Idi na sadržaj

Agrokomerc

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Agrokomerc
Industrijaprehrambena
Osnovano1969.
SjedišteVelika Kladuša, Bosna i Hercegovina
Zaposleni13.000 (1974)
Matična kompanijaAS Holding[1]
Veb-sajtwww.agrokomerc.eu

Agrokomerc je preduzeće u BiH, danas sa statusom dioničkog društva, koje ima sjedište u Velikoj Kladuši. U bivšoj SFRJ bio jedan od prehrambenih giganata i najvećih kombinata.[2] Upošljavano je 70tih oko 13.000 radnika.[3]

Proizvodi

[uredi | uredi izvor]

Do 1986. Agrokomerc je proizvodio godišnje 196 miliona jaja i 8870 tona mesa. U godinama između 1982 i 1986 godišnja stopa rasta proizvodnje iznosila je 10%. Pored toga nudio je:[2]

Agrokomerc je izvozio robu širom Evrope. Uz dozvolu JNA nudio je svoje proizvode članicama NATO-a.

Postrojenja i zemljište

[uredi | uredi izvor]

Raspolagao je sa 523 peradarske farme koje su bile rasprostranjene na oko 600 km2.

Hrvatska

[uredi | uredi izvor]

Podpreduzeća

[uredi | uredi izvor]

Imao je i građevinsku kao i transportnu operativu. U posjedu Agrokomerca bila je i Interna banka Bihać.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Osniva se 1969. iz opće zemljoradničke zadruge, gdje su seljaci odnosno maloposjednici bili uključeni u proces proizvodnje i plasiranja poljoprivrednih proizvoda. Zadruga je u početku imala sjedište u Maljevcu (Hrvatska) koje je kasnije prebačeno u Veliku Kladušu. Prva značajna investicija pokrenuta je 1971 ulaganjem 18 miliona dinara u peradarsku farmu. Prve farme su napravljene u selima Dubaljevo, Dubrave, Pećigrad, Šumatac. Zadruga odnosno tvornica dobija naziv Agromerkantlija koji se 1972 mijenja u Agrokomerc. Korištene su mašine za preradu njemačke kompanije Lohmann koje su i danas (2010), u dobrom stanju. U Vidovskoj je izgrađena valjaonica čime je napravljen krug proizvodnje unutar Agrokomerca.[2]

Vojna vježba "Sloboda 71"

[uredi | uredi izvor]

Agrokomerc je 1971 dao značajan doprinos dok se odvijao vojni manevar Sloboda 71. Usko povezan s JNA je pored isporučivanja namirnica za vojsku servisirao i vojna vozila.[2]

Afera Agrokomerc

[uredi | uredi izvor]

25. januara 1987 izbija požar u tvornici, postoje špekulacije da je bio podmetnut. Pokreće se istraga u kojoj Služba državne bezbjednosti (SDB) preuzima kontrolu nad svim postrojenjima Agrokomerca. Počelo je ispitivanje finansijskog stanja kombinata i otkriveno je 5 falsifikovanih teleks naloga u visini oko 16 milijardi dinara. Iako su ti nalozi adresirani iz Prištine, Beograda i Novog Sada SDB pažnju nije na to obraćao. Podignuta je tužba protiv Fikreta Abdića, tada predsjednika PO SOUR Agrokomerca, kao i njegovih bližih saradnika. Ova afera je znatno uzdrmala i razjedinila rukovodstvo SR BiH. Uklonjen je Hamdija Pozderac, a poslije i njegova braća Hakija i Sakib. Dok su se Hamdija i Hakija bavili uglavnom politikom njihov brat Sakib Pozderac je bio general TO BiH u periodu 1986 i 1988.[2]

Dioničko društvo

[uredi | uredi izvor]

31. oktobra 1991 u sklopu reformi Ante Markovića Agrokomerc postaje dioničarsko društvo s tim da radnici posjeduju dionice. 30. juna 1993 osniva se Agrokomerc d.d. Velika Kladuša. Do 1993. 75% radnika su imali dionice.[5]

Rat u BiH

[uredi | uredi izvor]

Tokom rata u BiH, osnovana je Autonomna pokrajina Zapadna Bosna. Slijedi saradnja Fikreta Abdića sa Bobanom, Karadžićem i Miloševićem. U skladištima Agrokomerca su zatvarani borci Armije BiH. Buduću da se Zapadna Bosna nalazila u okruženju 5. korpusa ARBIH, roba se dovlačila preko SAO Krajine.[2]

Poslijeratni status

[uredi | uredi izvor]

