Geografija Estonije

Karta Estonije.

Satelitski snimak Estonije u aprilu 2004.

U Laelatu livadi, nađeni su tragovi 76 vrsta biljaka po 1 m2. Zauzima 2. poziciju po najvećem broju vrsta na m2 u svijetu.

Između 57,3 i 59,5 geografske širine i 21,5 i 28,1 geografske dužine, Estonija leži na istočnim obalama Baltičkog mora na nivou sjeverozapadnog dijela rastuće istočnoevropske platforme. Ograničava je Finski zaljev, između Latvije i Rusije. Prosječna nadmorska visina doseže samo 50 m.

Klima je primorska, vlažna, sa umjerenim zimama i svježim ljetima. Naftni škriljci i krečnjački nanosi, zajedno sa šumama koje prekrivaju 47% zemlje, igraju ključnu ekonomsku ulogu u ovoj općenito siromašnoj zemlji. Estonija ima više od 1.500 jezera, mnogo močvara i 1.393 kilometara obale koju obilježavaju brojni uvale, moreuzi i dotoci. Tallinnska luka Muuga nudi jedan od evropskih najboljih postrojenja luka tople vode.

Strateška lokacija Estonije dovela je do više ratova koji se se desili na njenoj teritoriji između ostalih konkurentnih sila na njenu štetu. Godine 1944, pod sovjetskom okupacijom, regije Jaanilinn i Petseri su aneksirane u teritoriju sovjetske Rusije. Pravni status ovih teritorija još nije bio potpuno sređen, iako ni Estonija ni Rusija nemaju nikakvih teritorijalnih pretenzija.

Geografske karakteristike

Estonia je ravna zemlja koja prekriva 45.339 km2. Estonija ima dugu, plitku obalu (3794 m) duž Baltičkog mora, sa 1520 ostrva blizu obale. Dva najveća ostrva su Saaremaa (bukvalno, zemlja ostrva), sa 2.673 km² i Hiiumaa sa 989 km². Dva ostrva su omiljena estonska mjesta za odmor. Najveća tačka države, Suur Munamägi (planina jaje), je brdovita jugoistočno i doseže 318 m nadmorske visine. Estonija je pokrivena do oko 18.000 km² šumom. Plodna zemlja ima površinu do oko 9.260 km². Livade pokrivaju oko 2.520 km², a pašnjaci oko 1.810 km². Postoji više od 1400 prirodnih i vještačkih jezera u Estoniji. Najveće od njih je jezero Peipus sa 3555 km² i formira granicu između Estonije i Rusije. S lokacijom u srednjoj Estoniji, Võrtsjärv je drugo najveće jezero (270 km²). Narva i Emajõgi među najvažnijim su rijekama.

Oko 22% površine Estonije zauzimaju močvare. Veći dio močvara nalazi se u centralnom, zapadnom i sjevernom dijelu zemlje. Zaštićeno je oko 216.000 ha površine. Oko 10.000 močvara ima površinu veću od 1 ha. Najveće močvarne površine su Puhatu (57.000 ha), Epu-Kakerdi (39.000 ha), Lavassaare (37.800 ha) i Suursoo (17.100 ha)

Mali, nedavni skup meteoritskih kratera, od kojih se najveći zove Murattukkalai, nalaze se u blizini Saaremae. Smatra se da su svjedoci udara bili i stanovnici tog područja iz željeznog doba.

Estonija ima umjerenu klimu, sa četiri sezone skoro iste dužine. Prosječne temperature idu od 16,3 °C na baltičkim ostrvima od 17,1 °C unutar kopna u julu, najtoplijem mjesecu, i od -3,5 °C na baltičkim ostrvima do -7,6 °C unutar kopna u februaru, najhladnijem mjesecu. Prosječne padavine su 568 mm godišnje i najveće su u krajem ljeta.

Estonska granica s Latvijom duga je 333 km, a s Rusijom 324 km. Od 1920. do 1945. granica Estonije s Rusijom, uspostavljena mirovnim sporazumom iz Tartua 1920, proširila se iza rijeke Narve sjeveroistočno i iza grada Petseri na jugozapadu. Ovu teritoriju, površine 2300 km², Rusiji je priključio Josif Staljin krajem Drugog svjetskog rata.

Površina i granice

Hellamaa zaljev u Hiiumaai.

Površina: ukupno: 45.228 km² kopno: 42.288 km² voda: 2.840 km² bilješka: uključuje 1.520 ostrva u Baltičkom moru

Granice: ukupno: 657 km susjedne države: Latvija 333 km, Rusija 324 km

Obala: 3.794 km

Pomorska prava: teritorijalno more: 12 nmi (22.2 km; 13.8 mi)
ekskluzivno ekonomska zona: granice fiksirane u koordinaciji sa susjednim državayma

Nadmorske visine: najniža tačka: Baltičko more, 0 m najviša tačka: Suur Munamägi, 317 m

Resursi i korištenje zemlje

Šume pokrivaju više od pola teritorije Estonije.

Prirodni resursi: naftni škriljci, treset, fosforit, kambrijska plava glina, krečnjak, pijesak, dolomit, oranice, šuma

Zemljišna upotreba: obradiva: 14,65% stalni usjevi: 0,14% ostalo: 85,21% (2012)

Navodnjavane površine: 4,58 km²

Ukupno obnovljivih resursa vode: 12,81 km³ (2011)

Potrošnja slatke vode (domaćinstva, industrija, poljoprivreda):

ukupno: 1,8 km³/god (3%/97%/0%)

po stanovniku: 1.337 m³/god (2009)

Također pogledajte

• Klima Estonije

Reference

•  This article incorporates public domain material from websites or documents of the Library of Congress Country Studies.
•  This article incorporates public domain material from websites or documents of the CIA World Factbook.