Prijeđi na sadržaj

Islandski red slobodnih zidara: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 22: Redak 22:
Bratstvo islanskih masona osnovano je [[15. studenoga]] [[1913.]] godine kao [[udruga]] u [[Reykjavik]]u a pod zaštitom [[Danski red slobodnih zidara|Danskog reda slobodnih zidara]]. Većina islandskih masona u to vrijeme bila je u Loži "Zorobabel i Frederik okrunjenoj nadi" u [[Kopenhagen]]u. Pored njih islandskih masona bilo je u [[Masonska loža|ložama]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Škotska|Škotskoj]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://frimurarareglan.is/saenska-kerfid|title=The Icelandic Order of Freemasons|access-date=2023-09-11|website=frimurarareglan.is|language=en}}</ref>
Bratstvo islanskih masona osnovano je [[15. studenoga]] [[1913.]] godine kao [[udruga]] u [[Reykjavik]]u a pod zaštitom [[Danski red slobodnih zidara|Danskog reda slobodnih zidara]]. Većina islandskih masona u to vrijeme bila je u Loži "Zorobabel i Frederik okrunjenoj nadi" u [[Kopenhagen]]u. Pored njih islandskih masona bilo je u [[Masonska loža|ložama]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Škotska|Škotskoj]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://frimurarareglan.is/saenska-kerfid|title=The Icelandic Order of Freemasons|access-date=2023-09-11|website=frimurarareglan.is|language=en}}</ref>


Na [[Bogojavljenje]], [[6. siječnja]] [[1918.]] godine, Bratstvo islanskih masona postala je [[masonska loža|instrukcijska loža]] sve u cilju pripreme i razvoja prema ustanovljenu [[Masonska loža|lože sv. Ivana]] (''plava loža'') unutar [[Švedski obred|Švedskog obreda]] koji djeluje u [[Danska|Danskoj]] i na Islandu. Godinu dana nakon toga, 6. siječnja [[1919.]] godine, također na Bogojavljenje, po prvi put je otvorena jedna loža sv. Ivana u Reykjavíku. Loža je dobila naziv "Edda" koje je preuzeto iz [[Islandske sage|islandske srednjovjekovne zbirke]] [[Nordijska mitologija|nordijske mitološke]] i herojske poezije. Bilo je četrnaest osnivača.<ref name=":0"/>
Na [[Bogojavljenje]], [[6. siječnja]] [[1918.]] godine, Bratstvo islanskih masona postala je [[masonska loža|instrukcijska loža]] sve u cilju pripreme i razvoja prema ustanovljenu [[Masonska loža|lože sv. Ivana]] (''plava loža'') unutar [[Švedski obred|Švedskog obreda]] koji djeluje u [[Danska|Danskoj]] i na Islandu. Godinu dana nakon toga, 6. siječnja [[1919.]] godine, također na Bogojavljenje, po prvi put je otvorena jedna loža sv. Ivana u Reykjavíku. Loža je dobila naziv "Edda" koje je preuzeto iz [[Islandske sage|islandske srednjovjekovne zbirke]] [[Nordijska mitologija|nordijske mitološke]] i herojske poezije. Bilo je četrnaest osnivača.<ref name=":0"/><ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://viljinn.is/featured/hundrad-ara-starf-islenskra-frimurara/|title=Hundrað ára starf íslenskra frímúrara|date=2019-02-16|access-date=2024-07-09|website=viljinn.is|last=Ritstjórn|first=Eftir}}</ref>


Od tada se masonski rad nastavio na Islandu sa sve većim brojem loža i članova. Najvažnije postignuće je formalno otvaranje '''Islandskog reda slobodnih zidara''' kao potpuno [[Suverenitet|suverene]] [[Velika loža|velike lože]], [[23. srpnja]] [[1951.]] godine.<ref name=":0"/>
Od tada se masonski rad nastavio na Islandu sa sve većim brojem loža i članova. Najvažnije postignuće je formalno otvaranje '''Islandskog reda slobodnih zidara''' kao potpuno [[Suverenitet|suverene]] [[Velika loža|velike lože]], [[23. srpnja]] [[1951.]] godine.<ref name=":0"/><ref name=":4"/>


== Ustroj ==
== Ustroj ==

Inačica od 9. srpnja 2024. u 13:06

Islandski red slobodnih zidara
Frímúrarareglan á Íslandi
{{{logo opis}}}
{{{logo opis}}}
Skraćenica FaI
Moto sub specie æternitatis
(s gledišta vječnosti)[1]
Utemeljena 23. srpnja 1951.
Osnivač Danski red slobodnih zidara
Tip regularna velika loža
Sjedište Reykjavik
Lokacija Island
Broj članova 3.500
Službena stranica frimurarareglan.is

Islandski red slobodnih zidara (isla.. Frímúrarareglan á Íslandi), skraćeno FaI, je regularna slobodnozidarska velika loža u Islandu.

