Idi na sadržaj

Pismenost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Stopa pismenosti u svijetu 2015.[1]

Pismenost je poznavanje pisma, umijeće čitanja i pisanja. Neki istraživači sugerišu da se proučavanje "pismenosti" kao pojma može podijeliti na dva perioda: period prije 1950, kada se pismenost shvatala isključivo kao pismenost po abecednom redu (prepoznavanje riječi i slova); i period nakon 1950, kada se pismenost polako počela posmatrati kao širi pojam i proces, uključujući društvene i kulturne aspekte čitanja i pisanja[2] i funkcionalnu pismenost.[3][4]

Prema Popisu iz 2013. u Bosni i Hercegovini je bilo oko 90.000 nepismenih, što čini 2,82%. U Republici Srpskoj nepismenih je 3,17% posto, u Federacija BiH 2,63%, a u Brčko Distriktu 2,83%.[5] Po podacima The World Factbook, oko 82% svjetske populacije je pismeno.

Društveni uticaj i demografija

[uredi | uredi izvor]

Tradicionalni koncept pismenosti se proširio jer se među istraživačima u studijama kompozicije, obrazovanja i antropološkoj lingvistici pojavio konsenzus da nema smisla govoriti o čitanju ili pisanju izvan specifičnog konteksta, a lingvista James Paul Gee to je opisao kao "jednostavno nekoherentno ."[6] Na primjer, čak i ekstremno rane faze sticanja ovladavanja oblicima simbola odvijaju se u određenom društvenom kontekstu (čak i ako je taj kontekst "škola"), i, nakon nabavke štampe, svaki primjer čitanja ili pisanja bit će za određenu svrhu i priliku s određenim čitaocima i piscima na umu. Čitanje i pisanje, stoga, nikada nisu odvojivi od društvenih i kulturnih elemenata.[7][8][9][10] Posljedica koju su, između ostalih, iznijeli David Barton i Rosalind Ivanić, je da kognitivni i društveni efekti sticanja pismenosti nisu lako predvidljivi, budući da, kako je Brian Street tvrdio, "načini na koje se ljudi obraćaju čitanju i pisanju su sami ukorijenjeni u koncepcijama znanja, identiteta i bića."[11][12] Shodno tome, kao što je Jack Goody dokumentovao, historijski gledano, pismenost je uključivala transformacija društvenih sistema koji se oslanjaju na pismenost i promjenjive upotrebe pismenosti unutar tih sistema u razvoju.[13]

Rod

[uredi | uredi izvor]
Stopa pismenosti odraslih muškaraca (%), 2015.[14]
Stopa pismenosti odraslih žena (%), 2015.[15]
Indeksi rodnog pariteta u stopama pismenosti mladih po regijama, 1990–2015. Napredak ka rodnom paritetu u pismenosti započeo je nakon 1990.

Prema podacima iz 2015. koje je prikupio Unescov institut za statistiku, oko dvije trećine (63%) nepismenih odraslih osoba u svijetu su žene. Ovaj disparitet je bio još veći u prethodnim decenijama, a od 1970. do 2000, globalna rodna razlika u pismenosti značajno se smanjila.[16] Međutim, oko 2013. ovaj napredak je stagnirao, pri čemu je rodna razlika ostala gotovo konstantna u posljednje dvije decenije.[17] Generalno, rodni jaz u pismenosti nije bio toliko izražen kao regionalni jaz; to jest, razlike između zemalja su često bile veće od rodnih razlika unutar zemalja.[18]

Supsaharska Afrika ima najnižu ukupnu stopu pismenosti i najveći rodni jaz: 52% odraslih žena i 68% odraslih muškaraca je pismeno. Sličan rodni disparitet postoji u Sjevernoj Africi, gdje je 70% odraslih žena pismeno naspram 86% odraslih muškaraca. U Južnoj Aziji, 58% odraslih žena i 77% odraslih muškaraca je pismeno.[17]

