Idi na sadržaj

Tema na Razgovor s korisnikom:Mhare

Red 3: Red 3:
[[Jakov Baltić]] u svojoj knjizi "''Godišnjak od Dogadjajah Cerkvenih, Svetskih, i promine vrimenah u Bosni”'' je zapisao sljedeće: "'''''Nas je Bošnjake''' Bog Slavljanim hotijo biti, ne Osmanlijam"'' (str. 312); "'''''Mi Bošnjaci''' što drugo imamo nego još ovo Države"'' (str. 210). Iz ovoga vidimo da se Baltić izjašnjavao kao Bošnjak. Mujo Demirović u svojoj knjizi "Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici", izdatoj 1999. godine, na str. 27, kaže sljedeće: "''Filip Lastrić, Antun Knežević i Jako Baltić, ovdje su tretirani kao paradigmatični likovi katoličko-franjevačke koncepsije bošnjaštva... Istovremeno, bosanski franjevci, kao etnički Bošnjaci, njeguju tradicije srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva''".
[[Jakov Baltić]] u svojoj knjizi "''Godišnjak od Dogadjajah Cerkvenih, Svetskih, i promine vrimenah u Bosni”'' je zapisao sljedeće: "'''''Nas je Bošnjake''' Bog Slavljanim hotijo biti, ne Osmanlijam"'' (str. 312); "'''''Mi Bošnjaci''' što drugo imamo nego još ovo Države"'' (str. 210). Iz ovoga vidimo da se Baltić izjašnjavao kao Bošnjak. Mujo Demirović u svojoj knjizi "Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici", izdatoj 1999. godine, na str. 27, kaže sljedeće: "''Filip Lastrić, Antun Knežević i Jako Baltić, ovdje su tretirani kao paradigmatični likovi katoličko-franjevačke koncepsije bošnjaštva... Istovremeno, bosanski franjevci, kao etnički Bošnjaci, njeguju tradicije srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva''".


Što se tiče [[Martin Nedić|Martina Nedića]], on je u svojim djelima potpisivao pod imenima "Žalovan Bošnjak", "Bošnjak", "Bošnjačanin" itd. Marko Pejić u knjizi "''Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918"'', na str. 182, za Nedića ističe da je on bio jedan od ideologa bošnjaštva tj. bošnjačke tradicije zajedništva iz redova bosanskih franjevaca polovinom 19. stoljeća. Pored njega Pejić u ovu listu ubraja i Matiju Divkovića, Stjepana Matijevića, Miju Radnića, Filipa Laštrića, Antuna Kneževića i Ivana Franju Jukića. Nekoliko drugih priznatih historičara (E.Imamović, A. Zulfikarpašić, M. Hadžijahić) spominju Nedićevo bošnjaštvo što sam već citirao na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Martin_Nedi%C4%87&oldid=3406403 članku].
Što se tiče [[Martin Nedić|Martina Nedića]], on je u svojim djelima potpisivao pod imenima "Žalovan Bošnjak", "Bošnjak", "Bošnjačanin" itd. Marko Pejić u knjizi "''Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918"'', na str. 182, za Nedića ističe da je on bio jedan od ideologa bošnjaštva tj. bošnjačke tradicije zajedništva iz redova bosanskih franjevaca polovinom 19. stoljeća. Pored njega Pejić u ovu listu ubraja i Matiju Divkovića, Stjepana Matijevića, Miju Radnića, Filipa Laštrića, Antuna Kneževića i Ivana Franju Jukića. Nekoliko drugih priznatih historičara (E.Imamović, A. Zulfikarpašić, M. Hadžijahić) spominju Nedićevo bošnjaštvo što sam već citirao u [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Martin_Nedi%C4%87&oldid=3406403 članku].


Posljednji, [[Antun Knežević]] (koji se potpisivao kao '''Bošnjak iz Varcara''') je sigurno najpoznatiji među njima. O njemu i njegovom bošnjaštvu su pisali mnogi historičari, pa i moja profesorica historije koja je prije 15 godina na Filozofskom fakultskom pisala diplomski rad na temu "Fra Antun Knežević i njegovo bošnjaštvo" (od koje sam koristio neke podatke). Na primjer, Dubravko Lovrenović, koji je priredio njegovo djelo "Kratka povjest kralja bosanskih", za njega u predgovoru kaže da je on bio "rodonačelnik modernog bošnjaštva". Franjevački bibliograf Jako Matković njega naziva, također, "ocem modernog bošnjaštva". Na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Antun_Kne%C5%BEevi%C4%87&oldid=3409305 članku] sam citirao ukupno 13 različitih izvora koji govore o ovoj temi.
Posljednji, [[Antun Knežević]] (koji se potpisivao kao '''Bošnjak iz Varcara''') je sigurno najpoznatiji među njima. O njemu i njegovom bošnjaštvu su pisali mnogi historičari, pa i moja profesorica historije koja je prije 15 godina na Filozofskom fakultskom pisala diplomski rad na temu "Fra Antun Knežević i njegovo bošnjaštvo" (od koje sam koristio neke podatke). Na primjer, Dubravko Lovrenović, koji je priredio njegovo djelo "Kratka povjest kralja bosanskih", za njega u predgovoru kaže da je on bio "rodonačelnik modernog bošnjaštva". Franjevački bibliograf Jako Matković njega naziva, također, "ocem modernog bošnjaštva". U [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Antun_Kne%C5%BEevi%C4%87&oldid=3409305 članku] sam citirao ukupno 13 različitih izvora koji govore o ovoj temi.


