Prijeđi na sadržaj

Montserrat

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Monserat)
Za ostala značenja, vidi Montserrat (razvrstavanje).
Montserrat
Grb Montserrata
Grb
Himna: ""God Save the King""
Lokacija Montserrata
Glavni gradPlymouth (de jure)
Brades (de facto) 1
16°45′0″N62°12′0″W
Službeni jeziciengleski
Etničke skupine
Zapadnoafrikanci, mulati, Britanci, Irci[1]
Government
• Kralj
Charles III
• Guverner
Peter Andrew Waterworth
• Premijer
Lowell Lewis
Britanska prekomorska teritorija
• Uspostavljena britanska vlast
1632.
Površina
• Ukupno
102 km2 (219..)
Stanovništvo
• Procjena za jul 2005.
4.488 (216..)
• Gustoća
44 /km2 (153rd.)
BDP (PPP)procjena za 2002 
• Ukupno
29 mil. $ (nerangiran.)
• Per capita
3.400 $ (nerangiran.)
HDIn
Greška: Pogrešan unos (n/a.)
ValutaIstočnokaripski dolar (XCD)
Vremenska zonaUTC-4
Pozivni broj+1-664
Veb-domena.ms

Montserrat je šumoviti planinski otok u Karipskom moru, koji se nalazi na Leewardskim otocima, odnosno Malim Antilima. Ime je dobio godine 1493. od Kristofora Kolumba prema istoimenoj planini u Španiji. Danas se Montserrat često naziva Smaragdnim otokom Kariba, dijelom zbog pokrivenosti bujnom tropskom vegetacijom, dijelom zbog irskog porijekla ranih bijelih naseljenika.

Montserrat ima status Britanskog prekomorskog teritorija.

Plymouth, glavni grad Montserrata sagrađen u 18. vijeku, je uništen u erupciji vulkana Soufrierre Hills koja je otpočela 18.7. 1995.. Erupcija koja traje dan-danas, natjerala je dvije trećine stanovništva na emigraciju. Južni dio otoka - gdje se nalazi Plymouth i napuštena naselja - je danju otvoren za turiste.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Ovaj otok je jedan od otoka u malim Antilima i vulkanskog je porijekla. Zadnja veća aktivnost vulkana Soufriere Hills se dogodila, nakon 400 godina mirovanja, 1995. Geolozi misle, da se zadnja velika aktivnost tog vulkana dogodila prije 20.000 godina.

2/3 otoka su, radi erupcije, još uvijek zatvoreno područje. Plovidba vodama oko otoka je riskantna, jer od erupcije pomorske karte više nisu pouzdane, a nove još nisu izrađene. U široj okolici otoka se još uvijek osijeća snažan miris sumpora stanje travnja 2005.

Monserrat ima tropsku klimu sa temperaturama od 23° do 30°C ali bez izraženih kišnih i sušnih razdoblja.

Historija

[uredi | uredi kod]

Prvi stanovnici otoka bili su Arawak Indijanci koji na njega pristižu sa južnoameričkog kopna između 500. pne. do 500 n.e., gdje se zadržavaju sve do sredine 1400.-tih kada su ih protjerali agresivni Karibi. Otok su prozvali imenom Alliouagana, 'zemlja bodljikavog grmlja' ="land of prickly bush", prema vegetaciji kojom su bile obrasle njegove obale.

Kristofor Kolumbo je "otkrio" otok 1493. i dao mu ime po poznatom samostanu na brijegu Monserrat u Španjolskoj. Od 1871. do 1956. je Monserrat bio dio federacije otoka zavjetrine, da bi se 1958. priključio Zapadnoindijskoj federaciji. Nakon raspuštanja federacije 1962. stanovnici su na referendumu odlučili da žele ostati Britanska krunska kolonija.

Niz erupcija vulkana Soufriere Hills, koji su počeli u srpnju 1995. opustošili su veći dio otoka. 75% stanovništva je napustilo otok. Dotadašnji glavni grad Plymouth je 1996. i službeno, zbog erupcija vulkana, napušten. Prijelazna vlada je smještena u mjesto Brades, na sjeverozapadu otoka.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Etničke grupe

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]