Sutorina

Sutorina

Суторина
Sutorina Суторина
naselje
	pogled na Sutorinu iz Kruševica
	SutorinaLokacija u Crnoj Gori
	Koordinate: 42°28′23″N 18°28′36″E / 42.47306°N 18.47667°E
Država	Crna Gora
Općina	Herceg Novi
Najveća nadmorska visina	213 m
Stanovništvo (2011)
• Naselje	670
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Pozivni broj	+ 382 (031)
Registracija vozila	HN

Sutorina (ćir. Суторина) je naseljeno mjesto u sastavu općine Herceg Novi, Crna Gora.

Geografija

Sutorina se nalazi na krajnjem jugozapadu Crne Gore u dolini rječice Sutorine, koja se u Jadransko more uliva u sjeverozapadnom dijelu Bokokotorskog zaliva.

Historija

Sutorina se prvi put spominje 27. januara 1403. godine kao mjesto prodaje soli.^[1]

Sutorina se do 1947. godine nalazila u sastavu NR Bosne i Hercegovine, te je imala izlaz na Jadransko more i na Bokokotorski zaliv u dužini od 7 kilometara obale, ali je neformalnim političkim dogovorom bez ikakvog pisanog ugovora, zajedno sa selima Njivice, Kruševice, Prijevor, Šćepoševići, Solila, Vrbanje i Sitnica, čija ukupna površina iznosi 83,7 km², a čija je teritorija ugl. jednaka granicama današnjih naselja Kruševice, Prijevor, Provodina i Sutorina navodno ustupljena NR Crnoj Gori, za šta nema zvaničnih dokumenata. Neki za taj slučaj vezuju činjenicu da je NR BiH dobila područja istočno od rijeke Sutjeske u području planine Maglić, t.j. naselja Kruševo na Pivi i Vučevo,^[2] činjenicu koju potvrđuje Službeni list FNRJ maja 1949. godine,^[3] te Službeni list NR BiH u oktobru 1949.^[4] U toku donošenja međunarodnog sporazuma o granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, 2015. godine, došlo je do zahtjeva u Parlamentu Bosne i Hercegovine o poništenju sporazuma i donošenju rezolucije o Sutorini, u kojoj bi se ponovo razmatrao status Sutorine. Ova politička procedura izazvala je politički spor između ovih dviju zemalja.^[5]^[6]^[7] Do teritorijalne reorganizacije u Crnoj Gori nalazila se u sastavu stare općine Herceg Novi.

Stanovništvo

Na popisu stanovništva 2011. godine Sutorina je imala 670 stanovnika.

Broj stanovnika po popisima^[8]
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
404	410	398	358	437	489	607	670

Napomena: Ranije povećano za naselje Šćepoševići koje je ukinuto.

Popis 2011.

Narodnost	2011^[9]
Srbi	378 (56,41%)
Crnogorci	160 (23,88%)
Romi	14 (2,08%)
Srbi–Crnogorci	8 (1,19%)
Egipćani	7 (1,04%)
Hrvati	6 (0,89%)
Bosanci	Z
Crnogorci–Srbi	Z
Jugoslaveni	Z
Mađari	Z
Makedonci	Z
Muslimani	Z
Rusi	Z
Slovenci	Z
Ostalo	Z
Regionalna pripadnost	Z
Ne želi da se izjasni	80 (11,94%)
ukupno	670

Jezik	2011^[9]
Srpski	463 (69,10%)
Crnogorski	110 (16,41%)
Srpskohrvatski	18 (2,68%)
Romski	9 (1,34%)
Albanski	6 (0,89%)
Bosanski	Z
Hrvatski	Z
Hrvatsko–Srpski	Z
Mađarski	Z
Makedonski	Z
Ruski	Z
Ostali	Z
Ne želi da se izjasni	53 (7,91%)
ukupno	670

Vjera	2011^[9]
Pravoslavna	593 (88,50%)
Islamska	19 (2,83%)
Katolička	9 (1,34%)
Kršćani	Z
Ostale vjeroispovijesti	Z
Ateista	Z
Ne želi da se izjasni	42 (6,26%)
ukupno	670

Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.