Naravno, možemo pogledati njihove osobne spise:
Naravno, možemo pogledati njihove osobne spise:
Red 13: Red 13:
:„... mnogo nam je žalije na njeku – čast i poštenje pravednim! – jednokrvnu bratju Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam razciepiše Bosnu i '''Bošnjake''' te rekoše da je Bosna do Vrbasa Srbija, a '''Bošnjaci''' Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cieloj Bosni svi Srbikoji pišu ćirilicom, a Hrvati koji pišu latinicom; treći da su u ovoj Bosni sami Srbi; dočim četvrti proglasiše da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bošnjaci na glasu junaci kod ovakvih sama su prazna imena, izmišljena od nekih zanešenjakah.“  - Fra Antun Knežević, ''Pad Bosne (1463);'' u [https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=tPOPAAAAIAAJ&dq=od+tradicije+do+identiteta+1974&focus=searchwithinvolume&q=%E2%80%9E...+mnogo+nam+je+%C5%BEalije+na+njeku+%E2%80%93+%C4%8Dast+i+po%C5%A1tenje+pravednim%21+%E2%80%93+jednokrvnu+bratju+Srbe+i+Hrvate.+Od+ovih+jedni+nam+razciepi%C5%A1e+Bosnu+i+Bo%C5%A1njake+te+reko%C5%A1e+da+je+Bosna+do+Vrbasa+Srbija%2C+a+Bo%C5%A1njaci+Srbi%3B+od+Vrbasa+pako+Hrvatska+i+Hrvati%3B+drugi+da+su+u+cieloj+Bosni+svi+Srbikoji+pi%C5%A1u+%C4%87irilicom%2C+a+Hrvati+koji+pi%C5%A1u+latinicom%3B+tre%C4%87i+da+su+u+ovoj+Bosni+sami+Srbi%3B+do%C4%8Dim+%C4%8Detvrti+proglasi%C5%A1e+da+su+zgoljni+Hrvati.+Ovako+dakle+Bosna+ponosna+i+Bo%C5%A1njaci+na+glasu+junaci+kod+ovakvih+sama+su+prazna+imena%2C+izmi%C5%A1ljena+od+nekih+zane%C5%A1enjakah.%E2%80%9C+++ Hadžijahić 1974], str. 35
:„... mnogo nam je žalije na njeku – čast i poštenje pravednim! – jednokrvnu bratju Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam razciepiše Bosnu i '''Bošnjake''' te rekoše da je Bosna do Vrbasa Srbija, a '''Bošnjaci''' Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cieloj Bosni svi Srbikoji pišu ćirilicom, a Hrvati koji pišu latinicom; treći da su u ovoj Bosni sami Srbi; dočim četvrti proglasiše da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bošnjaci na glasu junaci kod ovakvih sama su prazna imena, izmišljena od nekih zanešenjakah.“  - Fra Antun Knežević, ''Pad Bosne (1463);'' u [https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=tPOPAAAAIAAJ&dq=od+tradicije+do+identiteta+1974&focus=searchwithinvolume&q=%E2%80%9E...+mnogo+nam+je+%C5%BEalije+na+njeku+%E2%80%93+%C4%8Dast+i+po%C5%A1tenje+pravednim%21+%E2%80%93+jednokrvnu+bratju+Srbe+i+Hrvate.+Od+ovih+jedni+nam+razciepi%C5%A1e+Bosnu+i+Bo%C5%A1njake+te+reko%C5%A1e+da+je+Bosna+do+Vrbasa+Srbija%2C+a+Bo%C5%A1njaci+Srbi%3B+od+Vrbasa+pako+Hrvatska+i+Hrvati%3B+drugi+da+su+u+cieloj+Bosni+svi+Srbikoji+pi%C5%A1u+%C4%87irilicom%2C+a+Hrvati+koji+pi%C5%A1u+latinicom%3B+tre%C4%87i+da+su+u+ovoj+Bosni+sami+Srbi%3B+do%C4%8Dim+%C4%8Detvrti+proglasi%C5%A1e+da+su+zgoljni+Hrvati.+Ovako+dakle+Bosna+ponosna+i+Bo%C5%A1njaci+na+glasu+junaci+kod+ovakvih+sama+su+prazna+imena%2C+izmi%C5%A1ljena+od+nekih+zane%C5%A1enjakah.%E2%80%9C+++ Hadžijahić 1974], str. 35


Iz svega navedenog, možemo zaključiti da su se spomenuti franjevci osjećali kao Bošnjaci i da se ova tema mnogo pisala u raznim historijskim knjigama koje Antoni uporno ignoriše i briše. Pored toga, izmjene koje sam napravio na članku o Kneževićevom bošnjaštvu on je izmijenio tako da ne odgovara izvorima koje sam stavio. On je pojam "bošnjaštvo" zamijenio sa pojmom "zajedništvo". Uz to je počeo iznositi izmišljotine o meni da sam "iznosio vlastite teorije", što je apsurdno. On smatra da se bosanski fratri nikada nisu nazivali Bošnjacima.
Iz svega navedenog, možemo zaključiti da su se spomenuti franjevci osjećali kao Bošnjaci i da se ova tema mnogo pisala u raznim historijskim knjigama koje Antoni uporno ignoriše i briše. Pored toga, izmjene koje sam napravio u članku o Kneževićevom bošnjaštvu on je izmijenio tako da ne odgovara izvorima koje sam stavio. On je pojam "bošnjaštvo" zamijenio sa pojmom "zajedništvo". Uz to je počeo iznositi izmišljotine o meni da sam "iznosio vlastite teorije", što je apsurdno. On smatra da se bosanski fratri nikada nisu nazivali Bošnjacima.


Ja pišem onako kako su pisali razni historičari i sami franjevci.
Ja pišem onako kako su pisali razni historičari i sami franjevci. Nigdje ne iznosim vlastite teorije niti svoje mišljenje.