Wikipedija

Hotdog

namirnica popularizirana u Sjedinjenim Američkim Državama

Hotdog[1] ili hot-dog[2] (engl. hot dog) jelo je od kuhane ili pečene kobasice, hrenovke, poslužene s prilozima u napola prerezanu dugačku mekanu pecivu. Hrenovka je obarena, ponekad blago dimljena kobasica od začinjena svinjskoga ili goveđega mesa pretvorenog u pastu. Jeftinije inačice često se rade od strojno otkoštena pilećega i purećeg mesa. Uobičajeni su prilozi senf, kečap, majoneza, čili i luk te ukiseljeni sjeckani krastavci (relish), ukiseljene papričice jalapeño ili rezani kiseli kupus.

Hotdog sa senfom, kečapom i ukiseljenim nasjeckanim krastavcima, tzv. relishom.
Kolica za prodaju hrenovki u New Yorku oko 1906. godine. Cijena je navedena kao 3 centa za jednu, 5 centa za dvije.

Ime za hotdog, u smislu same kobasice, pojavljuje se 1880-ih u Sjedinjenim Američkim Državama,[3] ali hrenovka vuče korijene iz njemačkih krajeva gdje su se na ulicama jele frankfurtske (engl. frankfurter, frank) i bečke (engl. wiener) kobasice.[4]

U SAD-u je hotdog postao ulična hrana radničke klase te se prodavao na pokretnim kioscima i kolicima. Veže ih se uz bejzbol i općenito američku kulturu. Sveprisutni su na ulicama i u parkovima New Yorka. Postoje čak i restorani specijalizirani isključivo za posluživanje hotdoga.

U malenim trgovinama poput onih američkog lanaca 7-Eleven hrenovke se neprestano griju na rotirajućim rešetkama. Oni sami prodaju ih sto milijuna,[5] a u cijeloj Americi pojede ih se i do dvadeset milijardi godišnje.[6]

Povijest

uredi
 
Kolica za prodaju hotdoga u New Yorku 2007. godine.

Svinjske kobasice slične hrenovkama poznate su još od 13. stoljeća iz Frankfurta u Njemačkoj,[7][8] pa se nazivaju frankfurtskim kobasicama (njem. Frankfurter Würstchen). Dijelile su se narodu za carskih krunidbi, počevši od krunidbe Maksimilijana II., cara Svetog Rimskog Carstva. Do svjetske popularnosti frankfurtske hrenovke doveo je bavarski mesar Johann Georg Lahner iz 17. stoljeća koji se preselio i počeo ih prodavati u Beču.[8] Kobasice koje se zovu bečkim[9] (njem. Wiener Würstchen) sada se izrađuju od mješavine svinjskog i goveđeg mesa.

Njemački imigrant po imenu Feuchtwanger navodno je prvi počeo prodavati hotdog na američkom srednjem zapadu. Prema jednoj priči, Feuchtwangerova supruga predložila je upotrebu peciva 1880. godine: Feuchtwanger je prodavao vruće hrenovke na ulicama St. Louisa i uz njih kupcima posuđivao rukavice kako bi ih mogli jesti iz ruke. Budući da mu ih neki nisu vraćali, supruga mu predlaže da ih posluži u pecivu.[10] U drugoj verziji priče, Antoine Feuchtwanger služio je kobasice u kiflicama na Svjetskoj izložbi, ili onoj 1904. godine u St. Louisu,[11][12] ili još ranije, 1893. u Chicagu, opet, navodno, zato što su bijele rukavice koje je dijelio kupcima oni čuvali kao suvenire.[13]

Još jedna priča vezana je uz posluživanje kobasica u pecivima. Charles Feltman je na otoku Coney u New Yorku 1867. imao kolica s kuhalom na kojem su se parile kobasice i pretincem za peciva u kojim su se posluživale. 1871. godine unajmio je zemlju za izgradnju trajnog restorana, u kojem je mogao prodavati i više od običnih »Coney Island Red Hots« kako su zvali njegove hotdogove.[14][15][16]

Podrijetlo imena

uredi
Dog Factory, kratki šaljivi film Thomasa Edisona iz 1904. o pravljenju hrenovki (engl. dog, hrv. pas).

Kobasice su u Sjedinjenim Američkim Državama još od 1800-ih zvane dog (hrv. pas), moguće kao šala o tom da se rade od psećeg mesa. Poznato je, međutim, da su se čak i početkom 20. stoljeća psi u Njemačkoj koristili za prehanu.[17][18][19] Sumnja da kobasice sadrže pseće meso bila je »povremeno opravdana«.[20]

Izrada

uredi
Proizvodnja kobasica za hotdog.

Uobičajeni sastojci hrenovke su sitni ostatci pri rasjeku mesa, često i meso mehanički odvojeno od kosti, začini poput soli, bijelog papra, mljevene goruščice, korijandra, češnjaka, oraščića,[4] te konzervansi poput natrijevog nitrita ili natrijevog eritorbata. Tradicionalno se hrenovke rade od svinjskog i goveđeg mesa, no postoje i jeftinije od strojno otkoštene piletine ili puretine.

Hrenovke za hotdog se komercijalno pripremaju u strojevima s oštricama koje se brzo okreću te atomiziraju i miješaju sve sastojke: meso, začine, vodu (led), veziva i punila. Ova smjesa se utiskuje u crijeva, formiraju se kobasice određene duljine, te se odmah i obare. Nekad su crijeva bila janjeća, ali se sad gotovo isključivo koriste privremena od celuloze koja se nakon kuhanja skidaju s kobasice, u postupku koji je 1925. u Chicagu izumio Erwin O. Freund.[21]

Rekordi

uredi
 
Najdulji hotdog iz 2006. godine.

