Tema na Razgovor s korisnikom:Mhare
Izgled
Ova stranica prikazuje izmjene između dvije verzije objave korisnika Mrjazz123 na temi "Molba" na Razgovor s korisnikom:Mhare.
Ostale verzije možete vidjeti na historiji stranice.
Red 3: | Red 3: | ||
[[Jakov Baltić]] u svojoj knjizi "''Godišnjak od Dogadjajah Cerkvenih, Svetskih, i promine vrimenah u Bosni”'' je zapisao sljedeće: "'''''Nas je Bošnjake''' Bog Slavljanim hotijo biti, ne Osmanlijam"'' (str. 312); "'''''Mi Bošnjaci''' što drugo imamo nego još ovo Države"'' (str. 210). Iz ovoga vidimo da se Baltić izjašnjavao kao Bošnjak. Mujo Demirović u svojoj knjizi "Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici", izdatoj 1999. godine, na str. 27, kaže sljedeće: "''Filip Lastrić, Antun Knežević i Jako Baltić, ovdje su tretirani kao paradigmatični likovi katoličko-franjevačke koncepsije bošnjaštva... Istovremeno, bosanski franjevci, kao etnički Bošnjaci, njeguju tradicije srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva''". |
[[Jakov Baltić]] u svojoj knjizi "''Godišnjak od Dogadjajah Cerkvenih, Svetskih, i promine vrimenah u Bosni”'' je zapisao sljedeće: "'''''Nas je Bošnjake''' Bog Slavljanim hotijo biti, ne Osmanlijam"'' (str. 312); "'''''Mi Bošnjaci''' što drugo imamo nego još ovo Države"'' (str. 210). Iz ovoga vidimo da se Baltić izjašnjavao kao Bošnjak. Mujo Demirović u svojoj knjizi "Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici", izdatoj 1999. godine, na str. 27, kaže sljedeće: "''Filip Lastrić, Antun Knežević i Jako Baltić, ovdje su tretirani kao paradigmatični likovi katoličko-franjevačke koncepsije bošnjaštva... Istovremeno, bosanski franjevci, kao etnički Bošnjaci, njeguju tradicije srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva''". |
||
Što se tiče [[Martin Nedić|Martina Nedića]], on je u svojim djelima potpisivao pod imenima "Žalovan Bošnjak", "Bošnjak", "Bošnjačanin" itd. Marko Pejić u knjizi "''Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918"'', na str. 182, za Nedića ističe da je on bio jedan od ideologa bošnjaštva tj. bošnjačke tradicije zajedništva iz redova bosanskih franjevaca polovinom 19. stoljeća. Pored njega Pejić u ovu listu ubraja i Matiju Divkovića, Stjepana Matijevića, Miju Radnića, Filipa Laštrića, Antuna Kneževića i Ivana Franju Jukića. Nekoliko drugih priznatih historičara (E.Imamović, A. Zulfikarpašić, M. Hadžijahić) spominju Nedićevo bošnjaštvo što sam već citirao |
Što se tiče [[Martin Nedić|Martina Nedića]], on je u svojim djelima potpisivao pod imenima "Žalovan Bošnjak", "Bošnjak", "Bošnjačanin" itd. Marko Pejić u knjizi "''Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918"'', na str. 182, za Nedića ističe da je on bio jedan od ideologa bošnjaštva tj. bošnjačke tradicije zajedništva iz redova bosanskih franjevaca polovinom 19. stoljeća. Pored njega Pejić u ovu listu ubraja i Matiju Divkovića, Stjepana Matijevića, Miju Radnića, Filipa Laštrića, Antuna Kneževića i Ivana Franju Jukića. Nekoliko drugih priznatih historičara (E.Imamović, A. Zulfikarpašić, M. Hadžijahić) spominju Nedićevo bošnjaštvo što sam već citirao u [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Martin_Nedi%C4%87&oldid=3406403 članku]. |
||
Posljednji, [[Antun Knežević]] (koji se potpisivao kao '''Bošnjak iz Varcara''') je sigurno najpoznatiji među njima. O njemu i njegovom bošnjaštvu su pisali mnogi historičari, pa i moja profesorica historije koja je prije 15 godina na Filozofskom fakultskom pisala diplomski rad na temu "Fra Antun Knežević i njegovo bošnjaštvo" (od koje sam koristio neke podatke). Na primjer, Dubravko Lovrenović, koji je priredio njegovo djelo "Kratka povjest kralja bosanskih", za njega u predgovoru kaže da je on bio "rodonačelnik modernog bošnjaštva". Franjevački bibliograf Jako Matković njega naziva, također, "ocem modernog bošnjaštva". |
Posljednji, [[Antun Knežević]] (koji se potpisivao kao '''Bošnjak iz Varcara''') je sigurno najpoznatiji među njima. O njemu i njegovom bošnjaštvu su pisali mnogi historičari, pa i moja profesorica historije koja je prije 15 godina na Filozofskom fakultskom pisala diplomski rad na temu "Fra Antun Knežević i njegovo bošnjaštvo" (od koje sam koristio neke podatke). Na primjer, Dubravko Lovrenović, koji je priredio njegovo djelo "Kratka povjest kralja bosanskih", za njega u predgovoru kaže da je on bio "rodonačelnik modernog bošnjaštva". Franjevački bibliograf Jako Matković njega naziva, također, "ocem modernog bošnjaštva". U [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Antun_Kne%C5%BEevi%C4%87&oldid=3409305 članku] sam citirao ukupno 13 različitih izvora koji govore o ovoj temi. |