Povijest

Bratstvo islanskih masona osnovano je 15. studenoga 1913. godine kao udruga u Reykjaviku a pod zaštitom Danskog reda slobodnih zidara. Većina islandskih masona u to vrijeme bila je u Loži "Zorobabel i Frederik okrunjenoj nadi" u Kopenhagenu. Pored njih islandskih masona bilo je u ložama u Sjevernoj Americi i Škotskoj.[2]

Na Bogojavljenje, 6. siječnja 1918. godine, Bratstvo islanskih masona postala je instrukcijska loža sve u cilju pripreme i razvoja prema ustanovljenu lože sv. Ivana (plava loža) unutar Švedskog obreda koji djeluje u Danskoj i na Islandu. Godinu dana nakon toga, 6. siječnja 1919. godine, također na Bogojavljenje, po prvi put je otvorena jedna loža sv. Ivana u Reykjavíku. Loža je dobila naziv "Edda" koje je preuzeto iz islandske srednjovjekovne zbirke nordijske mitološke i herojske poezije. Bilo je četrnaest osnivača.[2][3]

Od tada se masonski rad nastavio na Islandu sa sve većim brojem loža i članova. Najvažnije postignuće je formalno otvaranje Islandskog reda slobodnih zidara kao potpuno suverene velike lože, 23. srpnja 1951. godine.[2][3]

Ustroj

Sjedište Islandskog reda slobodnih zidara je u Reykjaviku.

Lože

U 2022. godine Islandski red slobodnih zidara na razini plave lože ima 18 loža koje rade na Ivanovskim stupnjevima Švedskog obreda.[4][2][5]

  • Loža "Edda" (St. Jóhannesarstúka Edda) br. 1, Reykjavík – nosi naziv po poemama i pjesmama iz islandskih saga.
  • Loža "Runa" (St. Jóhannesarstúka Rún) br. 2, Akureyri – nosi naziv po runama, slovima runske abecede.
  • Loža "Mimir" (St. Jóhannesarstúka Mímir) br. 3, Reykjavík – nosi naziv po Mimiru, divu u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Njala" (St. Jóhannesarstúka Njála) br. 4, Ísafjörður – nosi naziv po Njala, islandskoj sagi iz 13. stoljeća.
  • Loža "Gimli" (St. Jóhannesarstúka Gimli) br. 5, Reykjavík – nosi naziv po Gimliju, mjestu u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Čekić" (St. Jóhannesarstúka Hamar) br. 6, Hafnarfjörður – nosi naziv po čekiću.
  • Loža "Polje" (St. Jóhannesarstúka Akur) br. 7, Akranes – nosi naziv po njivi.
  • Loža "Glitnir" (St. Jóhannesarstúka Glitnir) br. 8, Reykjavík – nosi naziv po Glitniru, palači u kojoj živi nordijski bog Forseti.
  • Loža "Sindri" (St. Jóhannesarstúka Sindri) br. 9, Njarðvík – nosi naziv po Sindriju, patuljku u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Sunce" (St. Jóhannesarstúka Röðull) br. 10, Selfoss – nosi naziv po staronordijskoj riječi za Sunce.
  • Loža "Fjolnir" (St. Jóhannesarstúka Fjölnir) br. 11, Reykjavík – nosi naziv po mitskom kralju Fjolniru u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Njord" (St. Jóhannesarstúka Njörður) br. 12, Hafnarfirði – nosi naziv po Njordu, bogu pomorstva u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Maelifell" (St. Jóhannesarstúka Mælifell) br. 13, Sauðárkróki – nosi naziv po Maelifellu, vulkanu na jugu Islanda.
  • Loža "Snorri" (St. Jóhannesarstúka Snorri) br. 14, Reykjavík – nosi naziv po Snorriju, ratniku iz islandskih saga.
  • Loža "Iduna" (St. Jóhannesarstúka Iðunn) br. 15, Reykjavík – nosi naziv po Iduni, božici proljeća u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Bdjenje" (St. Jóhannesarstúka Vaka) br. 16, Egilstöðum – nosi naziv po staronordijskoj riječi za Bdjenje.
  • Loža "Ljiljan" (St. Jóhannesarstúka Lilja) br. 17, Reykjavík – nosi naziv po cvijetu ljiljan.
  • Loža "Hler" (St. Jóhannesarstúka Hlér) br. 18, Reykjavík – nosi naziv po Aegiru, bogu mora u nordijskoj mitologiji.