Svjetska konferencija o obrazovanju za sve 1990, održana u Jomtienu, Tajland, skrenula je pažnju na rodnu razliku u pismenosti i potakla mnoge zemlje u razvoju da daju prioritet pismenosti žena.[19]

U mnogim kontekstima, nepismenost žena koegzistira s drugim aspektima rodne nejednakosti. Martha Nussbaum kaže da su nepismene žene podložnije da budu zarobljene u nasilnom braku, s obzirom na to da nepismenost ograničava njihove mogućnosti zapošljavanja i pogoršava njihov položaj kada pregovaraju unutar domaćinstva. Štaviše, Nussbaum povezuje pismenost sa sposobnošću žena da efektivno komuniciraju i sarađuju jedna s drugom "kako bi učestvovale u većem pokretu za političke promjene".[20]

Izazovi povećanja pismenosti žena

[uredi | uredi izvor]

Društvene barijere mogu ograničiti mogućnosti za povećanje vještina pismenosti među ženama i djevojčicama; omogućavanje časova opismenjavanja može biti neefikasno kada je u suprotnosti sa korišćenjem dragocenog ograničenog vremena žena i devojčica.[21] Djevojčice školskog uzrasta mogu se suočiti s većim očekivanjima od svojih muških kolega da obavljaju kućne poslove i brinu o mlađoj braći i sestrama.[22] Generacijska dinamika također može produžiti ove disparitete; nepismeni roditelji možda neće lako procijeniti vrijednost pismenosti za svoje kćeri, posebno u tradicionalnim, ruralnim društvima sa očekivanjima da će djevojčice ostati kod kuće.[23]

Pregledom akademske literature Svjetske banke i Međunarodnog centra za istraživanje o ženama zaključeno je da dječiji brakovi, koji pretežno pogađaju djevojčice, imaju tendenciju smanjenja nivoa pismenosti.[24] Analiza ovog pitanja iz 2008. u Bangladešu pokazala je da se za svaku narednu godinu udaja djevojčice odgađa, vjerovatnoća da će ona biti pismena raste za 5,6%.[25] Slično, studija iz 2014. je otkrila da u Supsaharskoj Africi, rana udaja značajno smanjuje vjerovatnoću pismenosti djevojčice, čak i ako se uzmu u obzir druge varijable.[26] Stoga je pregled literature iz 2015. preporučio odlaganje braka kao dio strategije za povećanje nivoa obrazovanja, uključujući pismenost žena.[27]

Rodni jaz za dječake u razvijenim zemljama

[uredi | uredi izvor]

Dok žene i djevojčice čine većinu globalne nepismene populacije, u mnogim razvijenim zemljama jaz između pismenosti i roda postoji u suprotnom smjeru. Podaci iz Programa za međunarodnu procjenu učenika dosljedno pokazuju slaba postignuća dječaka u pismenosti unutar zemalja članica OECD-a.[28] S obzirom na takve nalaze, mnogi stručnjaci za obrazovanje preporučili su promjenu prakse u učionici kako bi se bolje prilagodili stilovima učenja dječaka i uklonili sve rodne stereotipe koji mogu stvoriti percepciju da su čitanje i pisanje ženske aktivnosti.[29][30]

Socioekonomski uticaj

[uredi | uredi izvor]

Mnogi analitičari politike smatraju stope pismenosti ključnom mjerom vrijednosti ljudskog kapitala regije. Na primjer, pismeni ljudi se mogu lakše obučiti od nepismenih i općenito imaju viši socioekonomski status;[31] te imaju bolje izglede za zdravlje i zapošljavanje. Međunarodna zajednica je počela da smatra pismenost ključnim faktorom i ciljem razvoja.[32] U vezi sa ciljevima održivog razvoja koje su UN usvojile 2015, UNESCO Institut za cjeloživotno učenje je proglasio "centralnu ulogu pismenosti u odgovoru na izazove održivog razvoja kao što su zdravlje, socijalna jednakost, ekonomsko osnaživanje i održivost životne sredine."[33]

