Crna Mlaka
Crna Mlaka | |
---|---|
naselje | |
Lokacija u Hrvatskoj | |
Koordinate: 45°36′57″N 15°43′53″E / 45.61583°N 15.73139°E | |
Država | Hrvatska |
Županija | Zagrebačka |
Općina | Jastrebarsko |
Najveća nadmorska visina | 114 m |
Stanovništvo (2011) | |
• Naselje | 30 |
Vremenska zona | CET (UTC+01:00) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+02:00) |
Poštanski broj | 10450 Jastrebarsko |
Pozivni broj | (+385) 10 |
Crna Mlaka je naseljeno mjesto u sastavu grada Jastrebarskog, Zagrebačka županija, Republika Hrvatska.
Historija
[uredi | uredi izvor]Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine Jastrebarsko.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Na popisu stanovništva 2011. godine, Crna Mlaka je imala 30 stanovnika.
Broj stanovnika po popisima[1] | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
0 | 0 | 111 | 6 | 8 | 0 | 0 | 88 | 69 | 142 | 134 | 105 | 75 | 61 | 42 | 30 |
Napomena: Iskazuje se od 1880. U 1910. i 1921. podaci su sadržani u naselju Donja Zdenčina (općina Klinča Sela). Do 1948. iskazivano kao dio naselja.
Narodnosni sastav
[uredi | uredi izvor]Crna Mlaka | ||||
---|---|---|---|---|
1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 |
Popis 1910.
[uredi | uredi izvor]Za sastav stanovništva na popisu 1910. godine, pogledati pod: Donja Zdenčina.
Ramsarsko područje
[uredi | uredi izvor]Kompleks šaranskih ribnjaka Crna Mlaka proglašeni su 2.11.1992. god. pod brojem 582. ramsarsko podeučje[2] Površina područja je 756 ha.
Aluvijalno močvarno područje uz donji dio rijeke Kupe i njenih pritoka okruženo je jednim od najvećih kompleksa aluvijalnih hrastovih šuma u Evropi. Močvarne površine i periferni dijelovi ribnjaka obrasli su vrbom rakitom, trskom, rogozom i sitom, a vodene površine prekriva lopoč, lokvanj i orašac. Ribnjaci, sa svojom prostranom vodenom površinom, močvarnom vegetacijom i bogatim resursima hrane, važno su stanište za ptice stanarice, gnjezdarice, odmorište za preletnice i važna stanica u ekološkoj mreži (230 vrsta ptica, od kojih je 98 vrsta vezano za vodena staništa, a 74 za šumu). Najveće okupljalište patke njorke (Aythya nyroca) u srednjoj Europi je Crna Mlaka – okupi ih se i do 5.000. Tu su i brojne nacionalno ugrožene vrste i vrste od evropskog interesa, kao što su čaplja (Ardeola ralloides), velika carska šljuka (evroazijski vijun - Numenius arquata), orao štekavac, kormoran, crna roda, gnjurac, razne vrste pataka i druge.[3]
Posebni rezervat prirode
[uredi | uredi izvor]Od 1980. god. Crna Mlaka je najveće zaštićeno područje u Zagrebačkoj županiji, kategorija Posebni rezervat prirode. U parku se nalazi i dvorac Zwilling.[4]
Literatura
[uredi | uredi izvor]- [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
- Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
- ^ "Ramsarska područja u Hrvatskoj". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ^ "Ribnjaci Crna Mlaka - Ramsarsko područje ID 582". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ^ Ornitološki rezervat - topdestinacije.hr
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Nedovršeni članak Crna Mlaka koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.