Hipantij

U cvijetu nara, Punica granatum, latice, osim spojenih baza, uskoro će pasti. Hipantij sa režnjevima čašice i prašnika razvija vanjski sloj ploda

Hipatnij ili cvjetni pehar– kod angiospermi – je struktura gdje dijelovi osnove čašice, latica i prašnika stvaraju cijev kupastog oblika. To se ponekad naziva i cvjetna cijev, koja često sadrži biljne nektarije. Prisutan je kod većini vrsta cvjetnica, iako se mijenja po strukturnim dimenzijama i izgledu. Razlikovanje između hipantija, posebno vrsta, korisno je za identifikaciju biljaka. Neki geometrijski oblici su opkonusnog oblika, kao kod heteromelesa, dok su neke tanjiraste kao kod Mitella caulescensa.

Njegovo prisustvo je dijagnostičko obilježje mnogih porodica, uključujući i Rosaceae, Grossulariaceae i Fabaceae. U nekim slučajevima, može biti tako dubok sa tako uskim vrhom, da cvijet može izgledati kao da ima podraslu plodnicu i jajnik – jajnik koji je ispod drugih cvjetnih dijelova. Hipantij je poznat po različitim zajedničkim imenima kod različitih vrsta. Kod eukaliptusa naziva se pravi orah, a kod ruža je šipak.

Varijacije kod biljnih vrsta

Ovarij iznad hipantija

Kod Spiraea, hipantij podržava nektarski "disk" u obliku prstena i može imati dva režnja kao ovdje.
Prašnici potiču između čašice i diska.

Hipantij kod ruže

Narcissus pseudonarcissus, sa gornjim ovojem na vrhu cvijeta: brakteja, jajnik, hpantij, tepal, krunični listovi

Hipantij može da okružuje jajnik labavo ili čvrsto. U nekim slučajevima može se spojiti sa zidovima jajnika, a može imati različite dužine. Strukture oko i izvan njega sadrže režnjeve čašice ili slobodne čašične listove, latice i jedan ili više prašnika koji su priključeni na jednoj ili dvije tačke.

Cvjetovi porodice Rosaceae uvijek imaju neku vrstu hipantija ili barem cvjetne čašice: njihov hipantij je od lapova, latica i prašnika. Kod porodice Rosaceae ili ruže, obložen je tkivom za proizvodnju nektara, poznatim kao nektarije. Nektar je slatka tvar koja privlači ptice i pčele na cvijet, uzimajući polen iz sluznice hipantija i prenose ga na slijedeće cvjetove, obično susjednih biljaka.

Prašnici nastaju na hipantiju kao reprodukcijski organ cvijeta. Hipantij pomaže na mnoge načine u reprodukciji i putevima unakrsnog oprašivanja kod većine biljaka. Pruža vrijeme zaštite i medij za održivost izgubljenog polena, povećava vjerovatnost plodnosti i unakrsnog oprašivanja. Zadržani polen se tada može pričvrstiti na oprašivače, kao što su: ptice, pčele, moljci, šišmiši, leptiri i druge životinje. Vjetar može djelovati kao pokretač za oplodnju. Hipantij je također prilagodljiva struktura za podršku. Pomaže na stabljici zajedničko održavanje s cvijetom, jača veze, ukupnu stabilnost i integritet.

Također pogledajte

• Cvijet

Dopunska literatura

Knjige

• Cronquist, Arthur (1981), An integrated system of classification of flowering plants, Columbia University Press, ISBN 978-0-231-03880-5CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Givnish, Thomas J (1997), Molecular evolution and adaptive radiation, Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-57329-0CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Snow, Neil Wilton (2003), Systematics of Austromyrtus, Lenwebbia, and the Australian species of Gossia (Myrtaceae), American Society of Plant Taxonomists, ISBN 978-0-912861-65-4CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Faegri, Knut; Iversen, Johannes, 1904- (1975), Textbook of pollen analysis (3rd rev. izd.), Hafner Press, pristupljeno 8. 11. 2013CS1 održavanje: više imena: authors list (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Clarke, Andrew (2004). The AgLaw papers. Armidale, N.S.W: Australian Centre for Agriculture and Law. ISBN 9781863898737.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Web stranice

Foster, Tony. "Botany Word of the Day". Phytography. Pristupljeno 27. 11. 2014.

Vanjski linkovi

• Hypanthium images on MorphBank Arhivirano 12. 8. 2021. na Wayback Machine, a biological image database