Utvrđeno je da je većina zatvorenika nepismena, a u zatvoru u Edinburghu, dobitniku nagrade Biblioteke mijenjaju živote 2010, "biblioteka je postala kamen temeljac zatvorske strategije opismenjavanja", smanjujući recidivizam i ponavljanje krivičnih djela i omogućavajući zatvorenicima da rade na postizanje višeg socioekonomskog statusa nakon oslobađanja.[34]

Učinci na učenje pismenosti

[uredi | uredi izvor]

Kako socioekonomija utječe na razvoj mozga i funkcije mozga su u velikoj mjeri uključene u obradu i ulaznih i izlaznih podataka, okruženje učenika može utjecati na kognitivni proces učenja čitanja i pisanja.[35] Prije nego što dijete uđe u školsko okruženje, na njegovu izvršnu funkciju utiče okruženje u kojem živi.[36] Istraživanja pokazuju da za djecu koja odrastaju u siromaštvu, njihove socioekonomske okolnosti ozbiljno opterećuju njihovu "neuro-endokrinu i moždanu funkciju".[36] Ovo utiče na sposobnost djeteta da reguliše stimulanse iz okoline, obrađuje i strukturira informacije, te planira i efikasno izvršava zadatke koji uključuju njihovu radnu memoriju[35]—sve su to neophodne kognitivne mogućnosti za uspješno učenje čitanja i pisanja. Život u siromaštvu je stresan za sve uključene, ali je kognitivno štetan za malu djecu.[37]

Studija koju je uradio NICHD pokazuje da socioekonomija igra ulogu za djecu koja su mlada kada porodica iskusi siromaštvo, ali ne pokazuje štetne efekte na postignuće u čitanju ili ponašanje adolescenata koji ulaze u siromaštvo.[38] Podaci opširno pokazuju da su djeca iz niskog socioekonomskog porijekla imala lošiji uspjeh u pismenosti, posebno u čitanju. Studija koju je uradio OECD, koja je obuhvatila preko 25 zemalja u Evropi, pokazala je da su u svim proučavanim zemljama učenici koji su živjeli u domaćinstvima sa niskim prihodima imali niže rezultate u čitanju od učenika koji su živjeli u domaćinstvima sa visokim prihodima.[39]

Roditeljstvo također utiče na djetetovu pismenost. Terensko istraživanje je rađeno prikupljanjem podataka od porodica koje su bile više, srednje ili niže klase, ili o socijalnoj pomoći. Rezultati su pokazali da su, u sedmici od 100 sati, djeca u domaćinstvima više klase u prosjeku iskusila preko 200.000 riječi, djeca u domaćinstvima srednje i niže klase čula su oko 125.000 riječi, a djeca iz domaćinstava na socijalnoj pomoći bila su izložena s manje riječi—62.000 riječi. Ovo ukazuje da bi dijete iz porodice više klase bilo izloženo 8 miliona riječi više nego dijete iz porodice na socijalnoj pomoći.[40] Osim izloženosti riječima, koja je neophodna za usvajanje riječi, Nacionalni centar za obrazovnu statistiku je otkrio da je 41,9% djece iz porodica sa niskim primanjima postiglo znatno niže rezultate u većini čitalačkih postignuća za 4, 8 i 12 razred u 2013.[41]

