Prijeđi na sadržaj

Gruzijska pisma

Izvor: Wikipedija
Gruzijska pisma
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Gruzijska pisma
Gruzija
Regija: Azija
Godina upisa: 2016.
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO:01205

Gruzijska pisma su tri pisma koja se koriste za pisanje gruzijskoga jezika: asomtavruli, nushuri i mhedruli. Njihova slova su ekvivalentna, dijele iste nazive i abecedni red, a sva tri su jednodomna (nema razlike između velikih i malih slova). Iako se koriste sva tri oblika, mhedruli se uzima kao standard za gruzijski jezik i njemu povezane kartvelske jezike.

Izvorno je bilo 38 slova.[1] Gruzijski jezik trenutno ima 33 slova abecede, a pet slova se više ne koriste. Abeceda mingrelskoga jezika ima 36 slova: 33 gruzijska, jedno slovo koje se više ne koristi u gruzijskome i dva dodatna slova specifična za mingrelski jezik. Ista slova, uz jedno slovo posuđeno iz grčkoga, koriste se u abecedi od 35 slova čanskoga jezika. Četvrti kartvelski jezik, svanski jezik, obično se ne zapisuje, ali za njega se koriste slova abecede mingrelskoga jezika s dodatnim zastarjelim gruzijskim slovom, a ponekad i dopunski dijakritički znakovi za brojne samoglasnike jezika.[2]

Gruzijska pisma imaju nacionalni status kulturnog naslijeđa u Gruziji od 2015. godine.[3] Od 2016. godine sva tri pisma su na UNESCO-ovom reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine.[4][5]

Pisma

[uredi | uredi kôd]

Asomtavruli

[uredi | uredi kôd]
Asomtavruli slova
ႭჃ,
 

Nushuri

[uredi | uredi kôd]
Nushuri slova
ⴍⴣ, ⴓ

Mhedruli

[uredi | uredi kôd]
Mhedruli slova

Čitanje

[uredi | uredi kôd]
slovo ime brojčano
značenje
IPA ISO 9984 romanizacija ćirilični
prijeslov
mxedruli (მხედრული) nushuri (ⴌⴓⴑⴞⴓⴐⴈ) asomtavruli (ႠႱႭႫႧႠႥႰႳႪႨ)
ანი 1 ɑ A a A a А а
ბანი 2 b B b B b Б б
განი 3 g G g G g Г г
დონი 4 d D d D d Д д
ენი 5 ɛ E e E e Э э, Е е
ვინი 6 v V v V v В в
ზენი 7 z Z z Z z З з
ჰე 8 ɛj[6]
თანი[7] 9 T' t' T t Ҭ ҭ
ინი 10 ɪ I i I i И и
კანი 20 k' K k K' k' К к
ლასი 30 l L l L l Л л
მანი 40 m M m M m М м
ნარი 50 n N n N n Н н
ჲე 60 j[8] Й й
ონი 70 ɔ O o O o О о
პარი 80 p' P p P' p' П п
ჟანი 90 ʒ Ž ž Zh zh Ж ж
რაე 100 r R r R r Р р
სანი 200 s S s S s С с
ტარი 300 t' T t T' t' Т т
ვიე 400 wi[9]
უნი u U u U u У у
ფარი 500 P' p'[10] P p Ҧ ҧ
ქანი 600 K' k'[11] K k Қ қ
ღანი 700 ʁ Ḡ ḡ[12] Gh gh Ҕ ҕ (Г' г')
ყარი 800 q' Q q[13] Q' q' Ҟ ҟ
შინი 900 ʃ Š š Sh sh Ш ш
ჩინი 1000 Č' č' Ch ch Ч ч
ცანი 2000 ts C' c' Ts ts Ц ц
ძილი 3000 dz J j Dz dz Ӡ ӡ
წილი 4000 tsʼ C c Ts' ts' Ҵ ҵ
ჭარი 5000 tʃʼ Č č Ch' ch' Ҷ ҷ
ხანი 6000 χ X x Kh kh Х х
ჴარ 7000 q[14]
ჯანი 8000 J̌ ǰ J j Џ џ
ჰაე 9000 h H h[15] H h Ҳ ҳ
ჰოე 10000 hɔɛ[16]
-[17] ?
-[18] ?
-[19] ?
-[20] ?
-[20] ?
  • hucuri, starogruzijsko crkveno pismo, zamijenilo ga pismo mhedruli. Hucuri pokazuje sličnosti s nekim armenskim slovima (maštocevskog).

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Machavariani, E. Georgian manuscripts Tbilisi, 2011.
  2. Standard Languages and Multilingualism in European History, Matthias Hüning, Ulrike Vogl, Olivier Moliner, John Benjamins Publishing, 2012, p.299
  3. Georgian alphabet granted cultural heritage status. Agenda.ge. Pristupljeno 4. studenoga 2023.
  4. UNESCO - Decision of the Intergovernmental Committee: 11.COM 10.b.13. ich.unesco.org (engleski). Pristupljeno 4. studenoga 2023.
  5. UNESCO - Living culture of three writing systems of the Georgian alphabet. ich.unesco.org (engleski). Pristupljeno 4. studenoga 2023.
  6. Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჱ.
  7. T s pridihom, kao u "thir".
  8. Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჲ.
  9. Starinsko slovo. Ne primjenjuje se više. Mhedruli je rabio samo ჳ .
  10. P s pridihom, kao u "phati".
  11. K s pridihom, kao u "kha".
  12. Zvonko g.
  13. Suglasnik k, za odsutnosti udiha.
  14. Starinsko slovo. Q̕ar , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჴ .
  15. Gluho g.
  16. Starinsko slovo. Izgovara se kao [oː] , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჵ .
  17. Dodatno slovo. Ne primjenjuje se više, izgovaralo se kao "f".
  18. Dodatno slovo. Izgovara se kao ⁠ə⁠ . Postojao u hucuriju, danas ga koriste još mingrelski i švanski jezik.
  19. Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje, zadržao se u mingerlskom i svanskom jeziku. Predstavljao je grlena stanka [⁠ʔ⁠] .
  20. a b Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje.