Rafinerija nafte Brod
| Rafinerija nafte Brod a.d. | |
|---|---|
 | |
| Vrsta | Dioničko (Profil Rafinerije Brod na banjalučkoj berzi) |
| Industrija | naftna industrija |
| Osnovano | 1892. |
| Osnivač(i) | Hemijska industrija Danica |
| Sjedište | Brod, Bosna i Hercegovina |
| Ključne osobe | Sergej Kudrijašov (generalni direktor Zarubežnjefta) |
| Proizvodi | nafta i naftni proizvodi |
| Prihod | 99,1 miliona KM (2015) |
| Neto dobit | 5,7 miliona KM (2015) |
| Vlasnik | Neftegazinkor (80%) Mali dioničari (20%) |
| Zaposleni | 1170 (2015) |
| Veb-sajt | rafinerija |
Rafinerija nafte Brod a.d. (također Rafinerija Brod ili brodska rafinerija) bosanskohercegovačka je rafinerija nafte u Brodu, koja posluje u sklopu OPTIMA Grupe, koja u vlasništvu ruskog Zarubežnjefta i ima još jednu rafineriju ulja u Modriči, te svoju mrežu benzinskih pumpa pod imenom "Nestro Petrol".[1] Od 24. aprila 2003. Rafinerija nafte Brod notirana je na banjalučkoj berzi.[2]
Historija
[uredi | uredi izvor]Osnivanje i početci
[uredi | uredi izvor]Rafinerija nafte Brod je osnovana 1892. godine od strane mađarskog preduzeća za hemijsku industriju "Danica" sa kapacitetom u iznosu od 25.000 tona godišnje, čime je Rafinerija u Brodu najstarija rafinerija u Bosni i Hercegovini[3]. 35 godina kasnije, 1927. godine Rafinerija Brod iz državnog vlasništva prelazi u vlasništvo Standard Oil Company, koja je u rafineriju ugradila destilaciju kapaciteta u iznosu od 300 tona dnevno.
Nakon početka drugog svjetskog rata Standard Oil Company povukla se iz tadašnje Jugoslavije, pa tako i iz rafinerije u Brodu.
Ekspanzija za vrijeme SFRJ
[uredi | uredi izvor]Nakon završetka Drugog svjetskog rata, rafinerija nafte Brod ušla je u državno vlasništvo, te je obnovljena i nacionalizovana. Izgrađena su nova postrojenja većeg kapaciteta prerade uz tendenciju povećanja sekundarne prerade, čime se kapacitet prerade povećao na 1800 tona dnevno. 1960. godine uklonjena su uska grla, čime se kapacitet prerade ponovo povećao za ukupno 700 tona ili 39% na sada 2500 tona dnevne proizvodnje.
U periodu od 1960-68. godine u brodskoj rafineriji izgrađena je preradna linija Snam Progretti kapaciteta u iznosu od 2 miliona tona godišnje, koja se danas zove "Stara linija prerade". Kapacitet te linije je do sada smanjen je za 40% na 1,2 miliona tona godišnje proizvodnje.
22 godina kasnije, 1990. godine ponovo je izgrađena jedna nova linija prerade ukupnog godišnjeg kapaciteta u iznosu od 3 miliona tona nafte u ukupno deset procesa izgradnje.
Rafinerija nakon raspada Jugoslavije
[uredi | uredi izvor]Rat u BiH i Hrvatskoj
[uredi | uredi izvor]Godinu dana kasnije, 1991. godine Rafinerija u Brodu morala je obustaviti rad zbog rata u Hrvatskoj, a kasnije je izbio i rat u Bosni i Hercegovini, tako da se do kraja 1995. godine u rafineriji u Brodu nije mogla preraditi nafta.
Rafinerija od kraja rata do danas
[uredi | uredi izvor]Dana 24. aprila 2003. godine rafinerija nafte u Brodu notirana je na banjalučkoj berzi.
Četiri godina kasnije, u februaru 2007. godine Vlada Republike Srpske je sa ruskom naftnom kompanijom Zarubežnjeft, koja je u ruskom državnom vlasništvu, sklopila ugovor o privatizaciji rafinerije nafte u Brodu i rafinerije ulja u Modriči primivši od strane ruske kompanije oko 236 miliona KM. Za kupovinu formirano je novo preduzeće pod imenom "Neftegazinkor", koja je u 100%-vlasništvu Zarubežnjefta. Zarubežnjeft je obnovila stare linije i pustila je u rad sa ukupnom godišnjom proizvodnjom od 1.200.000 tona godišnje. Osim toga, modernizovan je i kompleks brodske rafinerije za obradu otpadnih voda i puštena u rad stanica za biološko prečišćavanje otpadnih voda. 27. novembra 2008. godine Rafinerija nafte Brod je nakon pauze, koja je trajala više od 18 godina, ponovo pokrenula proizvodnju prerade naftnih derivata. 2009. godine započeta je obnova na novoj proizvodnjoj liniji.