Prema studiji koju je sprovela ANOVA, višestruke socioekonomske varijable utiču na djecu, kao što su nivo obrazovanja roditelja, zanimanje roditelja, zdravstveni historijat, pa čak i upotreba tehnologije u kući. Imajući ove faktore na umu, njihova studija je pokazala da su mala djeca posebno osjetljiva na faktore okoline, što znači da socioekonomija utiče na njih kognitivno i može imati štetne efekte kako njihov mozak nastavlja da se razvija. S druge strane studija koju je uradila Nacionalna longitudinalna anketa mladih (NLSY) oko 2012. predložila je nešto drugačiji zaključak.[42] Iako se studija slaže da siromaštvo negativno utiče na pismenost u djetinjstvu, dodaju se neke nijanse. U obje studije, djeca koja su iskusila siromaštvo imala su niže ocene u procjeni čitanja, ali studija NLSY je primjetila da je trajanje siromaštva promjenilo ishod pismenosti.[43] Utvrđeno je da su djeca uzrasta od 5 do 11 godina koja su iskusila "trajno siromaštvo" bila više pogođena nego njihovi vršnjaci koji nikada nisu iskusili siromaštvo. Studija je potvrdila da su drugi faktori uticali na rezultate čitanja ove dece, posebno uticaj majke. Majke ovih domaćinstava su se mjerile na skalama koje su bazirane na rezultatu "kućnog okruženja", koji je mjerio njihovu emocionalnu i verbalnu reakciju, prihvatanje i uključenost u dijete i organizaciju. Domaćinstva koja se suočavaju sa siromaštvom obično imaju niže rezultate, a niži rezultati koreliraju sa nižim nivoima čitanja. Studija je također pokazala da se efekti siromaštva na pismenost djece razlikuju prema etničkoj pripadnosti, kulturi i polu.[43]

Uticaji na zdravlje

[uredi | uredi izvor]

Nepismenost u štampi općenito odgovara manjem znanju o modernom zdravlju, higijeni i ishrani, a nedostatak znanja može pogoršati niz zdravstvenih problema.[44] Naročito u zemljama u razvoju, stope pismenosti također imaju implikacije na smrtnost djece; u ovim kontekstima, djeca pismenih majki imaju 50% veću vjerovatnoću da će preživjeti 5 godina od djece nepismenih majki.[22] Stoga su se istraživanja javnog zdravlja sve više fokusirala na potencijal vještina pismenosti kako bi se ženama omogućilo uspješniji pristup zdravstvenoj zaštiti i time olakšalo poboljšanje zdravlja djece.[45]

Projekt deskriptivnog istraživanja iz 2014. povezuje nivoe pismenosti sa socioekonomskim statusom žena u državi Oyo, Nigerija. Studija pokazuje da će razvoj pismenosti u regiji donijeti "ekonomsko osnaživanje i ohrabriti seoske žene da praktikuju higijenu, što će zauzvrat dovesti do smanjenja nataliteta i smrtnosti".[46]

Ekonomski uticaji

[uredi | uredi izvor]

Pismenost može povećati mogućnosti zapošljavanja i pristupom visokom obrazovanju. Godine 2009. Nacionalna agencija za pismenost odraslih u Irskoj naručila je analizu troškova i koristi obuke za opismenjavanje odraslih, koja je zaključila da je bilo ekonomske koristi za pojedince, kompanije za koje su radili i državnu blagajnu, kao i za privredu i državu u cjelini (npr. povećanje BDP-a).[47]

