Prijeđi na sadržaj

Hrvatsko-švedski odnosi

Izvor: Wikipedija
Zastave Hrvatske i Švedske. Zastave Hrvatske i Švedske.
Zastave Hrvatske i Švedske.
Zgrada hrvatskog veleposlanstva u Stockholmu

Hrvatsko-švedski odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Švedske. Službeno su započeli 29. siječnja 1992. godine. Hrvatska ima veleposlanstvo u Stockholmu, a Švedska ima veleposlanstvo u Zagrebu te počasne konzulate u Rijeci i Splitu.

Politika

[uredi | uredi kôd]

Na godišnjoj je razini međusobna robna razmjena oko 175 milijuna eura. Godine 2009., izvoz u Švedsku iznosio je 32 milijuna eura. Hrvatska u Švedsku najviše izvozi: električne pogonske strojeve i njihove dijelove, namještaj i furnir te građevinski materijal. Godine 2009., uvoz iz Švedsku iznosio je 141 milijun eura. Hrvatska iz Švedsku najviše uvozi: telekomunikacijsku opremu, lijekove, papir, ribu i putničke automobile. Od skandinavskih zemalja iz Švedske dolazi najveći broj turista, koji bilježi trend stalnog godišnjeg porasta. U 2011. broj švedskih turista u Hrvatskoj bio je 122,454.[1]

U Hrvatskoj podružnice imaju švedske tvrtke: Ericsson Nikola Tesla Zagreb, Volvo Hrvatska Zagreb, Tele2, Scania Hrvatska, Volvo Car Austrija Zagreb, H&M, Husqvarna i dr.

Emigracija

[uredi | uredi kôd]

Prva značajnija emigracija Hrvata u Švedsku dogodila se između 1950-ih i 1960-ih, kada velikim dijelom u Švedsku dolaze političke izbjeglice iz talijanskih i austrijskih sabirnih logora, ali i ekonomske izbjeglice. Točan broj emigranata ne zna se, jer su neki bili udruženi u jugoslavenske klubove, a neki pak u hrvatske klubove koji nisu bili pod kontrolom jugoslavenskih vlasti. Puno Hrvata naselilo se oko grada Malmöa. Hrvatski emigrant i revolucionar Miro Barešić u sukobu je teško ranio jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića 1971. godine, koji je umro nakon 8 dana.

Hrvati u Švedskoj su tradicionalno dobro organizirani u preko 30 društava koja su učlanjena u Savez hrvatskih društava u Švedskoj, a bogata je i suradnja s drugim hrvatskim klubovima u Skandinaviji, ali i kroz rad hrvatske katoličke misije u Švedskoj. Na katedri za slavenske jezike, koja se nalazi u sklopu Odjela za moderne jezike Jezikoslovnog fakulteta Sveučilišta u Uppsali, između ostalog, predaje se i hrvatski jezik i književnost.[2]

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Poveznice

[uredi | uredi kôd]