U aprilu iste godine završena je rekonstrukcija postrojenja za hidrodesulfrizaciju dizel goriva, što je omogućilo proizvodnju dizel goriva sa sadržajem sumpora ispod 50ppm, čime je omogućeno ispunjenje Euro4-standarda. Osim toga, u aprilu 2009. godine pušteno je u rad i postrojenje za dobijanje bitumena, a u augustu puštena je u rad sekcija za prečišćavanje gasova i dobijanje čistog sumpora, kako bi se povećala zaštita životne sredine.
Eksplozija postrojenja u Rafineriji
[uredi | uredi izvor]9. oktobra 2018. u 21:30 pogon 05-IZOMAX je uništen u eksploziji zasad nepoznatog izvora. U neposrednoj blizini pogona 05, je postrojenje 04. za proizvodnju benzina koji je djelimično oštećen. Vatrogasna jedinica Rafinerije nafte Brod i vatrogasna jedinica Brod uz pomoć radnika koji su bili pri sebi i radnika koji su došli od kuća da pomognu pri gašenju požara su zajednički uspjeli lokalizirati požar oko sat vremena kasnije. Povrijeđeno je 10 radnika od kojih je jedan preminuo na licu mjesta. Ostali radnici su prevezeni u bolnicu Sv. Apostol Luka u Doboju.
Vlasništvo
[uredi | uredi izvor]Rafinerija nafte Brod je od 24. aprila 2003. godine notirana na banjalučkoj berzi. U februaru 2003. godine Vlada Republike Srpske je sa ruskom naftnom kompanijom Zarubežnjeft sklopila ugovor o privatizaciji Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modriča.
| Dioničar | Udio (u %) |
|---|---|
| Neftegazinkor | 79,99% |
| Zepter Fond a.d. Banja Luka | 2,28% |
| ZIF Invest Nova Fond a.d. Bijeljina | 1,6% |
| ZIF Euroinvestment Fond a.d. Banja Luka | 1,45% |
| Polara Invest Fond a.d. Banja Luka | 0,9% |
| ZIF BLB-Profit a.d. Banja Luka | 0,84% |
| ZIF Jahorina Koin a.d. Pale | 0,56% |
| ABANKA VIPA d.d. Ljubljana | 0,5% |
| ZIF Bors Invest Fond a.d. Banja Luka | 0,49% |
| Raiffeisen Bank Bosna i Hercegovina | 0,41% |
Proizvodi
[uredi | uredi izvor]Rafinerija nafte Brod proizvodi ukupno šest proizvoda, za čiju proizvodnju brodska rafinerija se snabdijeva Jadranskim naftovodom (JANAF)[4] :
Motorni benzini
[uredi | uredi izvor]U rafineriji nafte Brod se proizvode:
- BMB-95 (bezolovni motorni benzin otanske vrijednosti 95)
- BMB-98 (bezolovni motorni benzin otanske vrijednosti 98)
Dizel goriva
[uredi | uredi izvor]Rafinerija nafte u Brodu proizvodi dvije vrste dizel goriva, čiji je kvalitet definisan standardom EN 590.
U rafineriji nafte u Brodu se proizvode:
- Dizel gorivo Euro-IV
- Dizel gorivo Euro-V
Bitumeni
[uredi | uredi izvor]Rafinerija Brod u svom asortimanu ima ukupna dvije vrste bitumena:
- Cestograđevinski bitumen (Bitumen 50/70, 70/100 i 160/220)
- Industrijski bitumen (Bitumen 85/40)
Tečni naftni gas (TNG)
[uredi | uredi izvor]Lož ulje
[uredi | uredi izvor]Rafinerija nafte u Brodu proizvodi dvije vrste lož ulja:
- Lož ulje ekstra lako (LUEL)
Prema navodima brodske rafinerije, to lož ulje zadovoljava evropske norme i definisan je bosanskohercegovačkim standardom BAS 1002.
- Lož ulje srednje (LUS)
Prema navdima brodske rafinerije, kvalitet ovog proizvoda također je definisan bosanskohercegovačkim standardom.
Sumpor
[uredi | uredi izvor]Ovaj proizvod Rafinerija u Brodu proizvodi kao tekući sumpor, čvrsti sumpor u pločama i u obliku granula.
