (36,36%) | |||
| Hrvati | 2.387 (19,87%) | 1.984 (23,73%) | 2.109 (37,35%) | |||
| Srbi | 2.053 (17,09%) | 1.337 (15,99%) | 1.026 (18,17%) | |||
| Jugoslaveni | 1.841 (15,33%) | 1.266 (15,14%) | 230 (4,07%) | |||
| ostali i nepoznato | 750 (6,24%) | 549 (6,56%) | 228 (4,03%) | |||
| ukupno | 12.008 | 8.360 | 5.646 | |||
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Općinu Kakanj sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[22]
Alagići, Bastašići, Bašići, Bičer, Bijele Vode, Bijelo Polje, Bilješevo, Bistrik-Crkvenjak, Bištrani, Bjelavići, Bosna, Brežani, Brnj, Brnjic, Bukovlje, Crnač, Čatići, Danci, Desetnik, Doboj, Donja Papratnica, Donji Banjevac, Donji Kakanj, Donji Lučani, Dračići, Drijen, Dubovo Brdo, Dumanac, Gora, Gornja Papratnica, Gornji Banjevac, Gornji Lučani, Govedovići, Gradac, Groce, Halinovići, Haljinići, Hausovići, Hodžići, Hrasno, Hrastovac, Ivnica, Javor, Jehovina, Jerevice, Jezero, Kakanj, Karaula, Karaulsko Polje, Klanac, Kondžilo, Koprivnica, Kraljeva Sutjeska, Krševac, Kučići, Kujavče, Lipnica, Lučići, Lukovo Brdo, Marijina Voda, Miljačići, Mioči, Modrinje, Mramor, Nažbilj, Obre, Papratno, Pavlovići, Pedići, Podbjelavići, Podborje, Poljani, Poljice, Pope, Popržena Gora, Ratanj, Ribnica, Ričica, Rojin Potok, Saranovići, Sebinje, Semetiš, Seoce, Slagoščići, Slapnica, Slivanj, Slivnice, Sopotnica, Starposle, Subotinje, Termoelektrana, Teševo, Tičići, Tršće, Turalići, Turbići, Varalići, Veliki Trnovci, Viduša, Vrtlište, Vukanovići, Zagrađe, Zgošća, Zlokuće, Željeznička Stanica Kakanj i Živalji.
Na popisima 1971. i 1981. godine, postojala su i naseljena mjesta: Gora Janjićka, Osredak, Pezeri, Plandište i Zajezda. Ova naselja su na popisu 1991. godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.
.jpg)
Kakanj je jedan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih industrijskih i turističkih gradova.
U Kaknju se nalazi termoelektrana Kakanj (jedna od četiri u BiH), tvornica cementa Kakanj (jedna od dvije u BiH), rudnik mrkog ugljena Kakanj.
- Mladen Bartulović, nogometaš
- Marijan Bloudek, nogometaš i trener
- Emir Hadžić, nogometaš[23]
- Kenan Hasagić, nogometni vratar[24]
- Ramiz Husić, nogometaš
- Josip Iličić, nogometaš[25]
- Zaim Kobilica, rukometaš[24]
- Dejan Lovren, nogometaš
- Amel Tuka, atletičar
- Zlatko Petričević, nogometni trener
- Ševal Zahirović, nogometaš
- Ivo Vazgeč, nogometaš
- Nijaz Merdanović, nogometaš
- Darko Nestorović, nogometni trener
- Niko Lozančić, političar
- Kemal Čelebić, političar[26]
- Danka Jurčević, katolička mučenica
- Bono Benić, katolički svećenik
- Mirza Mušija, glumac
- Nermin Omić, glumac
- Zijad Gračić, glumac
- Amar Jašarspahić, pjevač
- Anton Kikaš, poduzetnik iz Kanade[27]
- Ivica Šarić, operni prvak
- Rudi Čajavec, partizanski pilot
- Mijo Čokara, pisac za djecu, publicist i novinar
- Slavko Dujmović, književnik
- Raif Čehajić, novinar[26]
- Faiza Haračić-Helja, književnica
- Tomo Hrgota, akademski slikar
Na popisu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kakanj nalaze se sljedeći spomenici:
- Džamija u Kraljevoj Sutjesci,
- Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci,
- Glavica u Bilješevu,
- Kula hadži Muhamed-bega, zgrada poznata i kao „Turski sud” u Ribnici,
- Kuća Ive Duspera, Kraljeva Sutjeska,
- Prarpovijesno neolitsko naselje Obre II na lokalitetu Gornje polje u naselju Obre,
- Vladarski dvor iz 14. i 15. stoljeća u Kraljevoj Sutjesci,
- Zbirka od 22 inkunabule (pokretno dobro u vlasništvu Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci).
U Kaknju je Samostan Majke Franciske Lechner Družbe Kćeri Božje Ljubavi[28]
Katolička crkva sv. Petra i Pavla.