Korotajev i koautori su pronašli prilično značajnu korelaciju između nivoa pismenosti početkom 19. stoljeća i uspješne modernizacije i ekonomskih otkrića krajem 20. stoljeća, jer bi se "pismeni ljudi mogli okarakterizirati većim nivoom inovativne aktivnosti, što pruža mogućnosti za modernizaciju. , razvoj i ekonomski rast."[48]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Adult literacy rates, 2015 or most recent observation". Our World in Data. Pristupljeno 15 February 2020.
  2. ^ Gee, James (1991). "Socio-Cultural Approaches to Literacy (Literacies)". Annual Review of Applied Linguistics. 12: 31–48. doi:10.1017/S0267190500002130. S2CID 146415110.
  3. ^ Dijanošić, B. (2009). "Prilozi definiranju pojma funkcionalne pismenosti" [Contributions to the definition of functional literacy] (PDF). Journal of the Croatian Andragogy Society (jezik: Croatian): 25–35.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  4. ^ Réka, Vágvölgyi; Bergström, Aleksandar; Bulajić, Maria Klatte; Falk, Huettig (May 2019). "Understanding functional illiteracy from a policy, adult education, and cognition point of view: Towards a joint referent framework". Zeitschrift für Neuropsychologie. 30 (2): 111. doi:10.1024/1016-264X/a000255. S2CID 191662777.
  5. ^ Vojić, Fahrudin. "'Vlasti ne žele pismene ljude jer njima teže upravljaju'". Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 2024-12-17.
  6. ^ Gee, James Paul (1989). "Literacy, Discourse, and Linguistics: Introduction". Journal of Education. 171 (1): 5–17. doi:10.1177/002205748917100101. S2CID 58334868.
  7. ^ Beach, Richard; Green, Judith; Kamil, Michael; Shanahan, Timothy, ured. (2005). Multidisciplinary perspectives on literacy research (2nd izd.). Cresskill, NJ: Hampton. ISBN 978-1-572-73626-9.
  8. ^ Mkandwire, S. B. (2018). "Literacy versus Language: Exploring their Similarities and Differences". Journal of Lexicography and Terminology. 2 (1): 37–55.
  9. ^ Lindquist, Julie (2015), Heilker, Paul; Vandenberg, Peter (ured.), "Literacy", Keywords in Writing Studies, Utah State University Press, str. 99–102, doi:10.7330/9780874219746.c020, ISBN 978-0-874-21974-6, pristupljeno 2023-09-19
  10. ^ Knobel, Michele (1999). Everyday Literacies: Students, Discourse, and Social Practice. New York: Peter Lang.
  11. ^ Street, Brian V., ured. (2001). "Introduction". Literacy and development: ethnographic perspectives. London: Routledge. str. 7–8. ISBN 978-0-415-23451-1.
  12. ^ Street, Brian V.; Street, Brain V. (1999). Literacy in theory and practice. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-28961-0.
  13. ^ Goody, Jack (1986). The Logic of Writing and the Organization of Society. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-33962-9.
  14. ^ "Adult literacy rate, population 15+ years, male (%)". Our World in Data. Pristupljeno 15 February 2020.
  15. ^ "Adult literacy rate, population 15+ years, female (%)". Our World in Data. Pristupljeno 15 February 2020.
  16. ^ Dorius, Shawn F.; Firebaugh, Glenn (1 July 2010). "Trends in Global Gender Inequality". Social Forces. 88 (5): 1941–1968. doi:10.1353/sof.2010.0040. ISSN 0037-7732. PMC 3107548. PMID 21643494.
  17. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom UNESCO-2015
  18. ^ "Education and Health: Where do Gender Differences Really Matter?". Gender Equality and Development: World Development Report (PDF) (Report). Washington, D. C.: The World Bank. 2012. Arhivirano s originala (PDF), 2019-04-12.Šablon:Moved resource
  19. ^ Agnaou, Fatima (2004). Gender, Literacy, and Empowerment in Morocco. Routledge. ISBN 978-0-415-94765-7.