Ekologija
[uredi | uredi izvor]Prema navodima Rafinerije nafte Brod, Ekološki institut iz Banja Luke svako tri mjeseca vrši ekološki monitoring rafinerije[5]. Osim toga, postrojenja za čišćenje otpadnih voda u Rafineriji Brod, također prema navodima te kompanije, rade normalnim režimom i u skladu sa zahtjevima tog ekološkog instituta. U rad je i pušten pogon postrojenja sekcije 36, koje služi pranju gasova amunima, zatim postrojenja za rekuperaciju, dobijanje elementarnog sumpora u tečnom i tvrdom stanju i sekcije 39, koja služi za doradu otpadnih gasova.
Optužbe o zagađenju zraka u Slavonskom Brodu
[uredi | uredi izvor]Prema navodima Deutsche Welle-a (DW), analize zraka u Slavonskom Brodu, gradu koji se nalazi samo nekoliko kilometara od rafinerije nafte u Brodu, pokazuju alarmantno zagađenje, koje bi moglo biti opasno po ljude. Kako izvještava DW, krivac za to je upravo rafinerija nafte u Brodu[6].
Direktor zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) u Slavonskom Brodu dr. Anto Cvitković je rekao, kako je Slavonski Brod u najlošijoj kategoriji po kvalitetu zraka, te kako udisanje tog zraka može prouzrokovati morbiditet i neke tumore. Kako navodi DW, ZZJZ je izradio dvije studije na temelju rutinske zdravstvene statistike, a u posljednih mjesec dana je uspio ostvariti i suradnju sa sličnom organizacijom u Banjoj Luci kojoj su poslali zahtjeve za uvid u njihove podatke.
OPTIMA Grupa, koja u vlasništvu Zarobežnjeft-a upravlja rafinerijom nafte u Brodu, ističe da nije kriva za oneščišćenje zraka u Slavonskom Brodu, a pogotovo ne u periodu od 16. decembra 2015. do 27. januara 2016. godine, za koji se brodska rafinerija također optužuje, jer se rafinerija prema navodima OPTIMA Grupa-e u tom periodu nalazila u remontu, zbog čega nije ni radila i zato ne može ni biti kriva za oneščišćenje zraka u Slavonskom Brodu[7].
Plinifikacija rafinerije
[uredi | uredi izvor]Kako bi se smanjilo zagađenje od strane brodske rafinerije, početkom oktobra 2017. godine prihvaćen je protokol od strane vlade Hrvatske da se rafinerija u Brodu spoji na plinsko-transportni sustav Hrvatske, čim bi se rafinerija mogla početi snabdijevati plinom od jeseni 2018.[8] Snabdijevač plina brodskoj rafineriji će biti hrvatsko preduzeće Crodux, koje će rafineriju snabdijevati sa ukupno 70 miliona kubika plina godišnje. Prema navodima vlasnika Croduxa, Ivana Čermaka, prebacivanjem sa teškog mazuta i nafte na plin, već u prvoj fazi projekta moglo bi se riješiti između 80 i 90 posto zagađenja iz brodske rafinerije.
Uprava
[uredi | uredi izvor]Rafinerijom nafte Brod upravljaju upravni organi, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, podzakonskim aktima i internim aktima kompanije:
- Skupština dioničara
- Upravni odbor
- Generalni direktor (trenutno: Andrej Getinger)
- Nadzorni odbor
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ ""Rafinerija nafte Brod" a.d." www.rafinerija.com. Arhivirano s originala, 4. 2. 2016. Pristupljeno 30. 4. 2016.
- ^ "www.blberza.com". blberza.com. Pristupljeno 30. 4. 2016.
- ^ ""Rafinerija nafte Brod" a.d." www.rafinerija.com. Arhivirano s originala, 19. 2. 2015. Pristupljeno 30. 4. 2016.
- ^ ""Rafinerija nafte Brod" a.d." www.rafinerija.com. Arhivirano s originala, 19. 2. 2015. Pristupljeno 30. 4. 2016.
- ^ ""Rafinerija nafte Brod" a.d." www.rafinerija.com. Arhivirano s originala, 19. 2. 2015. Pristupljeno 30. 4. 2016.
- ^ (www.dw.com), Deutsche Welle. "Brođani udišu zrak opasan po zdravlje | Priča dana | DW.COM | 07.03.2016". DW.COM. Pristupljeno 30. 4. 2016.
- ^ "Rafinerija u Bosanskom Brodu: Nismo odgovorni za onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu". www.index.hr. Pristupljeno 30. 4. 2016.
- ^ "Nazire li se konačno kraj mukama koje stanovnici Slavonskog Broda imaju zbog zagađenog zraka?". Dnevnik.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 10. 2017.