||
Naravno, možemo pogledati njihove osobne spise: |
Naravno, možemo pogledati njihove osobne spise: |
||
Red 13: | Red 13: | ||
:„... mnogo nam je žalije na njeku – čast i poštenje pravednim! – jednokrvnu bratju Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam razciepiše Bosnu i '''Bošnjake''' te rekoše da je Bosna do Vrbasa Srbija, a '''Bošnjaci''' Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cieloj Bosni svi Srbikoji pišu ćirilicom, a Hrvati koji pišu latinicom; treći da su u ovoj Bosni sami Srbi; dočim četvrti proglasiše da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bošnjaci na glasu junaci kod ovakvih sama su prazna imena, izmišljena od nekih zanešenjakah.“ - Fra Antun Knežević, ''Pad Bosne (1463);'' u [https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=tPOPAAAAIAAJ&dq=od+tradicije+do+identiteta+1974&focus=searchwithinvolume&q=%E2%80%9E...+mnogo+nam+je+%C5%BEalije+na+njeku+%E2%80%93+%C4%8Dast+i+po%C5%A1tenje+pravednim%21+%E2%80%93+jednokrvnu+bratju+Srbe+i+Hrvate.+Od+ovih+jedni+nam+razciepi%C5%A1e+Bosnu+i+Bo%C5%A1njake+te+reko%C5%A1e+da+je+Bosna+do+Vrbasa+Srbija%2C+a+Bo%C5%A1njaci+Srbi%3B+od+Vrbasa+pako+Hrvatska+i+Hrvati%3B+drugi+da+su+u+cieloj+Bosni+svi+Srbikoji+pi%C5%A1u+%C4%87irilicom%2C+a+Hrvati+koji+pi%C5%A1u+latinicom%3B+tre%C4%87i+da+su+u+ovoj+Bosni+sami+Srbi%3B+do%C4%8Dim+%C4%8Detvrti+proglasi%C5%A1e+da+su+zgoljni+Hrvati.+Ovako+dakle+Bosna+ponosna+i+Bo%C5%A1njaci+na+glasu+junaci+kod+ovakvih+sama+su+prazna+imena%2C+izmi%C5%A1ljena+od+nekih+zane%C5%A1enjakah.%E2%80%9C+++ Hadžijahić 1974], str. 35 |
:„... mnogo nam je žalije na njeku – čast i poštenje pravednim! – jednokrvnu bratju Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam razciepiše Bosnu i '''Bošnjake''' te rekoše da je Bosna do Vrbasa Srbija, a '''Bošnjaci''' Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cieloj Bosni svi Srbikoji pišu ćirilicom, a Hrvati koji pišu latinicom; treći da su u ovoj Bosni sami Srbi; dočim četvrti proglasiše da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bošnjaci na glasu junaci kod ovakvih sama su prazna imena, izmišljena od nekih zanešenjakah.“ - Fra Antun Knežević, ''Pad Bosne (1463);'' u [https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=tPOPAAAAIAAJ&dq=od+tradicije+do+identiteta+1974&focus=searchwithinvolume&q=%E2%80%9E...+mnogo+nam+je+%C5%BEalije+na+njeku+%E2%80%93+%C4%8Dast+i+po%C5%A1tenje+pravednim%21+%E2%80%93+jednokrvnu+bratju+Srbe+i+Hrvate.+Od+ovih+jedni+nam+razciepi%C5%A1e+Bosnu+i+Bo%C5%A1njake+te+reko%C5%A1e+da+je+Bosna+do+Vrbasa+Srbija%2C+a+Bo%C5%A1njaci+Srbi%3B+od+Vrbasa+pako+Hrvatska+i+Hrvati%3B+drugi+da+su+u+cieloj+Bosni+svi+Srbikoji+pi%C5%A1u+%C4%87irilicom%2C+a+Hrvati+koji+pi%C5%A1u+latinicom%3B+tre%C4%87i+da+su+u+ovoj+Bosni+sami+Srbi%3B+do%C4%8Dim+%C4%8Detvrti+proglasi%C5%A1e+da+su+zgoljni+Hrvati.+Ovako+dakle+Bosna+ponosna+i+Bo%C5%A1njaci+na+glasu+junaci+kod+ovakvih+sama+su+prazna+imena%2C+izmi%C5%A1ljena+od+nekih+zane%C5%A1enjakah.%E2%80%9C+++ Hadžijahić 1974], str. 35 |
||
Iz svega navedenog, možemo zaključiti da su se spomenuti franjevci osjećali kao Bošnjaci i da se ova tema mnogo pisala u raznim historijskim knjigama koje Antoni uporno ignoriše i briše. Pored toga, izmjene koje sam napravio |
Iz svega navedenog, možemo zaključiti da su se spomenuti franjevci osjećali kao Bošnjaci i da se ova tema mnogo pisala u raznim historijskim knjigama koje Antoni uporno ignoriše i briše. Pored toga, izmjene koje sam napravio u članku o Kneževićevom bošnjaštvu on je izmijenio tako da ne odgovara izvorima koje sam stavio. On je pojam "bošnjaštvo" zamijenio sa pojmom "zajedništvo". Uz to je počeo iznositi izmišljotine o meni da sam "iznosio vlastite teorije", što je apsurdno. On smatra da se bosanski fratri nikada nisu nazivali Bošnjacima. |
||
Ja pišem onako kako su pisali razni historičari i sami franjevci. |
Ja pišem onako kako su pisali razni historičari i sami franjevci. Nigdje ne iznosim vlastite teorije niti svoje mišljenje. |