  20. ^ Nussbaum, Martha C. (1 January 2004). "Women's Education: A Global Challenge". Signs: Journal of Women in Culture and Society. 29 (2): 332–333. doi:10.1086/378571. ISSN 0097-9740. S2CID 144593937.
  21. ^ Hill, M. Anne; King, Elizabeth (1 July 1995). "Women's education and economic well-being". Feminist Economics. 1 (2): 21–46. doi:10.1080/714042230. ISSN 1354-5701.
  22. ^ a b "The Economic and Social Cost of Illiteracy: A Snapshot of Illiteracy in a Global Context" (PDF). World Literacy Foundation. 24 August 2015. Arhivirano s originala (PDF), 21 April 2016. Pristupljeno 2 May 2016.
  23. ^ Al-Mekhlafy, Tawfiq A. (2008). "Strategies for Gender Equality in Basic and Secondary Education: A Comprehensive and Integrated Approach in the Republic of Yemen". u Tembon, Mercy; Fort, Lucia (ured.). Girls' Education in the 21st Century: Gender Equality, Empowerment, and Economic Growth (PDF). Washington D. C.: The World Bank. Arhivirano s originala (PDF), 2019-08-24.Šablon:Moved resource
  24. ^ Wodon, Quentin; et al. (September 2015). "Child Marriage and the 2030 Agenda: Selected Findings from Early Research". The Economic Impacts of Child Marriage. Arhivirano s originala, 2023-04-04.
  25. ^ Field, Erica; Ambrus, Attila (1 October 2008). "Early Marriage, Age of Menarche, and Female Schooling Attainment in Bangladesh". Journal of Political Economy. 116 (5): 881–930. CiteSeerX 10.1.1.662.7231. doi:10.1086/593333. ISSN 0022-3808. S2CID 215805592.
  26. ^ Nguyen, Minh Cong; Wodon, Quentin (September 2014), "Impact of Child Marriage on Literacy and Education Attainment in Africa", u Wodon, Quentin (ured.), Child Marriage and Education in Sub-Saharan Africa (PDF), Washington D. C.: World Bank, arhivirano s originala (PDF), 29 June 2016
  27. ^ Parsons, Jennifer; Edmeades, Jeffrey; Kes, Aslihan; Petroni, Suzanne; Sexton, Maggie; Wodon, Quentin (3 July 2015). "Economic Impacts of Child Marriage: A Review of the Literature". The Review of Faith & International Affairs. 13 (3): 12–22. doi:10.1080/15570274.2015.1075757. hdl:10986/23530. ISSN 1557-0274. S2CID 146194521.
  28. ^ Watson, Anne; Kehler, Michael; Martino, Wayne (1 February 2010). "The Problem of Boys' Literacy Underachievement: Raising Some Questions". Journal of Adolescent & Adult Literacy. 53 (5): 356–361. doi:10.1598/JAAL.53.5.1. ISSN 1936-2706. S2CID 35301500.
  29. ^ Senn, Nicole (1 November 2012). "Effective Approaches to Motivate and Engage Reluctant Boys in Literacy". The Reading Teacher. 66 (3): 211–220. doi:10.1002/TRTR.01107. ISSN 1936-2714.
  30. ^ Manitoba Education (January 2006). Me Read? No Way!: A Practical Guide to Improving Boys' Literacy Skills. Government of Manitoba. ISBN 978-0-771-13506-4.
  31. ^ "Phonics. It's Profitable". The Phonics Page. Arhivirano s originala, 21 December 2007. Pristupljeno 11 December 2007.
  32. ^ Rao, Vasudeva; S, B.; Gupta, P. Viswanadha (31 March 2006). "Low Female Literacy: Factors and Strategies". Australian Journal of Adult Learning. 46 (1): 84–95. ISSN 1443-1394.
  33. ^ Hanemann, Ulrike (30 November 2014). Transforming Our World: Literacy for Sustainable Development. UNESCO Institute for Lifelong Learning. str. 7. ISBN 978-9-282-01200-0.
  34. ^ Scott, Kirsty (7 July 2010). "Prison library helps to transform lives". The Guardian.
  35. ^ a b Hackman, D; Gallop, R; Farah, M. J. (2015). "Socioeconomics status and executive function: Developmental trajectories and mediation". Developmental Science. 18 (5): 686–702. doi:10.1111/desc.12246. PMID 25659838.
  36. ^ a b Haft, S.; Hoeft, F. (2017). "Poverty's impact on children's executive function: Global considerations". New Directions for Child and Adolescent Development. 158: 71.