Raniji popisi

Sutorina
1991^[10]	2003^[11]
ukupno: 489 Crnogorci 233 (47,64%) Srbi 184 (37,62%) Jugoslaveni 60 (12,26%) Hrvati 4 (0,81%) Muslimani 4 (0,81%) neopredijeljeni 1 (0,20%) region. opr. 1 (0,20%) nepoznato 2 (0,40%)	ukupno: 607 Srbi 402 (66,22%) Crnogorci 132 (21,74%) Hrvati 5 (0,82%) Jugoslaveni 2 (0,32%) ostali 2 (0,32%) neopredijeljeni 55 (9,06%) region. opr. 4 (0,65%) nepoznato 5 (0,82%)

Vjera	1991^[12]
Pravoslavna	452 (92,43%)
Katolička	12 (2,45%)
Islamska	3 (0,61%)
Nije vjernik	5 (1,02%)
Nepoznato	17 (3,47%)
ukupno	489

Reference

^ Fermendžin, Euzebije (1892). Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752. Harvard University. Zagrabiae, Academia Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium.
^ "Border reconstruction of the Sutorina exit of Bosnia and Herzegovina to the Adriatic Sea by using old maps - Admir Mulahusić, Mithad Kozličić, Zvonko Orešković" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 28. 11. 2022. Pristupljeno 25. 11. 2011.
^ "Sedmo redovno zasedanje Saveznog veća i Veća naroda : 25-28 maja 1949 godine : stenografske beleške". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 13. 2. 2015.
^ "Institut za historiju Sarajevo - "Odluka o pripajanju sela Kruševo i Vučevo području Mjesnog narodnog odbora Sutjeska.Službeni list NR BiH, god. V, br. 43. Sarajevo: 27. 10. 1949. 311" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 27. 3. 2014. Pristupljeno 13. 2. 2015.
^ Sutorina: Anatomija izmišljenog problema, Al Jazeera Balkans
^ "Sutorina: Rezolucijom traže poništenje ugovora s Crnom Gorom - prilog na portalu Dubrovački.hr". Arhivirano s originala, 26. 1. 2015. Pristupljeno 13. 2. 2015.
^ RSE saznaje: BiH razmatra da povuče ambasadora iz Crne Gore zbog Sutorine - prilog na portalu Slobodna Evropa
^ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176
^ ^a ^b ^c Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020.
^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
^ "Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020.

Vanjski linkovi

Portal Crna Gora

Logo Wikicitata

Wikicitati imaju citate vezane za: Sutorina

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Sutorina

Nedovršeni članak Sutorina koji govori o naselju u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Fermendžin, Euzebije (1892). Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752. Harvard University. Zagrabiae, Academia Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium.

[DD-2] "Border reconstruction of the Sutorina exit of Bosnia and Herzegovina to the Adriatic Sea by using old maps - Admir Mulahusić, Mithad Kozličić, Zvonko Orešković" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 28. 11. 2022. Pristupljeno 25. 11. 2011.

[SZ-3] "Sedmo redovno zasedanje Saveznog veća i Veća naroda : 25-28 maja 1949 godine : stenografske beleške". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 13. 2. 2015.

[IH-4] "Institut za historiju Sarajevo - "Odluka o pripajanju sela Kruševo i Vučevo području Mjesnog narodnog odbora Sutjeska.Službeni list NR BiH, god. V, br. 43. Sarajevo: 27. 10. 1949. 311" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 27. 3. 2014. Pristupljeno 13. 2. 2015.

[AL-5] Sutorina: Anatomija izmišljenog problema, Al Jazeera Balkans

[DU-6] "Sutorina: Rezolucijom traže poništenje ugovora s Crnom Gorom - prilog na portalu Dubrovački.hr". Arhivirano s originala, 26. 1. 2015. Pristupljeno 13. 2. 2015.

[SE-7] RSE saznaje: BiH razmatra da povuče ambasadora iz Crne Gore zbog Sutorine - prilog na portalu Slobodna Evropa

[8] Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176

[Popis_2011-9] Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore

[10] "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020.

[11] Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9

[12] "Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

p r u Općina Herceg Novi
Naselja	Baošići Bijela Bijelske Kruševice Đenovići Đurići Herceg Novi Igalo Jošice Kameno Kruševice Kumbor Kuti Luštica Meljine Mojdež Mokrine Podi Prijevor Provodina Ratiševina Sasovići Sušćepan Sutorina Trebesinj Ubli Zelenika Žlijebi
Bivša naselja	Begovići Brguli Klinci Mrkovi Njivice Radovanići Rose Savina Šćepoševići Špilje Topla Zabrđe Žvinje