Najdulji hotdog na svijetu napravljen je 2006. u Tokiju, a bio je dugačak 60 metara.[22]

U Guinnessovu knjigu rekorda upisan je najskuplji hot-dog imena »California Capitol City Dawg« mase 1,4 kg. Za 145,49 dolara mogao se dobiti u restoranu u Sacramentu u Kaliforniji, a sastojao se od pečene 460-milimetarske juneće hrenovke iz Chicaga poslužene na svježem pecivu sa začinskim biljkama bilja, premazanom maslacem od bijelog tartufa i zapečenom na žaru. Dodatci su bili cjelovito zrna gorušice iz Francuske, majoneza od češnjaka i začinskog bilja, pirjana ljutika, miješana mlada salata, dimljena slanina iz New Hampshirea, nasjeckana rajčica, sir od losova mlijeka iz Švedske, zaslađene suhe brusnice, maslinovo ulje s bosiljkom, vinaigrette od kruške, brusnice i kokosa, te mljeveni papar. Prihod od prodaje doniran je bolnicama za djecu Shriners.[23]

Postoji nekoliko popularnih natjecanja u jedenju hotdoga. Na Nathan's Hot Dog Eating Contest natjecatelj je 2020. godine pojeo 75 hotdogova u 10 minuta.[24] Među ženama rekord od 48½ hotdogova u 10 minuta postignut je također 2020.[25]

Izvori

uredi
  1. ↑ Hȍtdog. hjp.znanje.hr. Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  2. ↑ Pravopis Instituta za hrvatski jezik. pravopis.hr/rjecnik/. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. studenoga 2021. Pristupljeno 23. lipnja 2024.
  3. ↑ Trail of Hot Dog Leads Back to 1880's. The New York Times (engleski). 27. rujna 1988. 0362-4331. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  4. ↑ a b Sausage Glossary | NHDSC. www.hot-dog.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. rujna 2020. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  5. ↑ 7-Eleven About Us... Fun Facts. 7-eleven.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2012. Pristupljeno 2. travnja 2021.
  6. ↑ In 2016, consumers spent more than $2.4 billion on hot dogs in U.S. supermarkets. National Hot Dog & Sausage Council. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. kolovoza 2020. Pristupljeno 2. travnja 2021.
  7. ↑ frankfurter | Origin and meaning of frankfurter by Online Etymology Dictionary. etymonline.com (engleski). Pristupljeno 2. travnja 2021.
  8. ↑ a b Hrenovke Frankfurter. Gavrilović. Pristupljeno 23. lipnja 2024.
  9. ↑ wiener | Origin and meaning of wiener by Online Etymology Dictionary. www.etymonline.com (engleski). Pristupljeno 2. travnja 2021.
  10. ↑ Hot Dog History. hotdogchicagostyle.com. Pristupljeno 2. travnja 2021.
  11. ↑ Beth Allen. 2004. Susan Westmoreland (ur.). Good Housekeeping Great American Classics Cookbook (engleski). Hearst Books. New York. str. 49. ISBN 978-1-58816-280-9
  12. ↑ Anniversary of Hot Dog, Bun (PDF). Binghamton (NY) Sunday Press. 29. studenoga 1964.
  13. ↑ Jakle, John A. 1999. Fast food : roadside restaurants in the automobile age. Baltimore. ISBN 0-8018-6109-8
  14. ↑ Edo McCullough. 1957. Good Old Coney Island: A Sentimental Journey Into the Past: the Most Rambunctious, Scandalous, Rapscallion, Splendiferous, Pugnacious, Spectacular, Illustrious, Prodigious, Frolicsome Island on Earth (engleski). Fordham Univ Press. str. 234–236. ISBN 9780823219971
  15. ↑ Coney Island History – Food & Dining. westland.net. Pristupljeno 11. rujna 2017.
  16. ↑ Charles Feltman. Coney Island History Project (engleski). 22. svibnja 2015. Pristupljeno 11. rujna 2017.
  17. ↑ Germany's dog meat market; Consumption of Canines and Horses Is on the Increase (PDF). The New York Times. 23. lipnja 1907. Pristupljeno 20. siječnja 2008.
  18. ↑ Monthly consular and trade reports. 64 (240–243). United States Bureau of Manufactures, Bureau of Foreign Commerce, Dept. of Commerce; Bureau Of Manufactures, Bureau Of Foreign Commerce; Bureau Of Statistics, Dept. of Commerce and Labor. 1900. Pristupljeno 29. rujna 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  19. ↑ United States Bureau of Manufactures. 1900. Monthly Consular and Trade Reports (engleski). U.S. Government Printing Office
  20. ↑ "Hot Dog" at Online Etymology Dictionary
  21. ↑ Leah A. Zeldes. 8. srpnja 2010. Know your wiener!. Dining Chicago. Chicago's Restaurant & Entertainment Guide, Inc. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. srpnja 2011. Pristupljeno 31. srpnja 2010.
  22. ↑ Guinness World Records. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. ožujka 2016. Pristupljeno 5. travnja 2023.
  23. ↑ Pierleoni, Allen. 1. lipnja 2012. Sacramento claims record with $145.49 hot dog. The Sacramento Bee. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. lipnja 2021. Pristupljeno 12. lipnja 2012.
  24. ↑ The 2020 Hot Dog Eating Contest | Nathan's Famous. nathansfamous.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. kolovoza 2020. Pristupljeno 12. veljače 2021.
  25. ↑ Aschwanden, Christie. 14. srpnja 2020. Scientists Have Finally Calculated How Many Hot Dogs a Person Can Eat at Once. The New York Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. siječnja 2021. Pristupljeno 12. veljače 2021.

Vanjske poveznice

uredi
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hotdog&oldid=7003812"