- Hrvatska folklorna skupina „Bobovac” Čatići[29]
- KUD „Fadil Dogdibegović – Dikan”[29]
- Ansambl narodnih igara i pjesama „Kakanj”[29]
- Orkestar rudarske glazbe[29]
U Njemačkoj djeluje Hrvatsko zavičajno društvo Kakanj - Kraljeva Sutjeska te KUD „Kraljica Katarina” u Gelsenkirchenu.[30]
- FK „Rudar“ Kakanj
- FK „Mladost“ Doboj - Kakanj
- Odbojkaški Klub „Kakanj 78“
- Odbojkaški klub „Arabi“
- Ženski odbojkaški klub „Kakanj“
- Kuglaški klub „Rudar“
- Rukometni klub „Kakanj“
- Košarkaški klub „Kakanj“
- Šahovski klub „MGM FARM“ Kakanj
- Karate klub „Sakib Bitić“Kakanj
- Taekwondo klub „Nur“
- Taekwondo klub „Tim Čelik“
- Taekwondo klub „Rudar“
- Judo Klub „Kakanj“
- Teniski klub „TTT game“
- Udruga biciklista „Pozitivno-Pozitiva“
- ↑ kakanj.gov.ba2.
- ↑ a b Mlivončić 2001, str. 245.
- ↑ LZMK1.
- ↑ kakanj.com.ba1.
- ↑ a b c d e f g h Milović 2021.
- ↑ a b c kakanjinfo.com.
- ↑ kakanj.gov.ba1.
- ↑ Pilić i Matković 2011.
- ↑ Bućin 2001, str. 219.
- ↑ visoko.ba.
- ↑ a b c kakanj.com.ba2.
- ↑ a b c Mlivončić 2001, str. 254.
- ↑ Aždajić 2024.
- ↑ Mlivončić 2001, str. 248-251.
- ↑ Popović 2017.
- ↑ Mlivončić 2001, str. 255.
- ↑ Mlivončić 2001, str. 246.
- ↑ Mlivončić 2001, str. 251.
- ↑ a b Mlivončić 2001, str. 256.
- ↑ IKA1.
- ↑ a b Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 17. siječnja 2021.
- ↑ (boš.) Radio Sarajevo Hadžić: Lijepo je biti dio najvećeg bh. kluba, 6. kolovoza 2012.
- ↑ a b Kakanj-X Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. prosinca 2018. (Wayback Machine) Nije da se hvalim, ali iz Kaknja sam !, 19. kolovoza 2015. (preuzeto 14. prosinca 2018.)
- ↑ Net.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. studenoga 2017. (Wayback Machine)Fako zaboravio i na hrvatski jezik 19. studenoga 2010.
- ↑ a b Općina Kakanj Objavljena knjiga "Zavičajna nostalgija" Raifa Čehajića (preuzeto 14. prosinca 2018.)
- ↑ DHKHB.
- ↑ Družba Kćeri Božje ljubavi Naše zajednice (pristupljeno 6. lipnja 2017.)
- ↑ a b c d ksckakanj1.
- ↑ vecernji1.
- Mlivončić, Ivica. 2001. Zločin s pečatom: genocid i ratni zločini bošnjačko-muslimanskih snaga nad Hrvatima BiH 1992.-1994. godine. vlastita naklada. Mostar.
- Bućin, Rajka. 2001. Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH. Arhivski vjesnik. Hrvatski državni arhiv. Zagreb. (44): 209–225
- Pilić, Stipo; Matković, Blanka. 2011. Borbe za Travnik u listopadu 1944. Bosna Franciscana. Franjevačka bogoslovija. Sarajevo. (35): 133–172
- Milović, Tvrtko. 2021. Petar Jukić - Kako su uništili hrvatski narod u Kaknju. dnevnik.ba. Mostar. Pristupljeno 26. prosinca 2024.
- Aždajić, Marko. 2024. Izgubljeno poglavlje tragedije kakanjskih Hrvata. nedjelja.ba. Sarajevo. Pristupljeno 26. prosinca 2024.
- Popović, Ana. 2017. U samo jednom danu s područja općine Kakanj protjerano 10 tisuća Hrvata. vecernji.ba. Mostar. Pristupljeno 26. prosinca 2024.
- Decembarske godišnjice: 10. decembar – jedan od najznačajnijih datuma iz historije RMU Kakanj (bošnjački). kakanj.com.ba. Pristupljeno 26. prosinca 2024.
- Kakanj. Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 26. prosinca 2024.
- Katoličanstvo na području općine Kakanj : Vjerski objekti i njihovo nastajanje (bošnjački). kakanjinfo.com. Pristupljeno 26. prosinca 2024.
- Vremeplov: Novembra 1899. godine u Kaknju utvrđeno postojanje velikih količina mrkog uglja (bošnjački). kakanj.com.ba. Pristupljeno 26. prosinca 2024.
- Sjećanje na 1. juli 1956. godine, dan kada su proizvedeni prvi kilovati električne energije u TE Kakanj (bošnjački). visoko.ba. Pristupljeno 26. prosinca 2024.
- Minirana župna crkva u Kaknju. ika.hkm.hr. Pristupljeno 26. prosinca 2024.
- Kikaš, Anton. dhkhb.org. Pristupljeno 26. prosinca 2024.
- Kakanjski dani 2016. Održana smotra kulturno-umjetnićkih društava (bošnjački). ksckakanj.ba. Pristupljeno 31. prosinca 2024.
- Više od tisuću posjetitelja na Sutješko-kakanjskoj večeri u Bottropu. vecernji.ba. Pristupljeno 31. prosinca 2024.
- 21. april 1934. godine – Velika rudarska nesreća u Kaknju (bošnjački). kakanj.gov.ba. Pristupljeno 1. siječnja 2025.
- Biografija (bošnjački). kakanj.gov.ba. Pristupljeno 1. siječnja 2025.
- Ostali projekti
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kakanj |
 | Wikicitati imaju zbirke citata o temi Kakanj |
- Mrežna sjedišta
| |||||