  37. ^ Wadsworth, M. E.; Rienks, S. L. (2012-07-01), "Stress as a mechanism of poverty's ill effects on children", CYF News (Newsletter), arhivirano s originala, 2019-07-17
  38. ^ Anderson, Sara; Leventhal, Tama (2014). "Exposure to Neighborhood Affluence and Poverty in Childhood and Adolescence and Academic Achievement and Behavior". Applied Developmental Science. 18 (3): 125. doi:10.1080/10888691.2014.924355. S2CID 144971888. (conditions in early childhood based on 1990 U.S. Census and in middle childhood and adolescence on 2000 U.S. Census)
  39. ^ Sulkunen, Sari (2013). "Adolescent Literacy in Europe-An Urgent Call for Action". European Journal of Education. 48 (4): 530. doi:10.1111/ejed.12052 – preko ERIC.
  40. ^ Hart, B.; Risley, Todd. "The Family Catastrophe: The 30 Million Word Gap by Age 3" (PDF). American Educator. 27 (1): 4–9.
  41. ^ Knapp, Nancy (2016). The Psychology of Reading: Theory and Applications. New York: Guildford. str. 20. ISBN 978-1-462-52350-4.
  42. ^ Lipina, Sebastian; Segretin, Soledad; Hermida, Julia; Prats, Lucia; Fracchia, Carolina; Camelo, Jorge; Colombo, Jorge (2013). "Linking childhood poverty and cognition: environmental mediators of non-verbal executive control in an Argentine sample". Developmental Science. 16 (5): 697–707. doi:10.1111/desc.12080. hdl:11336/23971. PMID 24033575.
  43. ^ a b Lee, Kyunghee (2009). "The Bidirectional Effects of Early Poverty on Children's Reading and Home Environment Scores: Associations and Ethnic Differences". Social Work Research. 33 (2): 79–94. doi:10.1093/swr/33.2.79.
  44. ^ Puchner, Laurel D. (1 July 1995). "Literacy links: Issues in the relationship between early childhood development, health, women, families, and literacy". International Journal of Educational Development. 15 (3): 307–319. doi:10.1016/0738-0593(94)00041-M.
  45. ^ LeVine, Robert A.; Rowe, Meredith L. (2009). "Maternal Literacy and Child Health in Less-Developed Countries: Evidence, Processes, and Limitations". Journal of Developmental & Behavioral Pediatrics. 30 (4): 340–349. doi:10.1097/dbp.0b013e3181b0eeff. PMID 19672161. S2CID 21609263.
  46. ^ Okoji, O. F.; Ladeji, O. O. (2014). "Influence of Adult Literacy Education on Socio-Economic Empowerment of Rural Women in Oyo State, Nigeria". Gender & Behaviour. 12 (3): 6016–6026.
  47. ^ "Policy Brief on Adult Literacy Strategy" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 23 July 2011. Pristupljeno 23 November 2011.
  48. ^ Korotayev, Andrey; Zinkina, Julia; Bogevolnov, Justislav; Malkov, Artemy (2011). "Global Unconditional Convergence among Larger Economies after 1998?". Journal of Globalization Studies. 2 (2).

Dodatna literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Graff, Harvey J. The legacies of literacy : continuities and contradictions in western culture and society (Indiana University Press, 1986)
  • Graff, Harvey J. The Literacy Myth: Literacy and Social Structure in the Nineteenth Century City (Academic Press, 1979).
  • Guzzetti, Barbara, ed. Literacy in America: An Encyclopedia of History, Theory, and Practice (ABC-CLIO, 2002)
  • Hunter, Carman St. John, and David Harman. Adult Illiteracy in the United States: A Report to the Ford Foundation (McGraw-Hill Book Company, 1979).
  • Mustafa, Ghulam (30 October 2022). "The Pakistani Education System – An Overview of the Current Situation". Waziranlost. Arhivirano s originala, 5 November 2022.
  • Roser, Max; Ortiz-Ospina, Esteban (2016). "Literacy". Our World in Data.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Pismenost

izdavač Central Intelligence Agency

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pismenost&oldid=3675094"