4. maja 1999 osniva se Udruženje za zaštitu nezaposlenih dioničara Agrokomerc Velika Kladuša. Radi se o bivšim i trenutnim radnicima koji posjeduju dionice. Prema navodima na zvaničnoj stranici glavni cilj je sprečavanje otuđivanja imovine u bivšim zemljama SFRJ.[6] Vrijednost imovine iznosila je 2014. oko 200 miliona eura što premašuje dugove preduzeća od 70 miliona evra. Dugovi su nastali, između ostalog, zbog izostalih plata i neplaćenih doprinosa.[7]

Ponovno pokretanje proizvodnje

[uredi | uredi izvor]

Gadžo komerc iz Sarajeva, u saradnji s Agrokomercom, počeo je 2013. s proizvodnjom čokoladne kreme i čokolade za kuhanje. Proizvodi se i keks poznatog pod zaštićenim imenom Tops za izvoz u Australiju, Kanadu i SAD.[8][9] Od 2017 AC Food iz Velike Kladuše preuzima proizvodnju Gadže komerca.[10]

Privatizacija

[uredi | uredi izvor]

PUFBiH je 2013. prodala jedan dio zaplijenjene imovine zbog neisplaćenih poreza Agrokomerca d.d Velika Kladuša.[11] Agencija za privatizaciju Federacije BiH (APFBiH) stavila je 2014. godine Agrokomerc na spisak kompanija za privatizaciju. Budući da nije pronađen kupac koji bi preuzeo sve obaveze (dugove, neisplaćene plate i doprinose) APBiH je ponudila i djelimičnu prodaju imovine Agrokomerca.[12]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Dokumentarni film

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Novinski članci

[uredi | uredi izvor]
  • Azdejković, Zdenko(1987.) Življenje brez pokritja : Novinar, ki je odkril "afero Agrokomerc" (slovenski)
  • Kecmanović, Nenad (1990.) Tehnobirokratska bolest - poruke i pouke "afere Agrokomerc"
  • Hozdić, Elvis (2013.) Modernizacija prehrambene industrije Agrokomerc dd Velika Kladuša implementacijom reinžinjeringa

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Grupacija AS kupila imovinu Agrokomerca za tri miliona KM". biznisinfo.ba. Pristupljeno 26. 11. 2018.
  2. ^ a b c d e f Admir Mulaosmanović, Institut za istoriju, Sarajevo, 2010 BIHAĆKA KRAJINA 1971. – 1991 ISBN 978-9958-649-05-9 (bs)
  3. ^ Ana Lovaković Southeast European Times, 9.8.2012 War criminal's plans for Agrokomerc in doubt učitano 1.5.2014 (en)
  4. ^ Linić nudi pomoć Abdiću oko pokretanja Agrokomerca? Arhivirano 5. 9. 2012. na Wayback Machineliderpress.hr Liderpress; objavljeno 12.4.2012, pristupljeno 15.8.2015 (hr)
  5. ^ BIH PRIVATIZATION AND WORKERS PARTICIPATION(THE CASE STUDY OF 'AGROKOMERC' COMPANY) Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine sa stranice Katoličkog Univerziteta u Briselu objavljeno 4. 7.2002, pristupljeno 7. 2.2015 (en)
  6. ^ O nama zvanična stranica Arhivirano 4. 8. 2014. na Wayback Machine učitano 1.5.2014 (bs)
  7. ^ Dženana Halimović, -Kako je Agrokomerc platio ceh političkih prepucavanja - iz Slobodna Evropa, objavljeno 24. 2.2014, pristupljeno 5.12.2014 (bs)
  8. ^ BH-News, 21.2.2013 Agrokomerc počinje proizvodnju čokoladne kreme i čokolada za kuhanje Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine učitano 1.5.2014 (bs)
  9. ^ Sarajevotimes, 23.8.2013 production in agrokomerc is growing biscuits tops in us canadian and australian market učitano 1. 5. 2014 (en)
  10. ^ "AC FOOD iz Velike Kladuše preuzeo proizvodnju Agrokomercovog branda "Tops"". klix.ba. 2. 6. 2017. Pristupljeno 8. 6. 2017.
  11. ^ Prodata zaplijenjena imovina Agrokomerca Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine sa stranice PUFBiH, objavljeno 29. 3.2014, pristupljeno 7. 2.2015 (bs)
  12. ^ AGROKOMERC NA LISTI ZA PRIVATIZACIJU U 2014. GODINI Arhivirano 11. 2. 2015. na: Archive.today sa stranice RTVUSK, objavljeno 12. 1.2014, pristupljeno 7. 2.2015 (bs)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]