Pored toga, Islandski red ima i tri instrukcijske lože, u Húsavíku, Siglufjörðuru i Stykkishólmuru.[6]

Popis velikih majstora

Prva dva predsjednika Islanda Sveinn Björnsson (lijevo) i Ásgeir Ásgeirsson (desno) bila su ujedno i prva dva velika majstora Reda.

Islandskim redom slobodnih zidara upravlja veliki majstor (isla. Stórmeistari) koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su::

Međunarodna suradnja

Islandski red sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisao je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 120 regularnih velikih loža.

Obredi

Povijesni slobodnozidarski obred Islandskog reda je Švedski obred i to je izvorni obred svih loža. U slobodnom zidarstvu velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima.

Pridružena tijela i redovi

Uobičajno je da upravljanje visokim stupnjevima svaka velika loža provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata. Međutim upravljanje visokim stupnjevima u Švedskom obredu provodi "velika loža" odnosno sam Red.

Švedski obred

Struktura Islandskog reda u visokim stupnjevima Švedskog obreda, u srpnju 2024. godine, uključuje sljedeće:

  • jedan kapitel (za stupnjeve od 7. do 11.) u Reykjaviku: Nacionalna velika loža na Islandu (Landsstúka Frímúrarareglunnar á Íslandi),[5]
  • jedna podvornička loža (Stúartstúka) za kapitel (samo 7. stupanj) u Akureyriju,[5]
  • 6 loža koje rade na stupnjevima sv. Andrije (od 4. do 6. stupnja), i to su četiri u Reykjaviku i po jedna u Akureyriju i Ísafjörðuru.[8][5]
    • Andrijevska loža "Helgafell" (St. Andrésarstúka Helgafell) br. 1, Reykjavík – nosi naziv po planini Helgafell.
    • Andrijevska loža "Hulda" (St. Andrésarstúka Huld) br. 2, Akureyri – nosi naziv po ženi koja je prakticirala magiju u nordijsoj mitologiji.
    • Andrijevska loža "Hlin" (St. Andrésarstúka Hlín) br. 3, Reykjavík – nosi naziv po Hlin, božici u nordijsoj mitologiji povezanoj s Frigg.
    • Andrijevska loža "Hekla" (St. Andrésarstúka Hekla) br. 4, Reykjavík – nosi naziv po Hekli, vulkanu na jugu Islanda.
    • Andrijevska loža "Harpa" (St. Andrésarstúka Harpa) br. 5, Ísafjörður
    • Andrijevska loža "Hugin" (St. Andrésarstúka Huginn) br. 6, Reykjavík – nosi naziv po Huginu, jednom od dva gavrana boga Odina u nordijsoj mitologiji.
  • jedna instrukcijska loža za stupnjeve sv. Andrije u Egilsstaðiru.[9]

Vidi još

Izvori

  1. sub specie aeternitatis. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Pristupljeno 11. rujna 2023.
  2. a b c d The Icelandic Order of Freemasons. frimurarareglan.is (engleski). Pristupljeno 11. rujna 2023.
  3. a b Ritstjórn, Eftir. 16. veljače 2019. Hundrað ára starf íslenskra frímúrara. viljinn.is. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  4. St. Jóhannesarstúkur. frimurarareglan.is. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. rujna 2022. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  5. a b c d Stúkurnar. frmr.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2010. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  6. St. Jóhannesarfræðslustúkur. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. svibnja 2022. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  7. Stefánsson, Stefán E. 24. kolovoza 2019. Eins og að fara í ræktina. mbl.is (islandski). Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  8. St. Andrésarstúkur. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. svibnja 2022. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  9. St. Andrésarfræðslustúkan Herðubreið. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 25. lipnja 2022.

Vanjske poveznice