Idi na sadržaj

Bentos

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajge/borealne šume
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Četinarske šume umjerenih predjela
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Tropske i suptropske četinarske šume
Tropske i suptropske travne i žbunaste vegetacije
Travne i žbunaste vegetacije umjerenih predjela
Planinske travne i žbunaste vegetacije
Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
Sredozemna vegetacija
Plavljena travna vegetacija
Mangrove
Vodeni biomi
Kontinentalni prag
Obalska zona (litoral) i zona mlata
Riparijska zona
Jezera
Koralni greben
Šume algi
Ledeni pokrivač
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Zona dna (bentos)
Pelagijska zona (pelagijal)
Neritska zona (sublitoral)
Drugi biomi
Endolitska zona
Morske alge i dva hitona u plimnom bazenu

Bentos je zajednica organizama koji žive na, u ili u blizini dna mora, rijeka, jezera ili potoka, također poznatim staništima kao bentoska zona.[1] Ova zajednica živi u sedimentnom okruženju morske ili slatke vode, od plimskih bazena, uz šume, do kontinentalnog praga, a zatim dolje do abisalnih dubina.

Mnogi organizmi prilagođeni dubokom vodenom pritisku ne mogu preživjeti u gornjim dijelovima vodenog stupca. Razlika pritiska može biti vrlo značajna (otprilike jedna atmosfera na svakih 10 metara dubine vode).[2]

Budući da je svjetlost apsorbirana prije nego što dospije u duboku okeansku vodu, izvor energije za duboke bentoske ekosisteme često je organska tvar iz višeg vrha u vodenom stupcu koji se spušta do dubine. Ovamrtva i raspadajuća materija održava bentoski lanac ishrane; većina organizama u bentoskoj zoni su lešinari ili detritivori.

Izraz "bentos", skovao je Ernst Haeckel u 1891.,[3] a dolazi od starogrčkog βένθος – "bentos" = morska dubina.[1] U biologiji slatkih voda, termin bentos odnosi se na organizme na dnu jezera, rijeka i potoka.[4] Za istu suštinu takođe postoji i (suvišni) sinonim, benton.[5]

Izvori hrane

[uredi | uredi izvor]
Efekti eutrofikacije na morski bentoski život

Glavni izvori hrane za bentos su alge i organski doticanje sa kopna. Na prisustvo i strukturu bentosa utiču i dubina vode, temperatura i slanost, te vrsta lokalnog supstrata. U obalnim vodama i drugim mjestima gdje svjetlost dopire do dna, mogu uspijevati bentoske fotosintske diatomeje. Životinje koje filtriraju vodu, poput spužvi i školjkaša, dominiraju na tvrdom, pjeskovitom dnu. Životinje koje jedu nataložene naslage, poput Polychaete, naseljavaju mekša dna. Ribe, kao i morske zvijezde, mehkušci, glavonošci i rakovi važni su grabežljivci i uklanjači.

Bentonski organizmi, poput morskih zvijezda, ostriga, školjki, morskih krastavaca, krhkih zvijezda-zmijuljica i morskih sasa, imju važnu ulogu kao izvor hrane za ribe, lao što je škrpina, a i u ljudskoj ishrani

Po veličini

[uredi | uredi izvor]

Makrobentos

[uredi | uredi izvor]
Makrobentos obuhvata veće, vidljive golim okom, bentoske organizme veće od oko 1 mm. Neki primjeri su polihetne gliste, školjke, bodljokošci, morska sasa, korali, spužve, morske šprice, turbelarije i veći rakovi poput jastoga i rakovica.

Mejobentos

[uredi | uredi izvor]
Mejobentos sastoji se od sićušnih bentoskih organizama koji su manji od oko 1 mm, ali veći od oko 0.1 mm. Neki od primjera su nematode, foraminifere, tardigrade, gastrotricha manji rakovi, kao šro su kopepode i ostrakode.

Mikrobentos

[uredi | uredi izvor]
Mikrobentos sadrži mikroskopske bentoske organizme veličine manje od oko 0,1 mm. Neki primjeri su bakterije, diatomeje, cilijate, amebe, flagelate.

Prema tipu

[uredi | uredi izvor]
"Varijante morskih crva": tabla iz Das Meer, M. J. Schleiden (1804–1881).

Zoobentos

[uredi | uredi izvor]

Zoobentos obuhvata životinje koje pripadaju bentosu, tj one koje žive na dnu ili blizu dna.

Fitobentos

[uredi | uredi izvor]

Fitobenthos obuhvata biljke koje pripadaju bentosu, uglavnom bentoske diatomeje i makroalge (morske alge).

Prema lokaciji

[uredi | uredi izvor]

Endobentos

[uredi | uredi izvor]

Endobentos živi zakopan ili ukopan u sedimentu, često u oksigeniranom gornjem sloju, npr., morska olovka ili piješčani dolar.

Epibentos

[uredi | uredi izvor]

Epibentos živi na vrhu sedimenata, npr. morski krastavac ili morski puž koji puž. Za razliku od drugih epifita.

Hiperbentos

[uredi | uredi izvor]

Hiperbentos živi neposredno iznad sedimenta, npr. bakalar.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Benthos from the Census of Antarctic Marine Life website
  2. ^ US Department of Commerce, National Oceanic and Atmospheric Administration. "How does pressure change with ocean depth?". oceanservice.noaa.gov.
  3. ^ Haeckel, E. 1891. Plankton-Studien. Jenaische Zeitschrift für Naturwissenschaft 25 / (Neue Folge) 18: 232-336. BHL.
  4. ^ "North American Benthological Society website". Arhivirano s originala, 5. 7. 2008. Pristupljeno 16. 8. 2008.
  5. ^ Nehring, S. & Albrecht, U. (1997). Benthos und das redundante Benthon: Neologismen in der deutschsprachigen Limnologie. Lauterbornia 31: 17-30, [1].

Bibliografija

[uredi | uredi izvor]
  • "Benthos". (2008) Encyclopædia Britannica. (Retrieved May 15, 2008, from Encyclopædia Britannica Online.)
  • Ryan, Paddy (2007) "Benthic communities" Te Ara - the Encyclopædia of New Zealand, updated 21 September 2007.
  • Yip, Maricela and Madl, Pierre (1999) "Benthos" Arhivirano 20. 7. 2019. na Wayback Machine University of Salzburg.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]