Bazilika Določopi

Bazilika Določopi
	Ruševine bazilike DoločopiRuševine bazilike Določopi
Lokacija	općina Kvareli, Kahetija
Država	Gruzija
Koordinate	41°58′25″N 45°48′37″E / 41.97373°N 45.81017°E (WD)
Godine izgradnje	5. stoljeće
Religija	Gruzijska pravoslavna Crkva
	Bazilika Določopi Bazilika Določopi na zemljovidu Gruzije

Bazilika Določopi (gruz. დოლოჭოპის ბაზილიკა) je ranokršćanska crkva - koja je danas u ruševnom stanju - u istočnoj gruzijskoj regiji Kahetiji, na području povijesnog naselja Nekresi. To je velika bazilika iz 5. stoljeća, sagrađena na mjestu ranije srušene crkve, koja je radiokarbonski datirana u 387. godinu, što je čini jednim od najranijih poznatih kršćanskih nalazišta u Gruziji. Otkrivena je 2012. godine. Bazilika je upisana na popis nepokretnih spomenika kulture od nacionalnog značaja Gruzije.^[1]

Smještaj

Bazilika Določopi - tako nazvana po davno napuštenom selu - stoji u ruševinama na sjeverozapadnoj periferiji grada Kvarelija, na desnoj obali rijeke Durudži. Nekih 3,5 km zapadno, zračnom linijom, nalazi se manastir Nekresi, a još 1 km zapadno nalazi se arheološko nalazište Čabukauri, u kojem se nalaze ruševine velike ranokršćanske bazilike, koja dijeli mnoga obilježja s ovom iz Določopija.^[2]^{:str 110.}

Ruševine u Določopiju pronađene su tijekom arheološkog izviđanja 2010. godine. Pronašla ih je ekspedicija Gruzijskog nacionalnog muzeja koju je vodio Nodar Bahtadze između 2012. i 2015.^[2]^{:str 110.} Pokazala se kao značajna crkva koja je stajala u središtu nekad cvjetajućeg naselja kasne antike. Naselje nepoznato u pisanih izvora neprestano je propadalo nakon niza potresa i stranih invazija, padajući u zaborav, da bi u kasnoga srednjeg vijeka zaraslo prirodom. Zbog gustog lišća, opseg ovog naselja nije poznat.^[3]^{:str 49.-50.}

Izgled

Crkva je građena od šuta i šljunka.^[2]^{:str 111.} Bila je to velika trostruka bazilika, dimenzija 36 x 18,5 metara u središnjem trobrodnom dijelu, ali s daljnjim prolazima dograđenim i na sjever i na jug, dovodeći zdanje do ukupne veličine 44 x 27 metara.^[3]^{:str 49.-50.}^[2]^{:str 111.-112.} To je Določopi učinilo najvećom bazilikom poznatom u Gruziji i jednom od najvećih na Kavkazu i susjednim regijama istočnog kršćanstva. Podjela naosa na tri lađe izvršena je s pet parova križnih stupova. Središnja lađa završavala se apsidom u obliku potkove na istoku. Apsida je bila opremljena četverostepenim sintronom - klupom rezerviranom za svećenstvo - značajkom koja nije pristuna igdje drugdje u Gruziji, osim u Čabukauriju.^[3]^{:str 48.} Ispod nje, u središtu apside, nalazio se veliki grobni odjeljak. Prije oltara nalazila se prostrana bema (povišeno i ograđeno mjesto u kojem je smješten oltar) s potplatom. Najistočniji dio galerije zauzimala je krstionica. Crkva je bila pokrivena drvenim krovom s pločicama od terakote, koja je držana željeznim čavlima i antefiksima.^[2]^{:str 111.–114.}^[3]^{:str 49-50}

Otkrića u Čabukauriju i Določopiju osporavala su prethodnu pretpostavku da su prve crkvene zgrade u istočnoj Gruziji obično bile uske građevine sagrađene za smještaj ograničenog broja ljudi.^[2]^{:str 118.–119.} Arhitektonski, bazilika Določopi bila je lokalni prethodnik dizajna trostruke bazilike, koja je svojstvena Gruziji.^[3]^{:str 118.–120.} Aspekti cjelokupnog dizajna crkve i krovišta, kao i rasvjetna tijela otkrivena na tom mjestu, tipična su istočno-rimska obilježja, dok neki detalji rasporeda apside i numizmatički nalazi na tom mjestu upućuju na sasanidske utjecaje.^[4]

Izvori

↑ List of Immovable Cultural Monuments (PDF) (gruzijski). National Agency for Cultural Heritage Preservation of Georgia. Pristupljeno 12. svibnja 2021.
↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Bakhtadze, Mamiashvili i Gabekhadze 2015.
↑ ^a ^b ^c ^d ^e Loosley Leeming 2018.
↑ Loosley, Emma. Dzveli Gavazi. Architecture and Asceticism. University of Exeter. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. svibnja 2021. Pristupljeno 1. rujna 2019.

Literatura

Mamiashvili, vazha (2019) Volume 13". Archaeological Research upon the Earliest Christian Settlement in Nekresi/ადრეული ქრისტიანობის არქეოლოგიური კვლევა ნაქალაქარ ნეკრეში. vol. 13, no. 4. georgian: BULLETIN OF THE GEORGIAN NATIONAL ACADEMY OF SCIENCES,. pp. 186–191. ISSN 0132-1447. https://www.scopus.com/record/display.uri?eid=2-s2.0-85077363986&origin=AuthorNamesList&txGid=6f00e8ec72308d2b963ad2460b3d1365
Bakhtadze, Nodar; Mamiashvili, Vazha; Gabekhadze, Bachana. 2015. დოლოჭოპის ბაზილიკის არქეოლოგიური კვლევა ნაქალაქარ ნეკრესში [The Dolochopi Basilica: Archeological Reaserch in the Nekresi Former City] (PDF). Online Archaeology (gruzijski). 8: 110–133
Loosley Leeming, Emma. 2018. Architecture and Asceticism: Cultural Interaction between Syria and Georgia in Late Antiquity. Texts and Studies in Eastern Christianity, Volume: 13. Brill. ISBN 978-90-04-37531-4

[1] List of Immovable Cultural Monuments (PDF) (gruzijski). National Agency for Cultural Heritage Preservation of Georgia. Pristupljeno 12. svibnja 2021.

[FOOTNOTEBakhtadzeMamiashviliGabekhadze2015-2] ↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Bakhtadze, Mamiashvili i Gabekhadze 2015.

[FOOTNOTELoosley_Leeming2018-3] Loosley Leeming 2018.

[EX-4] Loosley, Emma. Dzveli Gavazi. Architecture and Asceticism. University of Exeter. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. svibnja 2021. Pristupljeno 1. rujna 2019.

[1]

[2]

[3]

[4]